Najmodernija digitalna platforma omogućava državu bez papira i upravu bez šaltera

Autor: PD i VL native tim , 27. studeni 2019. u 22:00
APIS IT za svoje korisnike obrađuje i pohranjuje golemu količinu podataka/Matija Habljak/PIXSELL

CDU je projekt Ministarstva uprave koji sva tijela javnog sektora veže u jedan jedinstveni državni oblak.

Ovog ponedjeljka APIS IT obilježio je 55. godišnjicu rada i u rad pustio Centar dijeljenih usluga (CDU) čije je cilj standardizirati i povezati državnu informacijsku infrastrukturu. U svojoj dugoj povijesti APIS je najduže bio poznat pod imenom Gradski zavod za automatsku obradu podataka, ali je već tijekom 1980-tih, a osobito nakon osamostaljenja Republike Hrvatske 1990-tih uz gradske, preuzeo najzahtjevnije IT projekte na nacionalnoj razini – od uspostave informacijskih sustava Porezne i Carinske uprave za suverenu Republiku Hrvatsku, do organizacijske i IT podrške referendumu o neovisnosti i prvim slobodnim i demokratskim izborima. 

Ovotjednom svečanom obilježavanju godišnjice rada prisustvovali su, osim zaposlenika APIS IT-a i predstavnika svih tijela državne i javne uprave s kojima imaju dugogodišnju suradnju, i predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar uprave Ivan Malenica, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Kako je istaknuo Plenković, Hrvatska je u mandatu ove Vlade po DESI indeksu porasla četiri mjesta te da je dosad pokrenuto 40-tak projekata digitalizacije vrijednih više od 1,3 milijarde kuna.

Pod jednim krovom
Takvi pokazatelji sigurno doprinose konceptu razvoja digitalne ekonomije, a upravo tamo APIS IT pozicionirao se kao lider. Jedan od projekata koji je upravo ovog ponedjeljka službeno pušten u rad je i Centar dijeljenih usluga. Uspostava CDU-a po opsegu i po vrijednosti jedan je najvećih projekata državne uprave, a vrijedan je 362 milijuna kuna (od čega se 85 posto sufinancira iz EU) te će do svog završetka 2023. obuhvatiti 300 tijela javne uprave.

 

362 milijuna

kuna vrijednost projekta CDU, od čega 85% sufinancira EU

Ideja cijelog projekta tzv. državnog clouda je da se informacijska infrastruktura države odnosno javne uprave objedini i da se time omogući centralizirano upravljanje resursima i učinkovito planiranje budućeg razvoja. To je u dosadašnjoj situaciji bilo praktički nemoguće jer je svako tijelo javne uprave – od pojedinih ministarstva i zavoda do ureda i jedinica lokalne samouprave –  imalo vlastite kapacitete koje su morali sami razvijati i održavati. Posljedica je da između tijela državne uprave koja se financiraju iz istog izvora nije bilo dijeljenja resursa, da se neki projekti multipliciraju, a da pritom uspostavljeni kapaciteti ostaju neiskorišteni.

Uz to, osnovni poslovni procesi koji su zajednički svim tijelima podržani su različitim, često nekompatibilnim IT rješenjima. Zbog toga će ovim strateškim projektom Ministarstva uprave kao nositelja, a Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i APIS IT-a kao projektnih partnera sva infrastruktura biti objedinjena pod jednim krovom, unutar APIS IT-a kao primarnog pružatelja dijeljenih usluga. U projektu uspostave CDU-a za sve korisnike bit će osigurana infrastrukturna osnovica i horizontalne usluge koje će podržavati osnovne poslovne procese – od elektroničke pošte i kolaboracijske platforme za državne službenike, do sustava za knjigovodstvo i nabavu.  Model  je to u koji će se kao pružatelji usluga uključiti i ostali nezaobilazni dionici državne informacijske infrastrukture – Fina, Carnet i AKD. 

 "CDU je jedan od ključnih projekata Ministarstva uprave kojim će sva tijela javnog sektora biti povezana u jedan jedinstveni državni oblak koji će omogućiti pouzdanu i sigurnu razmjenu informacija i dokumenata", rekao je ministar uprave Ivan Malenica. 

IT i predsjedanje Vijećem EU
Prema riječima predsjednika Uprave kompanije Saše Bilića, u svakom trenutku imaju između 30 i 40 projekata i njihov broj raste iz godine u godinu. Neki od njih usmjereni su na njihov vlastiti rast i razvoj, no najveći broj projekata je onaj za njihove korisnike. Uz Centar dijeljenih usluga, drugi projekt koji će obilježiti 2020. godinu je predsjedanje Hrvatske Vijećem EU u kojem je APIS IT-u povjerena uloga IT koordinatora, sa zadaćom da uspostavi informacijsko-komunikacijski sustav kao centralno mjesto za objavu svih informacija i organizaciju događaja tijekom hrvatskoga predsjedanja.

 

127 korisnika

Centra dijeljenih usluga APIS IT očekuje tijekom 2020. godine

Sustav koji se uspostavlja sastoji se od nekoliko podsustava pomoću kojih će se organizirati više od 160 događanja koja su u logističkom, organizacijskom i sigurnosnom smislu iznimno zahtjevna. Preko njega će biti omogućeno 'bespapirno' predsjedanje Vijećem Europske unije: od upravljanja događanjima i pozivanja sudionika do preuzimanja svih dokumenata i materijala vezanih za sastanke i skupove. Važna karika je i akreditacijski sustav, koji osim registracijske procedure omogućava oblikovanje identifikacijskih kartica, njihov ispis i sigurnosnu provjeru sudionika. 

Najveća investicija u povijesti
No, u APIS IT-u za iduću godinu najavljuju i druge strateške projekte, a najveća investicija u povijesti te tvrtke odnosi se na osiguravanje jedinstvenoga podatkovnog centra za potrebe tijela javnog sektora koji udovoljava međunarodnom standardu TIER 3. APIS IT će tako kao primarni pružatelj usluga u okviru Centra dijeljenih usluga uspostaviti i trajnu DR lokaciju za potrebe poslovanja i time postati jedini pružatelj informatičkih usluga s najvišom razinom kvalitete i sigurnosti pružanja usluga, čime osigurava značajnu komparativnu prednost u IT sektoru.  U fokusu poslovanja i dalje će ostati Porezna i Carinska uprava kao najveći korisnici te unapređenje njihovih informacijskih sustava i razvoj novih usluga koji će poreznim obveznicima i gospodarstvenicima olakšati interakciju i poslovanje.

Uspješan primjer takve usluge je plaćanje obveza prema Poreznoj upravi putem 2D barkoda, što je velikom broju građana, obrtnika i iznajmljivača omogućilo brzo plaćanje paušalnih poreza ili poreza na vozilo. Za iduću godinu u pripremi je i projekt dječje kartice za Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao i nove funkcionalnosti Geoportala i Informacijskog sustava prostornih podataka za Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. U planu je i suradnja s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta na razvoju okvira informacijskog sustava za podršku odlučivanju koji će omogućiti centralizirano praćenje provedbe i efekata primjene pojedinih gospodarskih mjera, a time bolje planiranje i nadzor u tom sektoru.

"Sljedeća godina velika je prekretnica za nas. Od 127 korisnika Centra dijeljenih usluga koliko očekujemo, u sklopu našeg poslovanja, očekujemo nove strateške korisnike kao što su Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te informacijsku infrastrukturu zdravstva", dodao je Bilić. APIS IT za svoje korisnike obrađuje i pohranjuje golemu količinu podataka, a  prioritet im je upravljati tim podacima na način koji će zadovoljiti sve poslovne potrebe korisnika, ali i osigurati njihovu zaštitu od zloporabe ili povrede privatnosti.  Stoga uz razvoj podatkovne znanosti, najviše potencijala vide u tehnologijama umjetne inteligencije jer se informacije i usluge građanima i tvrtkama uz njihovu pomoć mogu pružati brže, točnije i učinkovitije nego što se to danas čini u javnoj administraciji. Zato će se u predstojećem razdoblju fokusirati na mogućnosti razvoja i primjene umjetne inteligencije kroz programe Obzor Europa i Digitalna Europa.

"Važno je što APIS radi u zemlji za povezanost subjekata i optimizacije troškova kao i za veću sigurnost i zaštitu podataka. To će sve biti bitno i za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU jer želimo i produbljivanje i jačanje EU tržišta i svih segmenata njegovoga poslovanja i života", naglasio je Plenković. Rad tvrtke APIS IT jasno pokazuje koliko je digitalna ekonomija važna te da svojim sustavima mogu poboljšati kvalitetu života. Stanje u digitalnoj ekonomiji uspoređuju s izgradnjom autocesta, a jedna je najbitnija karika – povezanost.

"Tu bismo povukli paralelu s izgradnjom autocesta:  Vlada je svojedobno strateški odlučila graditi autoceste koje su povezale sjever i jug Hrvatske te bile pokretači razvoja niza ekonomskih grana, a osobito turizma. Uspostavom CDU-a kao strateškog projekta države i najmodernije digitalne platforme osigurat će se infrastruktura i standardi za brži razvoj e-usluga u svim područjima javne uprave i time u konačnici omogućiti državu bez papira i državnu upravu bez šaltera. No, jednako je važno što je država odlučila ovaj sustav graditi na osnovu znanja i rada hrvatskih stručnjaka, umjesto korištenja gotovih servisa drugih zemalja, što znači da smo time sačuvali brojna radna mjesta ne samo u APIS IT-u, nego i u svim ostalim dionicima Centra dijeljenih usluga, u državnoj upravi i cijeloj hrvatskoj IT industriji",  dodao je predsjednik Uprave tvrtke APIS IT Saša Bilić.

Upravo kada je o zapošljavanju riječ, unutar same kompanije prepoznata je važnost društvene odgovornosti, a u posljednje dvije godine APIS IT postao je mjesto zaposlenja 120 mladih IT stručnjaka. Danas imaju izrazito jake timove za sva područja rada: od poslovne analize i razvoja softverskih rješenja do infrastrukture ili cloud tehnologija. Ulaganje u njihovo daljnje usavršavanje i razvoj ostaje jedan od prioriteta tvrtke, a obrazovanje STEM-ovaca podupiru i na druge načine, sustavnim stipendiranjem studenata i posebno studenata s invaliditetom. 

New Report

Close