Uljanik Tesu Elektronika (UTE) sa sjedištem u Puli kao samostalna tvrtka posluje od 1997. godine, kada su svoje poslovanje usmjerili na razvoj četiriju temeljnih grana, i to: automatskih sustava iznajmljivanja bicikala, industrijsku automatizaciju, brodskih električnih sustava te obnovljivih izvora energije. Posebnim naporima uloženim u promicanje bicikala i e-bicikl sustava kao alternativnog prijevoznog sredstva, kao i omogućavanjem infrastrukture za njihovu implementaciju,

UTE već duži niz godina sustavno radi na ukazivanju na brojne prednosti koje prelazak na ekološki osviještenije pristupe prijevozu podrazumijeva. Iz UTE-a tako naglašavaju pozitivan utjecaj na smanjenje zagađenja okoliša, saniranje gradskih gužvi i olakšan pronalazak parkirnog mjesta, zatim ekonomičnost te manje zagađenja bukom, a u konačnici i sve blagodati koje korištenje bicikala ima po zdravlje ljudi. Stoga se ova pulska tvrtka u međuvremenu, prometnula u jednog od najvažnijih sudionika i promicatelja koncepta pametnih gradova u Hrvatskoj, što je ujedno bio i povod razgovora s Kristijanom Ivančićem, direktorom tvrtke. Za Poslovni je dnevnik Ivančić otkrio što je sve potrebno da bi se grad s pravom mogao nazvati 'pametnim', koliko Hrvatska prati trednove sa globalne zelene scene te koji bi sljedeći hrvatski grad mogao biti ovjenčan titulom pametnog grada. 

Postoje li noviteti u vašoj ponudi, što sljedeće planirate i na čemu trenutno UTE radi?
Trenutno radimo na nekoliko projekata, a jedan od zanimljivijih je bike-point gdje bi na jednom mjestu korisnik ili cikloturist mogao, ukoliko pripada našem go2bike sustavu najma, mogao zaključati bicikl. Ova multifunkcionalna bike-point stanica omogućila bi korisnicima da napune bateriju električnog bicikla, ukoliko je potrebno i poprave ga, zatim napumpaju zračnice ili napune baterije mobitela, tableta ili putem interaktivne karte pogledaju lokaciju i osnovne informacije o samoj lokaciji.  Bike-point je autonomno napajan korištenjem fotonaponskih panela i daljinski se nadziru svi parametri sustava, te je također pokriven i sustavom videonadzora. U UTE-ovom R&D odjelu nastao je inovativan elektronički sklop koji objedinjuje različite funkcije poput praćenja bicikala GPS-om. Naime, putem GPS-prijemnika integriranog u sustav u svakom se trenutku može utvrditi pozicija pojedinog bicikla. GPS-element u pravilnim vremenskim razmacima putem GPRS-a prenosi podatak o poziciji na centralni server i omogućuje nadzor nad biciklima, kao i eventualno upravljanje njima. U slučaju da primjerice bicikl izađe iz prethodno definirane 'dopuštene' zone, moguće je isključiti napajanje elektromotora, a u ekstremnim slučajevima čak i blokirati kotače. Također, može se unaprijed definirati alarmne statuse u slučaju neželjenog kretanja bicikla. RFID-element u elektroničkom sklopu omogućava određivanje trenutnog korisnika bicikla koji putem električne brave može zaključati bicikl i izvan postolja za prihvat. Zaključavanje i otključavanje pojedinog bicikla omogućeno je samo aktualnom korisniku, točnije onom o kome sustav ima sve potrebne podatke te  servisnom osoblju tvrtke administratora sustava. 

Koji je sljedeći grad koji bi mogao implementirati vaš bike sharing sustav i koji se grad do sada pokazao najzainteresiranijim?
Nadamo se da bi to mogao biti Poreč, jedna od perjanica Hrvatskog turizma. Valamar grupa bi mogla biti sljedeći projekt gdje bi, kao kod sustava u Umagu, turistička kuća bila investitor a korist od projekta bi imao ne samo grad, već i šira zajednica. 

Kakvi su hrvatski trendovi korištenja električnih automobila, što je po vama najveća prepreka njihovoj široj rasprostranjenosti?
U ovom smislu idemo ukorak s europskim kretanjima. Koprivnica i lokalna gradska uprava su, primjerice, dosta daleko odmakli u ovom segmentu. Jednom kad se dugoročni efekti uštede, generirani korištenjem električnih vozila, spoznaju onda više nije potrebno previše razmišljati. Ipak, još uvijek postoje određene otegotne okolnosti koje usporavaju veću, bržu i širu rasprostranjenost – i to su u prvom redu cijena, a zatim infrastruktura (mreža) punionica. No, kako se na tome neprekidno radi, čemu svjedoče redovite vijesti kako je pojedini grad dobio punionicu, uskoro možemo očekivati sve veću ekspanziju. 

Koliko uspješno Hrvatska prati bike sharing trendove i zaostajemo li po čemu od trendova na globalnoj razini?
Može se reći da Hrvatska izvrsno prati svjetske trendove po pitanju postavljanja i korištenja sustava najma javnih bicikala. Valja napomenuti da smo možda i prvi u svijetu, 2013. godine, u Istraturistu u Umagu postavili i u rad pustili hibridni sustav koji integrira klasične, mehaničke te električne bicikle. Naravno, bez poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost teško da bi situacija danas bila tako dobra. 

Bez kojih tehnologija pametni gradovi ne mogu i što mislite koji su hrvatski gradovi budućnosti? 
Bez informacijskih tehnologija teško je uopće zamisliti pametan grad, s obzirom da IoT, recimo, omogućava integraciju velike količine uređaja i njihovu samostalnu međusobnu komunikaciju.  Njihovo povezivanje u lokalne mreže i gradsku internet mrežu omogućava funkciju prepoznavanja, praćenja, nadzora te upravljanja objektima. Na taj se način svakodnevno prikuplja velika količina podataka koju je potrebno analizirati i pravilno iskoristiti za kontinuiranu nadogradnju te optimizaciju sustava. Rođen sam i živim u Puli pa se, a u skladu s time i sam redovito doprinosim bržoj realizaciji, nadam da bi Pula mogla biti grad koji će među prvima u Hrvatskoj imati sve ono ranije navedeno a što smatram nužnim za podizanjem kvalitete našeg i života budućih generacija. Jednako tako, za očekivati je i da će Zagreb uvelike raditi na stjecanju titule pametnog grada, kao i turistički gradovi poput Rovinja, Dubrovnika i Poreča. U konačnici, i svi naši drugi gradovi jer je to jednostavno neminovnost.