U najkraćem mogućem roku, praktički na dnevnoj bazi izradili su digitalne orto-foto karte potresnog područja, u suradnji s nizom dionika pripremili su i održavaju interaktivnu digitalnu kartu Potres 2020. za pomoć stradalima u potresom pogođenim područjima.

Zatim, proveli su 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata za potrebe provedbe popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom.

3D modelima kulturne baštine, zahvaljujući najsuvremenijim tehnologijama s kojima raspolažu, pomažu restauratorima u obnovi. Usto, s važnom ulogom sudjeluju u projektu Multisenzorskog zračnog snimanja Republike Hrvatske za potrebe smanjenja rizika od katastrofa.

To je tek kratki opis aktivnosti kojima plijeni Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s time da aktualni projekt smatraju da je kao kruna svojega dugogodišnjeg prijenosa modernih svjetskih tehnoloških rješenja na domaće tržište.

Kako navodi dekan zagrebačkog Geodetskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, teritorij Republike Hrvatske snimit će se aerofotogrametrijskom i metodom zračnog LiDAR-a, a također će se izraditi metodologija za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb, kako za građevine, tako i za ljude.

Transformacija ‘klasične’ geodezije

Sa svojom dugom povijesti Geodetski fakultet svoje korijene bilježi još iz 1908. kad je uveden poseban Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji, iako je nastava geodezije na zagrebačkom sveučilištu postojala prije više od dva stoljeća.

U tome vremenu geodezija postaje suvremena znanost, drugim riječima ne bavi se samo katastrom i međama kako je uvriježeno stereotipsko razmišljanje, dok u posljednjih 30 godina, prema dekanu, svjedočimo pravoj revoluciji informacijsko-komunikacijskih tehnologija koja je u potpunosti transformirala “klasičnu” geodeziju.

Iako je, kaže, poznavanje temeljnih znanosti – to su matematika, fizika i astronomija, i dalje jako važno, današnja geodezija koristi jako puno inovacija: globalne navigacijske satelitske sustave za vrlo precizna mjerenja, satelitske senzore za beskontaktnu izmjeru terena, laserske tehnologije za mjerenja na zemlji i iz zraka, precizne ultrazvučne dubinomjere za mjerenja pod vodom pa i mnoge druge.

Nezaobilaznost podatka o lokaciji u svim granama ljudske djelatnosti, po njemu su proširili geodeziju na geoinformatiku – novu disciplinu u kojoj su za kvalitetne i ažurne georeferencirane podatke neophodne suvremene geodetske mjerne metode.

Danas se tako na Fakultetu provodi više znanstveno-istraživačkih projekata utemeljenih na modernim tehnologijama. Pored laserske tehnologije – LiDAR, to su još i daljinska istraživanja utemeljena na radarskim, multispektralnim i hiperspektralnim snimkama te mnoge druge.

Kako ističe Đapo, s jedne strane, kurikulum prati suvremene trendove te studenti Geodetskog fakulteta dobivaju najsvježija znanja primjenjiva svuda u svijetu, dok s druge u zadnjih par godina ova institucija bilježi sve više uspjeha u dobivanju projekata financiranih iz sredstava EU fondova.

Katedrala u Zagrebu/PD

Po svom značaju izdvaja se na početku projekt, nastao u partnerstvu Državne geodetske uprave, Geodetskog fakulteta, Hrvatskih voda i Grada Zagreba, provodit će se u okviru prioritetne osi 5b – Poticanje ulaganja za rješavanje specifičnih rizika, osiguravanje otpornosti na katastrofe i razvoj sustava upravljanja u slučaju katastrofa, Specifičnog cilja 5b1 – Jačanje sustava upravljanja katastrofama, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2014. – 2020.

Projekt obuhvaća snimanje područja čitave Hrvatske aerofotogrametrijskom i LiDAR (engl. Light Detection and Ranging) metodom, koridorno snimanje svih nasipa duljine oko 4100 kilometara, hiperspektralno i termalno snimanje nasipa za obranu od poplava na koridorima rijeka Kupe, Save, Drave i Dunava u duljini od 1350 kilometara te analizu i obradu svih tih prikupljenih podataka.

Za energetiku, šumarstvo, promet…

Uspostavit će se tako baze podataka i WEB GIS portal za podatke multisenzorskog snimanja RH. Uz to, ovim će se projektom na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uspostaviti i opremiti Centar za analizu i obradu podataka multisenzorskog zračnog snimanja, a za Grad Zagreb u okviru Projekta će se kroz dio projekta po nazivom „Potresni rizik Grada Zagreba“, izraditi metodologija za procjenu potresnog rizika za Grad Zagreb koja obuhvaća definiranje potresne opasnosti i utvrđivanje potresnog rizika za građevine i ljude.

Kako pojašnjava dekan, radi se dosad o najvećem projektu ovog fakulteta i kao takav “kruna je njihovih dugogodišnjih nastojanja prijenosa najnovijih tehnoloških rješenja u domaću stručnu praksu”.

Rezultati projekta moći će se koristiti u raznim područjima i djelatnostima, tijelima državne uprave nadležnim za poslove zaštite okoliša i energetike, poljoprivrede i šumarstva, graditeljstva i prostornoga uređenja, prometa i infrastrukture, unutarnjih poslova i obrane, znanstvenih i istraživačkih institucija te javnog sektora i gospodarstva.

Snimit će se područje čitave Hrvatske aerofotogrametrijskom i LiDAR metodom/PD

Također, rezultati će biti izuzetno korisni za potrebe revitalizacije cijelog potresom pogođenog prostora, a sve to primjenom tehnologije laserskog skeniranja, poznatije pod pojmom LiDAR (engl. Light Detection And Ranging), koja podrazumijeva metodu daljinskog istraživanja (engl. Remote sensing) zasnovanoj na mjerenju udaljenosti do objekta interesa pomoću laserske zrake.

Razvoj ove tehnologije početkom 60-ih godina 20. stoljeća potaknut je potrebama kartiranja terena u svemirskim istraživanjima, no kroz godine je doživio strelovit uspon kada se pokazala njegova velika praktična vrijednost.

Tako već 90-ih godina prošlog stoljeća svoj put polako nalazi do šireg kruga korisnika, i danas je lasersko skeniranje sastavni dio mnogih tehničkih struka.

Visoko precizno prikupljanje

Razvojem tehnologije i metoda mjerenja, LiDAR obuhvaća terestričko lasersko snimanje, mobilno lasersko skeniranje, zračno snimanje, a također se LiDAR sistemi montiraju na satelite u zemljinoj orbiti.

Od svega navedenog, za široki krug korisnika kao najdostupnija i najekonomičnija LiDAR metoda pokazalo se navedeno terestričko skeniranje: ukratko, kako dekan navodi, tako se omogućava brzo prikupljanje velikog broja prostornih podataka u kratkom vremenu, a izlazni produkt je oblak točaka (engl. Point cloud) koji sadrži gust točkasti prikaz objekta snimanja, odnosno trodimenzionalnog prostora, u kojem je svaka točka definirana setom 3D koordinata.

Kako lasersko skeniranje omogućava visoko precizno prikupljanje prostornih podataka sa sigurne udaljenosti od potencijalnih opasnosti, neizostavan je dio snimanja objekata nakon nesreća i prirodnih katastrofa. U osnovi ove tehnologije, skener pri mjerenju emitira lasersku zraku koja po izlasku iz skenera upada na ogledalo postavljeno pod kutom od 45°, i koje se rotira oko horizontalne osi, a sam skener se rotira oko vertikalne osi.

Time se postiže da laserska zraka pokriva 360° u horizontalnoj ravnini i oko 300° u vertikalnoj ravnini, jer je donji dio skenera isključen iz prozora snimanja. Kako na tom fakultetu još pošanjavaju, osim pozicije točke, laserska zraka bilježi i njen intenzitet, tj. amplitudu povratnog signala, a pomoću kojeg se objekti mogu lako identificirati, jer različiti površinski materijali imaju različit intenzitet.

Oblaci točaka mogu poslužiti za izradu npr. nacrta 3D modela i ortofoto karata te pružaju točan i detaljan uvid u 3D prostor. U aktivnostima poduzetim nakon potresa njihovim angažmanom za 3D dokumentiranje, uz dronove opremljene kamerama za fotogrametrijsko snimanje, koriste se upravo najsuvremeniji 3D laserski skeneri.

Imaju brzinu skeniranja do 2 milijuna točaka u sekundi, pa se kombinacijom ovih dviju metoda snimanja i obradom prikupljenih podataka, dobivaju izuzetno detaljni modeli stvarnog stanja skeniranih objekata kulturne baštine, što kao dodatnu zanimljivost ilustrira podatak glede dokumentiranja s više od 10 milijardi točaka Zagrebačke katedrale.

Primjenom navedenih metoda, s okosnicom u najsuvremenijim tehnologijama snimanja, omogućit će se kvalitetna analiza stanja objekta, kao I za naše prilike na posve novi način izrada projekata sanacije.

Ovime se dokazuje i današnja geodezija, kao znanstvena disciplina koja se bavi mjerenjima i reprezentacijom geometrije, fizike i vremenskih promjena Zemlje i ostalih nebeskih tijela, a uključuje niz sastavnica: od kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, preko primijenjene, satelitske i fizikalne geodezije, do geomatike.

“Studij geodezije i geoinformatike na našem fakultetu ima jako uporište u suvremenim informatičkim tehnologijama pa nam se nije bilo teško prilagoditi na rad u virtualnom okruženju. Pozivamo mlade koje zanima područje geodezije I geoinformatike da nam se jave i da se priključe našem timu.

Naime, već na drugoj godini fakulteta naši studenti dobivaju ponude za posao tako da su naši stručnjaci itekako traženi na tržištu rada”, poručuje dekan Geodezije Almin Đapo.