Telekomunikacijsko tržište se smanjuje, veliki operateri poput Optima telekoma i H1 Telekoma su u financijskim problemima, o Tele2 se kontinuirano priča da se prodaje, a HT se žali na preoštru regulativu za optiku. Vipnet s druge strane podržava takvu oštru regulativu, ali je oprezan po pitanju novih državnih operatera Odašiljača i veza i Hrvatskih pošta.

Vlada pak želi sve igrače usmjeriti prema većim ulaganjima u optiku, LTE i nove usluge. Ulazak Hrvatske u EU čini tu mrežu interesa još složenijom, jer će prisiliti operatere da spuste cijene roaminga i tako snize marže. U tim je uvjetima Vlada na čelo Hakoma postavila Dražena Lučića, jednog od najbolje upućenih ljudi u domaće telekomunikacijsko tržište, bivšeg ravnatelja Hakoma, koji je vodio stručne službe i inspekcije tog regulatora od 2009. godine. Njegova je prva velika odluka naredba da od 1. lipnja HT i Iskon povise cijene paketa telefona, interneta i televizije za 8 do 15 kuna, jer je analizom troškovne strukture te ponude regulator utvrdio da ih nude ispod stvarne cijene.

Kako ste tako precizno utvrdili damping HT i Iskona od 8 do 15 kuna po paketu usluga, a ne recimo od 30 ili 70 kuna?

Kao temelj za provođenje analize troškovne usmjerenosti cijena ovih paketa Hakom je koristio podatke o troškovima koje su dostavili HT i Iskon. U samom postupku, bilo je potrebno utvrditi sve troškovne kategorije i elemente koji se koriste prilikom pružanja tih usluga. Kao kontrolni mehanizmi dostavljenih troškova korišteni su regulatorni financijski izvještaji HT-a, odnosno financijski izvještaj Iskona za 2011. godinu.Na temelju tako utvrđenih troškova, uz primjenu odgovarajuće margine, Hakom je odredio troškovno usmjerene cijene tih paketa kako bi one bile u skladu s regulatornom obvezom nadzora maloprodajnih cijena usluga.

Hoće li HT i Iskon morati platiti i neku odštetu ili im je obveza povećanja cijena jedina kazna?

Sad otkad su odlukom Vijeća Hakoma HT i Iskon proglašeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom u tom području oni imaju određene regulatorne obveze i moraju korigirati cijene. Prije to nisu imali pa nema razloga za kažnjavanjem.

Jesu li ovo jedine značajnije izmjene cijena koje nas očekuju? Što će se dogoditi u srpnju kad uđemo u EU?

Od 1. srpnja cijene telefoniranja, SMS-a i interneta prema svim članicama EU bit će znatno niže nego sada. To će biti dobro za sve koji putuju u EU, te one koji posluju u drugim državama, članicama Unije. Nažalost, Hrvatska će zbog te mjere, koju mora provesti zbog odluke Europske komisije, biti u gubitku s obzirom da roaming koji rade turisti tijekom ljeta čini značajan udio u prihodima naših operatera. Cijena za roaming, uključujući i podatkovni, past će na gotovo desetinu današnje cijene. Pričamo o gotovo pola milijarde kuna manjim prihodima u ovoj godini, a puni utjecaj vidjet ćemo tek u 2014., s obzirom da ova mjera stupa na snagu usred ljeta ove godine, a iduće godine će vrijediti svih 12 mjeseci. Uz to, postoje i neke druge veleprodajne naknade, koje međusobno plaćaju operatori, a koje će se smanjiti i koje ulaze u maloprodajne cijene. Uglavnom, tražit ćemo rješenje za to, jer se kroz te mjere smanjuje profitabilnost operatera.

Znači li to da možemo očekivati rast cijena mobilnih usluga?

Ništa ne bi trebalo biti skuplje. No, krajnji korisnici moraju imati na umu da operater koji nema dobit ne može ulagati.

Mjerite li uspješnost liberalizacije telekomunikacija padom udjela bivšeg monopolista HT-a, kako sugerira njegova konkurencija, ili na neki drugi način?

Nije to pitanje udjela HT-a, već zadovoljstva korisnika, povećanja prihoda, povećanja broja korisnika i atraktivnosti hrvatskog telekomunikacijskog tržišta za ulaganja.Znači, nije uspjeh liberalizacije kad imate deset operatera s jednakim udjelima, a da se usluge koriste manje i ukupni prihodi budu manji. Moramo razmišljati šire i govoriti o društveno odgovornoj regulaciji, čiji je uspjeh rast tržišta, nastavak ulaganja i bolje usluge za korisnike po nižim cijenama. Također i o održivoj liberalizaciji tržišta, što znači da održavamo razinu tržišnog natjecanja koji pogoduje konkurenciji i zadržimo atraktivnost tržišta za ulaganja.

Mislite li da je Hakom u tome dosad bio uspješan s obzirom da su najveći konkurenti HT-a u fiksnim i mobilnim komunikacijama, izuzev Vipneta, u problemima?

Ako pogledamo da je recesija u Hrvatskoj prisutna od 2009., onda vidimo da su telekomunikacijski operateri zapravo uložili znatna sredstva. Možda ne koliko društvo očekuje, ali više nego ostali sektori. U posljednje četiri godine HT je kupio Combis, a Vipnet B.net.Oni su kupili i dodatni dio radio-frekvencijskog spektra za preko 300 milijuna kuna. HT si je time otvorio prostor za natjecanje u "računalstvu u oblaku" (cloud computing), a Vipnet u ponudi konvergentnih (quadriple-play) usluga. Uz to, telekomunikacijsko tržište i dalje je među najatraktivnijima za ulaganja, a zbog ulaska u EU postaje još atraktivnije.

Ali zašto se onda neprekidno pojavljuju priče da primjerice Tele2 planira prodati svoje poslovanje u Hrvatskoj, a to što smanjuju kapitalne investicije i nisu kupili digitalnu dividendu samo ide u prilog tim pričama?

Operateri moraju sami odlučiti koje će tehnologije koristiti. One koji ne ulažu i ne prilagođavaju se novim zahtjevima tržišta regulator ne može spasiti. Danas se govori o brzim mrežama, temeljenim na IP-tehnologiji, jer inače ne možete ponuditi korisnicima kvalitetnu višemedijsku komunikaciju. Oni koji ne budu ulagali, nemaju ni budućnost, pa sam zato uvjeren da će već ove godine biti više ulaganja u ovo tržište, nego što je to bilo proteklih, recesijskih godina.

Ali investitori očekuju povrat pa makar i kroz prodaju, a kod nas su dominantna dva kupca HT i Vipnet koji ne mogu ili ne žele kupiti baš sve. Je li hrvatsko tržište otvoreno i za druge kupce?

Otvoreno je svima, ali danas vrlo malo operatera želi kupovati druge operatere. Kriza je općenito dovela do toga da je vrijeme preuzimanja i dolaska novih operatera malo zastalo. Kako bi zadovoljili financijske ciljeve, svi su smanjili ulaganja. No, to neće biti zauvijek.Hrvatska s ulaskom u EU postaje zanimljiva i za daljnje širenje operatera u regiju. Sve države u regiji su male i zato velikim igračima ima smisla ući jedino u većinu zemalja u regiji odjednom. Tako su to napravili Deutsche Telekom i Telekom Austria. Ima i drugih operatera, koji su zastupljeni u srednjoj i istočnoj Europi, a njima Hrvatska postaje još atraktivnija zbog ulaska u EU.

Koliko smatrate da ima potencijalno zainteresiranih kupaca?

Mogu se nabrojati na prste jedne ruke, ali to je sasvim dovoljno da tržište oživi. Ako dođe jedan, ili dva, to će već biti dobro.

Može li takav kupac očekivati rast tržišta telekomunikacija u Hrvatskoj?

Teško je to očekivati, jer će pasti prihodi od roaminga. U 2014. će taj pad biti još veći zbog jeftinog roaminga u svih 12 mjeseci. No, zato širokopojasni pristup internetu i usluge od širokopojasnog interneta rastu, a na potpune učinke tog rasta treba još pričekati. Iako ukupni prihod pada zadnjih godina, istovremeno raste broj usluga i njihova kakvoća, a maloprodajne cijene padaju, što je u konačnici pozitivno za korisnike.v

Manji ulažu, većima se ne isplati 

HT i Hakom još nisu riješili sukob oko Fiberlanda i drugih pitanja. Kako to planirate rješiti?


Ja ne vidim sukob Hakoma s HT-om i mislim da će se to vrlo skoro pokazati kao kriva predodžba. To je uobičajena suradnja regulatora i operatora sa značajnom tržišnom snagom i ta suradnja nigdje u svijetu nije bez razlika u stavovima. Smatram da se moramo okrenuti budućnosti i otvoreno razgovarati što i radimo otkako je novo Vijeća Hakoma dobilo mandat. Otvoreni smo svima za prijedloge za poboljšanje našeg rada, ali također svi moraju znati da će vrijediti ista pravila za sve i da ih svi moraju poštivati.

Što to konkretno znači po pitanju Fiberlanda?


Na operaterima je da vide što im je najpovoljnije i da postupe sukladno tome. Kad govorimo o svjetlovodnoj pristupnoj mreži, činjenica je da po postojećem regulatornom okviru manji operatori po tržišnom udjelu, poput Digitalnog grada i Amis telekoma, ulažu, a najveći, HT, tvrdi da mu se to ne isplati.