Prije nekoliko je mjeseci na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje svjetlo dana ugledao Centar za robotske tehnologije, punog naziva Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije, otvoren pod inicijativom prof. dr. sc. Bojana Jerbića koji je u razgovoru za Poslovni dnevnik, kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za robotiku, dao svoje viđenje o pametnoj industriji, primjeni robotike i umjetne inteligencije u Hrvatskoj s naglaskom na medicinu, o prilikama za mlade te trenutnoj situaciji, ali i procjene za budućnost.

Kako biste ocijenili primjenu robotike u industriji u Hrvatskoj? Gdje bismo trebali tražiti prilike i je li pametna industrija danas jedan od kotača razvoja Hrvatske?

Općenito gledano, Hrvatska je na začelju Europe u pogledu primjene robota u industriji. Pri tome mislim na konvencionalnu primjenu robota u rutinskim poslovima ili ponavljajućim zadaćama. Napredna primjena, koju često povezujemo s Četvrtom industrijskom revolucijom, a koja podrazumijeva upotrebu metoda umjetne inteligencije, autonomne sustave i analitiku velikih baza podataka, tu je Hrvatska izrazito zaostala.

Razlog tome je masovna deindustrijalizacija i oslanjanje nacionalne ekonomije na uslužni sektor. Međutim, upravo je taj sektor područje kojem se okreću moderne tehnologije.

Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije otvoren je krajem lipnja na FSB-u/Marko Prpić/Pixsell

Zahvaljujući razvoju senzorike, računalnog vida i tzv. fizičke inteligencije strojeva, možemo očekivati sve više inteligentnih robota u dućanima, restoranima, bolnicama i općenito na mjestima gdje se danas ljudi čine nezamjenjivima. Tu bi Hrvatska trebala tražiti svoju priliku.

Trenutno ne postoji jasna strategija razvoja pametne industrije u Hrvatskoj. Pametna industrija posebno dolazi do izražaju u proizvodnji individualiziranih proizvoda ili pak vrlo kompleksnih proizvoda koje modernu ekonomiju proširuju na čitav životni ciklus proizvoda.

Valja naglasiti da u velikoj mjeri pametna industrija počiva na razvoju pametnih proizvoda, koji imaju sposobnost pohrane i obrade podataka, kao i sposobnosti komunikacije. Često takve proizvode nazivamo ‘internet stvarima’ (en. Internet of Things – IoT) te bi se na njih valjalo usredotočiti i započeti utakmicu s razvijenim ekonomijama u okruženju, jer za to imamo potrebno znanje i resurse.

Nove tehnološke paradigme pretvaraju sve industrije u početničku te tradicija često nije nužna prednost.

Ranije ste već naveli da medicinska tehnika već desetljećima predstavlja jedno od najlukrativnijih i najbrže rastućih ekonomskih niša. Imamo i odličan primjer hrvatske RONNE koja je nastala upravo na FSB-u.

Opće je poznato da danas kvaliteta liječenja uvelike ovisi, osim o vrhunskim liječnicima i lijekovima, jednako tako o raspoloživoj medicinskoj tehnologiji za dijagnostiku, kirurgiju i rehabilitaciju.

Razvoj medicinske tehnike ubrzava se paralelno s razvojem robotike, senzorike i umjetne inteligencije, omogućavajući stalni napredak medicinske prakse. Hrvatski liječnici su u potpunosti svjesni koliko suvremena medicinska robotika doprinosi unapređenju njihove struke.

Zato ulažu velike napore da osiguraju najbolje uvjete u našim bolnicama. Međutim, takva je tehnologija izrazito skupa te se svi kao društvo moramo pomiriti s činjenicom da suvremeno zdravstvo košta daleko više od trenutnih izdvajanja. Zato je izrazito važno ulagati lokalne znanstvene resurse u razvoj vlastitih tehnoloških rješenja u medicini.

Osim ekonomskih efekata, stječu se visoke stručne kompetencije, čineći medicinsku praksu konkurentnom na svjetskom tržištu medicinskih usluga. Tako je prije više od 10 godina nastala i naša RONNA, neurokirurški robot razvijen na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava.

Od 2016. godine RONNA redovito operira u KBD pod vodstvom prof. dr. sc. Darka Chudyja. Imali smo prekid tijekom COVID krize no ubrzo nastavljamo s novom generacijom. Osim na FSB-u razvoj će se uskoro nastaviti kroz startup kompaniju koja će RONNU učiniti dostupnu svjetskom tržištu.

RONNA, neurokirurški robot razvijen na FSB-u od 2016. godine operira u KC-u Dubrava/Marko Prpić/Pixsell

Iskustva stečena razvojem i primjenom RONNE nezamjenjiva su. Hrvatska neurokirurška praksa je zbog toga svrstana uz bok najrazvijenijih u svijetu. Zahvaljujući Ministarstvu zdravstva, 2019. godine nabavljen je prvi kirurški robot za laparoskopske operacije, smješten na KBC Zagreb.

Rezultati koje postiže tim akademika Kaštelana zapanjujući je i prepoznat u svijetu. Unatoč toga, valja naglasiti da sve to zajedno nije dovoljno za domaće potrebe te će se morati značajno povećati ulaganja u zdravstvo kako bi najmodernije kliničke tehnologije postale dostupne svima u Hrvatskoj.

Što možemo očekivati u budućnosti od tržišta medicinskih robota?

Tržište medicinskih robota najbrže je rastući segment medicinske tehnike. Procjenjuje se rast od 21 posto do 2026. godine s ukupnom vrijednošću tržišta oko 20 milijardi dolara. U budućnosti se očekuje da će većina tehnički zahtjevnih elemenata operativnih zahvata biti podržana nekom vrstom robotske tehnologije, računalnim vidom ili pak umjetnom inteligencijom.

Na taj se način kirurzi rasterećuju zahtjevnih fizičkih vještina, pouzdanost zahvata raste, smanjuje se vjerojatnost komplikacija, a pacijenti se brže oporavljaju.

Sve to, osim humanih, ima i ekonomske benefite. Osim u kirurgiji robotika ima svoj značaj u dijagnostici i rehabilitaciji pacijenata, ali i u unapređenju životnih uvjeta fizički hendikepiranih pacijenata putem različitih vrsta egzoskeleta, robotskih proteza ili pak robotiziranih implantata.

Kolika je efikasnost robota u proizvodnim pogonima, a zašto su pak s druge strane i robotika i umjetna inteligencija vječito na zlom glasu?

Roboti se ne umaraju, nemaju emocije i mogu neumorno raditi 24 sata, uvijek zadržavajući istu kvalitetu i proizvodnost. Procjenjuje se da jedan robot u pravilu može zamijeniti 5 radnika. Roboti uglavnom mijenjaju ljudsku radnu snagu na dosadnim i teškim poslovima.

Na taj način doprinose poboljšanju radnih uvjeta. Kada je robot podržan umjetnom inteligencijom, njegova se primjenjivost širi na poslove koji su do sada bili rezervirani samo za ljude. Tu se onda javlja strah od gubitka posla.

Međutim, istina je zapravo drugačija. Dokazano je da su posljednjih dvadesetak godina robotska tehnologija i umjetna inteligencija zaslužni za otvaranje milijuna novih radnih mjesta u svijetu. Dakako, to nisu ona ista radna mjesta kao i prije robotizacije, ali su svakako kvalitetnija, dostojnija čovjeku. Kao i u ranijoj povijesti, znanost i nove tehnologije mijenjaju tržište rada, stari poslovi nestaju, a rađaju se novi. Sada su te mijene ubrzanije pa nam se čine opasnijima, međutim nema razloga za strah. Mlade generacije su izrazito zainteresirane za nove tehnologije.

To dokazuje izniman interes za naš novi sveučilišni Studij mehatronike i robotike na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu. Prvi je to takav studij u Hrvatskoj i već na prvom upisnom roku je popunjena kvota od šezdeset studenata s vrlo visokim prosjekom na maturi.

Iako ovaj studij kreće po prvi puta, Fakultet strojarstva i brodogradnje već četrdesetak godina obrazuje automatičare i robotičare, koji su se pokazali kao izrazito uspješni i traženi inženjeri.

Stvarna potreba tržišta rada za robotičarima u Hrvatskoj značajno je veća od broja diplomiranih tijekom godine. Mi se nadamo da ćemo postupnim povećanjem broja studenata donekle popuniti potrebe te doprinijeti otvaranju novih ekonomskih niša zasnovanih na novim tehnologijama.

Kakva su Vaša očekivanja po pitanju pametne industrije u bližoj, ali i daljnjoj budućnosti?

Tehnološka revolucija u Hrvatskoj doći će, ili već dolazi iz poduzetništva ili startupova. Državna administracija trebala bi nastojati tek pratiti i prilagođavati se novim gospodarskim trendovima.

Zbog relativno skromnih industrijskih kapaciteta, robotika bi mogla u Hrvatskoj odigrati najvažniju ulogu u novim područjima primjene, npr. u uslužnim djelatnostima, medicini, kućanstvu, poljoprivredi, spašavanju itd. Zahvaljujući globalizaciji svaka dobra ideja ili novo tehnološko rješenje relativno jednostavno može osigurati potrebne investicije i zainteresirano tržište.