Iako je diplomirao na varaždinskom odjelu Ekonomskog fakulteta, Đuro Horvat oduvijek je bio više okrenut tehnici i inovacijama vezanim uz zaštitu okoliša.

Godine 1991. osnovao je tvrtku Tehnix koja danas zapošljava preko 300 ljudi. Od tada do danas, Horvat je predstavio brojne inovacije koje su dobile brojne nagrade na najprestižnijim svjetskim sajmovima inovacija. Za posljednju u nizu, MBO-T tehnologiju, Horvat tvrdi da je revolucionarna i da može riješiti problem otpada u skladu s održivim razvojem i cirkularnom ekonomijom.

Koliko je danas zbrinjavanje otpada u skladu s ciljevima održivog razvoja planeta i cirkularne ekonomije? Kako Hrvatska stoji po tom pitanju?
Zbrinjavanje otpada u skladu sa održivim razvojem u svijetu je tek na početku. Gotovo 95% otpada u svijetu se odlaže na deponije što je najveći problem u klimatskim promjenama. Cirkularna ekonomija je izazov budućnosti. Potrebne su suvremene tehnologije kojima se može postići kvalitetna reciklaža komunalnog otpada te ponovno vraćanje u industriju. Republika Hrvatska donijela je zakone i pravilnik u skladu sa Direktivom EU, koja ima ciljeve – postići cirkularnu ekonomiju i održivi razvoj industrije.

Vaše inovacije nagrađivane su kao najbolje na mnogim svjetskim sajmovima inovacija. Posebno je zapaženo prošao razvoj MBO-T tehnologije. Možete li objasniti po čemu je ta tehnologija revolucionarna?
Da, točno je, kompanija Tehnix je globalni lider u razvoju novih tehnologija kojima se direktno postiže cirkularna ekonomija. MBO-T je veliko razvojno-tehnološko otkriće razvijeno u kompaniji Tehnix. To je tehnološka inovacija kojom se miješani komunalni osobni otpad, kućni i stambeni otpad potpuno reciklira prema uporabnim vrijednostima i ponovno vraća u industriju kao sirovina ili energija. Organski otpad i biorazgradivi otpad se postupkom biokompostiranja vraća u poljoprivredu. To je revolucionarna tehnologija industrijske reciklaže kojom se u potpuno kontroliranim uvjetima u vremenu od 10 minuta, kombiniranim tehnološkim postupkom dopremljeni miješani komunalni otpad reciklira – selektira po vrstama uporabe i vraća ponovno u održivi ciklus proizvodnje novih proizvoda. To je održivi razvoj kojim se postiže cirkularna ekonomija. MBO-T je kombinacija u jedinstvenom tehnološkom procesu gdje se otpad, umjesto na deponije, vozi u tipske tvornice na industrijsku reciklažu bez bilo kakvog negativnog utjecaja na okoliš, zagađenje zraka, vode i zemlje. Za taj izum nove tehnologije dobili smo mnoga najveća svjetska priznanja. To  je patent kompanije Tehnix.

Izgradili ste mnogo MBO-T tvornica širom svijeta, ali u Hrvatskoj nema velikog interesa. Kako je to moguće?
Da, izgradili smo puno tvornica širom svijeta koje trajno dobro funkcioniraju, oslobađaju milijune tona otpada koji se ne odlaže na deponije, nego ponovno vraća kao sirovina u industriju iz koje nastaju proizvodi nove generacije za potrebe globalnog tržišta. Ovih dana dobili smo internacionalno priznanje, odličje za izum MBO-T nove tehnologije kojom se postiže cirkularna ekonomija. To je beskonačna sreća mene i mojih suradnika koji su zajedno sa mnom gotovo 10 godina razvijali i otkrili tehnologiju budućnosti za održivi razvoj planete Zemlje. Hrvatska je planetarna ljepotica, imamo svi sreću da živimo u tako prekrasnoj prirodi za koju možemo reći da je dar Božji. Da, teško mi je objasniti delegacijama iz čitavog svijeta koje posjećuju kompaniju Tehnix da dosada nismo izgradili niti jednu kompletnu tvornicu kojom se miješani komunalni otpad industrijski reciklira, balira i prodaju sirovine na globalnoj burzi. Sada smo se javili na nekoliko natječaja za gradove uz Jadransko more, što je posebno važno za razvoj turističke industrije u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je donijela Zakon o održivom gospodarenju otpadom, napravila je velike pomake u opasnim i specijalnim otpadima, no na području komunalnog otpada tek smo na početku, osim otoka Krka, grada Čakovca i grada Preloga, gdje danas otvaramo sortirnicu. Surađujemo sve više sa Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za energetsku učinkovitost. Siguran sam da ćemo zajedno uspjeti brže ostvariti ciljeve održivog razvoja.

Koliko stoji jedna tvornica i koliko je vremena potrebno da se isplati?
Kompanija Tehnix razvila je tipske tvornice koje su primjenjive gotovo svugdje, od najmanjih gradova ili općina od 5000 stanovnika, do gradova kao Zagreb s milijun stanovnika. To Tehnixu nije nikakav problem, nego veliko zadovoljstvo jer imamo gotova rješenja, projekte kojima možemo na industrijski način gospodariti komunalnim otpadom. Mi nudimo besplatno tipske idejne projekte za javne natječaje te studije isplativosti održivosti projekta. To su kompletni projekti sa cijenama od milijun do svega 10 milijuna eura, koji se sami otplaćuju iz dobivenih proizvoda. 

Da li MBO-T tvornica u krajnjoj liniji garantira i niže cijene zbrinjavanja otpada za domaćinstvo?
Takve tvornice isplate se za 3 godine i dalje stvaraju profit gradovima i građanima. Najsretniji će biti građani jer će na koncu manje plaćati, priroda jer će biti manje zagađena i nećemo stvarati štetne emisije CO? koje uzrokuju klimatske promjene. Na našim postrojenjima mogu se reciklirati stare deponije. Da, to je veliki napredak u zaštiti prirode kojoj svi pripadamo, a moramo živjeti zajedno sa njom, tada ćemo stvarati sretniju budućnost. U otpadu imamo vrijedne sirovine za industriju, imamo ogromnu količinu energije za razvoj, imamo nova radna mjesta u eko industriji i sretne građane koji će manje plaćati.

Dok većina zagovara i propagira primarno sortiranje, vi tvrdite da ono nije potrebno. Zašto?
Još uvijek većina u  Hrvatskoj zagovara primarno sortiranje na kućnom pragu. To je točno jer nije bila razvijena nova MBO-T tehnologija koja ne isključuje dosadašnje napore u selektivnom odvajanju i prikupljanju, nego se istovremeno mogu odvijati kombinirani procesi u reciklaži miješanog i predsortiranog otpada. Naravno, primarna selekcija nije potrebna tamo gdje ćemo imati izgrađene MBO-T tvornice. Tehnix je razvio novu MBO-T tvornicu za industrijsku reciklažu otpada, to znači da organski otpad i ostali otpad sakupljamo u istu kantu, isti kontejner i to nekoliko puta pojeftinjuje proces. Treba puno manje energije za preradu i baliranje, dobivamo više sirovina, a trošimo gotovo 10 puta manje energije u reciklaži, a građani nemaju probleme sa padom cijena nekretnina pokraj deponija. Pa tko želi živjeti uz deponije?