Razine ugljičnog dioksida i metana u atmosferi dosegnule su rekordne vrijednosti 2021., prošlo ljeto u Europi bilo je najtoplije zabilježeno u povijesti, a ovih dana svijet obilaze slike iz Venecije kojima umjesto gondola dominiraju presušeni kanali jer je u Alpama palo tek pola uobičajene količine snijega.

Upozorenjima da se klima mijenja s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo svjedočimo gotovo na dnevnoj razini, no politika tvrdoglavo ostaje na obećanjima, što je pokazao i posljednji COP27 skup o klimi.

“Znamo da klimatski sustav reagira na koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, a ne izravno na emisije, a još manje na obveze i obećanja političara”, kaže za Poslovni dnevnik Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). Uvjeren je da će prosječna globalna temperatura u sljedećih 10 godina biti viša od prosjeka prethodnog desetljeća.

Koliko je C0P27 bio važan iz znanstvene perspektive, posebno sa stajališta Copernicusa?
COP je kratica za Konferenciju stranaka UNFCC-a. U tom smislu događaj je prije svega prilika da se zemlje potpisnice sastanu i razgovaraju o napretku, odnosno nedostatku, prema ciljevima konvencije i Pariškog sporazuma.

Izuzetno je rijetko vidjeti ondje predstavljena nova otkrića u znanosti. Uz to, COP događaji važni su za Copernicus jer predstavljaju priliku za znanost da informira političku raspravu. Primjer toga bila je prezentacija nalaza i rezultata C3S (Copernicus služba za klimatske promjene) i CAMS (Copernicus Atmosphere Monitoring Service) stranama tijekom sesije Earth Info Day na COP27.

Nakon što je 2020. bila peta najtoplija zabilježena na svijetu, s razinama ugljičnog dioksida i metana u atmosferi koje su 2021. dosegle nove vrhunce, a ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno. Kakva su vaša očekivanja za 2023.?
Znamo da klimatski sustav reagira na koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, a ne izravno na emisije, a još manje na obveze i obećanja političara. Sve dok koncentracija stakleničkih plinova raste, raste i temperatura (barem u prosjeku). Ne možemo biti sigurni da će 2023. biti toplija od 2022., ali smo uvjereni da će prosječna srednja globalna temperatura u sljedećih 10 godina biti viša od prosjeka u posljednjih 10 godina.

Promatrajući Zemlju i Europu iz svemira, što biste istaknuli kao pokazatelj klimatskih promjena? Postoje li značajne promjene kada se danas gleda odozgo u usporedbi s onim prije 20 ili 30 godina?
Ovisi o tome što želite pogledati. Neke od tih promjena zahtijevaju sofisticirane alate da bi se otkrile, neke druge su vidljive našim golim okom. Ako, na primjer, pogledate proširenje arktičkog morskog leda ili količinu snijega i leda na našim planinama, jasno možete vidjeti velike razlike. Europa je u prosjeku izgubila oko 30 metara debljine ledenjaka u posljednjih 30 godina i to je preoblikovalo ledenjake i planinske doline.

Promjene u površinskoj temperaturi zraka ili vlažnosti tla također su prilično jake, ali nisu odmah vidljive našim očima. To je jedan od razloga zašto proizvodimo zapise klimatskih podataka kontrolirane kvalitete za mnoge varijable koje opisuju našu klimu. Gledanje u karte izvedene iz njih može nam pomoći da shvatimo goleme promjene u okolišu oko nas.

S čvrstim fokusom EU-a na obnovljive izvore energije, podaci programa Copernicus postaju ključni za planove ulaganja u javnom i privatnom sektoru, osobito u svjetlu klimatskih promjena. U koje se svrhe mogu koristiti Copernicusovi podaci? Koja vrsta podataka se uglavnom traži?
Gledajući veliku i raznoliku bazu korisnika, bio bih u iskušenju preokrenuti pitanje. Koji sektor ili aplikacija zaista mogu napredovati bez Copernicusovih podataka? Za energetski sektor bitne su informacije o klimi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Na primjer, podaci Copernicusa iz C3S-a iznimno su važni za prepoznavanje najbolje lokacije za izgradnju vjetroelektrane kako bi se maksimizirala proizvodnja i tako povrat ulaganja, kao što su pokazale tvrtke poput Vortexa u Španjolskoj.

CAMS podaci ključni su za planove solarne energije jer pomažu u upravljanju varijabilnošću uzrokovanom oblakom i aerosolom u dnevnoj proizvodnji fotonaponskih panela. Gledajući unaprijed, potrebni su nam pouzdani podaci o budućoj klimi kako bismo osigurali da naša energetska infrastruktura odgovara namjeni i da će moći izdržati višu temperaturu i promjenu u profilu proizvodnje, odnosno potražnje.

Što se tiče najpopularnijeg skupa podataka za energiju, općenito je vjerojatno proizvod ponovne analize i AQ prognoze (air quality, op.a), ali ove zime, s ratom u Ukrajini i utjecajem na potražnju za plinom, naša sezonska predviđanja za temperaturu dobila su veliku pozornost.

Jeste li surađivali s tvrtkama koje rade u Hrvatskoj? Ako da, možete li nam dati pojedinosti?
Teško je odrediti specifičnosti naših korisnika jer su naši podaci slobodno dostupni svima. Otvorena priroda naših podataka otežava nam identifikaciju i praćenje pojedinačnih korisnika i njihovih detalja.