Što neki grad čini 'pametnim' pokušali su odgovoriti sudionici panel rasprave Razvoj i promišljanje pametnih urbanih sredina u sklopu konferencije Pametni gradovi, u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika u Zagrebu. Dodatnu je snagu dala činjenica da su govorili predstavnici gradova lanjskih dobitnika titula Pametnog grada. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba ističe da je pametni grad grad vizionara te da više nije pitanje 'možemo li', jer je to pitanje koje smo postavljali jučer. Danas to 'moramo'. Za pametan grad je, kaže, nužna razmjena informacija.

"Nekad su građani trebali biti informirani, a danas se s njima komunicira i djeluje interaktivno. Rješenje je u sustavnosti. Potrebna je integracija jer dovodi do održivosti. U Zagrebu živi 800.000 ljudi i on mora preuzeti lidersku poziciju u razvoju noviteta. Za sustavnost treba strategija. U Zagrebu bi ta strategija Smart City trebala biti donesena do polovice 2018. Mi već imamo neka rješenja, ali su neintegrirana", kazala je Majić.

Uvjerena je da su građani već spremni za pametne projekte, kroz prijevoz, sustave gospodarenja otpadom, stambene izgradnje, tehnologije e-dozvole i e-građanin, a što dovodi do učinkovite administracije. Lana Labaš, direktorica poslovne zone Ivanec, na primjeru toga grada ističe da pametni grad koristi napredna rješenja te ih čini dostupnima građanima. "Nekad se ta rješenja moraju i više platiti, ali donose prednost. Ivanec stalno radi na prepoznatljivosti kao dobro poslovno okruženje, a za što smo lani i dobili nagradu za Smart City. Ulaže se i u nove zelene, samoodržive tehnologije", kaže Labaš.

Procjenjuje da građani u manjim sredinama lakše dopiru do gradske uprave te je omogućena veća razina komuniciranja i odlučivanja u njihovu korist. Na tom tragu je i Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga koji naglašava da pametan grad mora imati viziju. "Komunikacija je središte svega, a to je dugotrajan proces. Potrebno je raditi na čitavom sustavu da to postane standard i samorazumljivo svima, a ne samo vizija jednog čovjeka ili jednog grada. Koncept održivosti je najvažniji princip pametnog grada jer sve ostalo je trošak", naglašava Bassanese.

Modeli različiti, a cilj isti – bolji život grada

Ujedinjeno Kraljevstvo prepoznaje potencijal za partnerstvo s Republikom Hrvatskom u razvoju projekta pametnih gradova i drago mi je što možemo jedni s drugima podijeliti iskustva, što je dragocjena pomoć, rekao je Andrew Dalgleish, veleposlanik UK u Hrvatskoj, prilikom otvorenja konferencije Pametni gradovi na zagrebačkom aerodromu Dr. Franjo Tuđman.  "Prema procjenama, 2030. godine će 70% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima. Zato moramo napraviti gradove koji će biti dobro upravljani i stvoriti od njih mjesta za lijepi život. Na tom se radi – kako stvoriti što bolju infrastrukturu, transport, zdravstvo, sustav brige o otpadu. Nema jednog modela za sve zemlje i gradove, već svatko mora sam naći vlastiti", napomenuo je veleposlanik. Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, kazala je da taj grad donosi rješenja kao odgovor na suvremene izazove. Upotrebljava nove tehnologije, razvija svoj smart koncept, inovativni način korištenja resursa i tehnologija.  "Važno nam je uključiti građane u kreiranje rješenja koja će doprinijeti gradu. Smatramo da je smart rješenje suštinski pristup održivoj tehnologiji", rekla je Majić. Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić napomenuo je da je prostor ove zračne luke koja je na području tog grada objekt koji implementira sva pametna rješenja koja su važna ne samo za transport nego i za svakodnevni život. Istaknuo je i da u Gorici postoji 60 točaka za wi-fi i da se razvija i širokopojasni internet. Jacques Feron, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, napomenuo je da je konferencija prvi takav događaj u zračnoj luci. "Suvremena tehnologija je povezana s mobilnosti, to je posao kojim se mi bavimo. Nadam se da smo napravili pametni aerodrom, ili barem prijateljski", rekao je Feron. 

Zgrade sigurnije da se svi strogo držimo propisa

Zaštita od požara multidisciplinarno je područje i na rješavanju sigurnosnih problema svi trebaju sudjelovati jednakim snagama, istaknuto je u sklopu panela posvećenog zaštiti od požara u urbanim sredinama, u sklopu konferencije Pametni gradovi. Članica komunikacijske skupine udruge Fire Safe Europe Anđelka Toto Ormuž je istaknula da se Hrvatska vrlo visoko pozicionirala među europskim zemljama kada govorimo o zaštiti od požara. "Možemo se čak smatrati i uzorom drugima. No, trebalo bi izraditi jedinstvenu strategiju zaštite od požara", komentirala je trenutnu situaciju. Da su zgrade u Hrvatskoj sigurnije potvrdio je stalni sudski vještak za požare i eksplozije Milan Carević. "Zahvaljujući propisima, nama se ne može dogoditi situacija poput slučaja velikog požara nebodera u Londonu. No, ključni problem kod sigurnosti naših objekata je održavanje. Bacili ste novac ako ne održavate ono u što ste uložili. Inspekcija ne može pregledati sve objekte pa su stanari nadležni za vlastitu sigurnost, Nužni su bolji sistemi prskanja vode u tim situacija, te pooštravanje propisa o razini gorivosti materijala koji se u opremanju domova koriste", napomenuo je. Ivana Banjadi Pečur, profesorica na Građevinskom fakultetu Zagreb pozvala se na istraživanje prema kojem je na osnovu rezultata o važnosti korištenja adekvatnih materijala u gradnji promijenjena i zakonska regulativa. Njena kolegica Dubravka Bjegović osvrnula se na obrazovanje vatrogasaca, projektanata te izvođača radova. "Važno je poštovati propise i zakone zaštite od požara, a da bi ih projektanti mogli što lakše tumačiti, izradili smo priručnik zaštite pročelja od požara", istaknula je. Zoran Gorički iz JVP Grada Zagreba upozorava da se pri projektiranju zgrada treba podići razinu prevencije, mijenjati ili prilagoditi zakon. "No, ima primjera gdje je sjajan projekt, no u izvođenju bude izmjena. Računa o objektu treba voditi do kraja procesa", kazao je.

Pametni projekti važni su zbog poticanja izvrsnosti

Na ovogodišnjoj manifestaciji Pametni gradovi proglašeni su laureati u šest  kategorija. Nagrada za Pametne tehnologije otišla je u Makarsku. Dražen Nemčić, zamjenik gradonačelnika, istaknuo je da će im nagrada biti daljnji poticaj za implementaciju novih tehnologija na korist svih građana. Nagrada za Pametni sport je otišla u Koprivnicu čiji je gradonačelnik Mišel Jakšić istaknuo važnost projekata koji potiču izvrsnost. "Grad je u vrlo kratkom roku uspio u samom centru napraviti jedno funkcionalno i tehnološki opremljeno igralište", kazao je Jakšić. Nagrada za Pametnu mobilnost pripala je Splitu, uime kojeg je priznanje preuzeo Marin Babarović, savjetnik gradonačelnika, a uz njega je bio i Marko Bartulić, direktor Split Parkinga, koji je, prema Babarovićevim riječima, najzaslužniji za ovo priznanje Splitu. Za Pametnu energetiku nagrađen je Grad Poreč iz kojeg je po nagradu došla Gordana Lalić, direktorica gradskog poduzeća Parentium. Priznanje za Pametnu upravu je otišlo u Karlovac, a na svečanosti je nagradu primila Andreja Navijalić, zamjenica gradonačelnika. Za inovativnost i modernizaciju je nagrađena i jedna tvrtka, i to zagrebački Dalekovod za svoje projekte na sjeveru Europe te je nagradu primio Mario Klarić, pomoćnik predsjednika Uprave za razvoj.