Trst će od 1. do 4. listopada biti domaćin Big Science Business Foruma (BSBF), poslovnog kongresa o naprednoj znanosti i inovacijama čiji je cilj okupiti najveće europske istraživačke organizacije i industriju te im omogućiti izravan kontakt, a potencijalno i sklapanje poslova.

Posebnost ovogodišnjeg kongresa je usmjerenost na sudionike iz središnje, istočne i jugoistočne Europe, koji su, inače, njegovi rijetki sudionici kao što je slaba i njihova uključenost u projektima koje razvijaju velike znanstvene organizacije.

Kako bi se to promijenilo, ali i zato što je ove godine Trst domaćin BSBF-a, organizatori foruma, Srednjoeuropska inicijativa (CEI), talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje (MAECI) te autonomna ragija Friuli Venezia Giulia organiziraju predstavljanja foruma u svim gradovima srednje i jugoistočne Europe.

Jučer su bili u Zagrebu, konkretno na FER-u, da bi domaćoj znanosti i industriji predstavili program foruma i potencijal napredne industrije u Europi. A ona nije mala. Velike znanstvene organizacije (Big Science Organizations, BSO) kao što su CERN, ESA, F4E, ESRF…, godišnje naručuju poslove vrijedne čak 10 milijardi eura.

I za male i srednje tvrtke
Predstavljanje na FER-u bilo je izuzetna prilika za upoznavanje s potencijalnim poslovima i razvojem tehnologije. Šteta je stoga da je bilo slabo posjećeno, posebno od strane predstavnika domaćeg gospodarstva. Predstavnici HUP-a nisu se pojavili.

Paolo Acunzo, direktor BSBF Trst, najavljuje da će, između ostalog, predstavnici 10 BSO-a, čijom je inicijativom i pokrenut BSBF koji se održava svake dvije godine u drugoj državi, predstaviti poslove za koje planiraju raspisivati natječaje u sljedeće četiri godine. Bit će omogućeni i B2B te B2C sastanci, kao i predstavljene mogućnosti sudjelovanja malih i srednjih poduzeća.

Kako napominje Acunzo, posao na projektima BSO-a ne dobivaju samo velika poduzeća, već i mnoštvo malih i srednjih koji mogu biti i podizvođači. Usto, kompanije i znanost mogu se predstaviti na izložbenom prostoru koji je gotovo pa zakupljen. Na njemu, za sada, neće biti domaćih predstavnika, a nije ih bilo niti prethodnih godina, kaže Acunzo.

Upozorava i da je pretpostavka da će tržište napredne znanosti i tehnologija s godinama rasti, no njegov je problem činjenica da se ne razvija homogeno, budući da ga karakteriziraju složeni odnosi između znanosti i industrije. Najveći dio kolača uzimaju proizvođači iz Francuske, Italije i Španjolske.

Stanje suradnje
Ipak, vremena još ima pa postoji nada, iako mala, da se s prilikama ovog važnog tržišta na kongresu upozna više domaćih tvrtki. Ranijih godina, primjerice, na BSBF-u predstavljao nas je samo Inetec. No nije to samo specifičnost Hrvatske, već svih zemalja srednje i jugoistočne Europe, kaže Acunzo.

Interes za sudjelovanjem na BSBF-u samo je odraz stanja domaće industrije. Njezina tehnološka razvijenost najbolje se ogleda u suradnji sa znanošću, i dalje skromnoj i uglavnom na inicijativu akademije, kaže Vedran Bilas, dekan FER-a. Ipak, situacija se mijenja posljednjih pet godina zahvaljujući EU fondovima, odnosno sufinanciranju istraživačko-razvojnih projekata domaće industrije.

“Voljeli bi vidjeti više vizije i inicijative s vrha koja će mobilizirate sve resurse koje imamo kako bismo, u tehnološkom smislu, postali naprednije i jače društvo”, poručuje Bilas.