Mnogima od nas ovaj kofeinski napitak pokretač je svakog novog dana. Međutim, kava može poslužiti i u neke druge svrhe.

Poznato je da se zemlja kave stavlja u upotrebu u obliku filtara za vodu, medija za prikupljanje ugljika i cestovnog materijala. No, jedan od značajnijih izvoda iz otpada kave koji ima ulogu u konceptu pametnih gradova jest biogorivo. I to nije mit, otpad od kave može se kemijski tretirati za proizvodnju biogoriva koje je prihvatljivo za okoliš. Općenito, biogorivo ima ogroman potencijal za generiranje zelene energije koja pokreće vozila. Korištenje biogoriva, kao pristupačne, čiste i neotrovne verzije, može smanjiti uporabu fosilnih goriva, utjecati na upravljanja otpadom, onečišćenje zraka, emisije stakleničkih plinova, i na koncu usporiti brzinu globalnog zatopljenja.

Pojednostavljen proces
Biogoriva izgaraju učinkovitije od fosilnih, a kao glavni rezultat nemaju negativan utjecaj na okoliš. Proizvodnja biogoriva uopće, a i proizvodnja biogoriva iz kave, je posebno zahtjevan proces, međutim tim istraživača sa Sveučilištu Lancaster iz Velike Britanije pojednostavio je proces. Dr. Vesne Najdanović-Visak i njezinog tima koji su razvili vlastitu tehniku nazvanu kao transesterifikacija in-situ.

Tehnika spaja proces ekstrakcije ulja i pretvorbe ulja u biogorivo, kroz jedan jednostavan korak kojim je ekstrakciju ulja iz kave s 1-2 sata smanjio na samo 10 minuta. Nova metoda uvelike štedi vrijeme, kao i troškove koji su uključeni u vađenje ulja iz kave za stvaranje biogoriva. Lancasterova verzija je mnogo komercijalnija i jednostavnija za proizvodnju. Milijun tona otpada iz kave koji se baca na odlagališta, sada se može očuvati kako bi se koristilo kao ekološki prihvatljivo biogorivo. Inovativni startup Bio-bean surađivao je kompanijom Royal Dutch Shell i tvornicom za gorivo Argent Energyom, a upravo ta suradnja omogućila im je da u studenom 2017. predstave svoju prvu seriju biogoriva iz kave. Gradske vlasti su ovo prepoznale i odredile korištenje biogoriva u nekoliko autobusa na kat u Londonu.

Koncept Bio-bean za proizvodnju biogoriva dolazi od sušenja i prerade otpadaka kave prije vađenja njegovog ulja, koje provodi njegov partner Argent Energy. Krajnji proizvod je ulje koje se prerađuje u mješovito B20 biogorivo. B20 biogorivo je kombinacija čiste biokomponente izvedene iz kave i mineralnog dizela. Čak i ako ekstrahirana ulja oslobađaju aromu kave, dodatak mineralnog dizela i daljnji postupak destilacije uklanja aromu koja bi vas mogla omesti šetajući gradom.

Finci prikupljaju i od građana
Prva serija koju je pripremio Bio-bean proizvela je 6000 litara biogoriva, a ta količina dovoljna za napajanje jednog londonskog autobusa za godinu dana. Ova inicijativa reprezentativan je primjer kako se otpad može ponovno upotrijebiti kao resurs koji je ekološki prihvatljiv. Potencijal je iznimno visok u mjestima gdje se kava konzumira kao glavno piće, baš kao što je slučaj primjerice u Južnoj Africi gdje se svake godine troši više od 3 milijarde šalica kave.

Trend ispijanja kave prisutan je i u Hrvatskoj, gdje prosječan Hrvat u ispijanju kave provede 182 sata godišnje, no koncept pretvorbe otpada iz kave u biogorivo kod nas se još ne spominje. Što se tiče razine potrošnje u Londonu, prema izvješću Lined Fine Dining Lovers, prosječno se pije svaki dan 2 do 3 šalice kave. Na kraju, to godišnje proizvede 200.000 tona otpada od kave. Ako se ovaj otpad nađe na odlagalištu, ima tendenciju emitiranja 126 milijuna kilograma ugljičnog dioksida koji je sve veća prijetnja klimatskim promjenama. Dakle, kako bi se izbjeglo odlaganje otpada iz kave, Bio-bean se udružio s tvrtkama za upravljanje otpadom, uličnim kafićima, tvornicama i sličnim poslovnim segmentima s ciljem prikupljanja i relevantne pretvorbe kave u biogorivo.

Na primjer, Costa Coffee se udružio sa startupom početkom 2016., a danas prikupljaju više od 3000 tona otpada iz kave u cijeloj Velikoj Britaniji. Korak koji je poduzela Costa Coffee sprječava 360 tona emisije ugljičnog dioksida, a jedna takva inicijativa gotovo je jednaka sadnji šume veličine 95 nogometnih igrališta. Aktivno promičući ovaj koncept djeluje i Cafe Kahaila, mali kafić iz Londona, koji prosječno skuplja dvije tone korištene kave, a osim što potpomažu okoliš, smanjuju i troškove odlaganja otpada.

Drugi veliki doprinos dolazi iz mreže Rail u Londonu. Stotinu tona otpada kave se konzumira u pokretu, a od 2015. godine pokrenuta je mreža koja omogućuje prikupljanje otpada i iz svih kafića u šest najprometnijih željezničkih stanica u Londonu. Do sada je prikupljeno više od 10 milijuna šalica kave sa 868 tona otpada koji je prerađen kao biogorivo, i upravo to je rezultiralo uštedom od 34.000 funti. Vaasa sa 66.000 stanovnika je mali grad u Finskoj koji se postavio kao veliki primjer pametnog grada, a od veljače 2017. funkcionira s 12 novih autobusa koji voze s biogorivom.

Finci piju više od 10 kilograma kave po stanovniku, a ovu naviku iskoristili su tako što su počeli skupljati organski otpad izravno od građana i koristi ga kako bi ga pretvorili u biogorivo. Transportni sustav je nerijetko i slika pametnih gradova, a ujedno je i najvažniji sustav komunikacije unutar i između gradova. Dakle, najbolji je način da gradovi promiču koncept pametnog grada, a paralelno ublažavaju i negativan utjecaj na okoliš. Cijeli proces zbrinjavanja otpada, proizvodnje biogoriva i održavanja zelenih autobusa provodi se unutar granica gradova, a u stanju su proizvesti dovoljno biogoriva koje se može prodati i privatnim kupcima.