Telekomunikacije, odnosno povezivost, ostale su najlošiji dio hrvatskog DESI indeksa i u 2020. godini. Najvažnija mjera digitalizacije društva i gospodarstva na području EU, a koju objavljuje Europska komisija, ukazuje da smo po pitanju telekomunikacija na 25. mjestu u Uniji, odnosno treći odostraga.

Jedino drugo područje u kojem Hrvatska podjednako digitalno zaostaje su e-javne usluge. Po njima smo također na 25. mjestu. Usporedbe radi, po integraciji digitalnih tehnologija Hrvatska je 12. u Uniji, po ljudskom kapitalu 13., a po upotrebi internetskih usluga 15.

Nedovoljno brzo
Prema DESI indekusu, u području telekomunikacija Hrvatska je nastavila raditi napredak, ali puževim korak. Ono što se posebno hvali je širenje 4G tehnologije. Uz Bugarsku i Cipar ističe se da je Hrvatska učinila najviše u Uniji da se brzi mobilni internet približi građanima i poduzećima.

U Hrvatskoj je pokrivenost 4G-om na 98 posto, a prosjek EU je 96 posto. Navodi se i da je pokrivenost kućanstava brzom mrežom na razini Unije od 86 posto te da je i pokrivenost superbrzim internetom također na razini Unije. Prosjek EU je 44, a u Hrvatskoj je 43%. Ali onda počinju veća odstupanja. Potražnja za brzim fiksnim internetom u Hrvatskoj ispod je razine Unije. U EU prosječno 78% kućanstava traži brzi fiksni internet, a u Hrvatskoj njih 70%.

Još je veća razlika u potražnji za mobilnim internetom. U EU na 100 stanovnika prosječno postoji 100 pretplata na mobilni internet, a u Hrvatskoj 89. Razlog zašto je tako možda leži i u depopulaciji, strukturi stanovništva I ponudama operatera, ali Europska komisija ističe samo jedan pokazatelj – indeks cijena brzog interneta. On je u Hrvatskoj vrlo visok i iznosi 61. Međutim, i to je manje od EU prosjeka od 64 bod, te Hrvatsku svrstava na 18. mjesto u Uniji.

Komisija piše da je to “većinom zbog visokih cijena paketa fiksnih i kombiniranih usluga”. Najlošiji pak rezultat Hrvatska je u segmentu telekomunikacija ostvarila u spremnosti za 5G i potražnjom za brzim fiksnim internetom brzine 100 Mbps. Komisija je hrvatsku spremnost za 5G ocijenila nulom, jer nije dodijelila spektre za tu tehnologiju. Potražnja za brzi fiksni internet brzine 100Mbps ili više je na svega 6%. Usporedbe radi, u EU čak 26% kućanstava ili njih četiri puta više ima takve brzine.

Nema jasne nacionalne strategije
Komisija kao ključan problem zadržavanja Hrvatske pri začelju Unije u području telekomunikacija ističe što nema jasne nacionalne strategije i koordinacije unutar države da bi se ostvarila poboljšanja.

Ističe da Hrvatska sve više zaostaje u brzom internetu, kao i da povećava jaz između brzina dostupnih u urbanim i ruralnim sredinama. Spominju se i prepreke povlačenju sredstava iz EU za te namjene što Komisija posebno zamjera, jer se dva nacionalna broadband projekta, koje EU sufinancira, a riječ je o izgradnji međugradske optičke mreže i lokalnih optičkih mreža, odugovlače.