U 2023. godini, 59 posto poduzeća u EU dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti. Najveći udio imala su velika poduzeća (91%), dok je udio malih i srednjih poduzeća iznosio 58 posto. Vrlo visoku razinu digitalne intenzivnosti imao je samo 4,4 posto MSP-ova, dok je 33,8 posto zabilježilo nisku, a 42,3 posto vrlo nisku razinu digitalne intenzivnosti.

Prema jednom od ciljeva Digitalnog desetljeća, više od 90 posto MSP-ova u trebalo bi dosegnuti barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti do 2030. godine, što znači da su prošle godine zaostajali 32 postotna boda. Mogu li dostići zadane ciljeve, kakva je situacija u Hrvatskoj i kako u tome mogu pomoći EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju, upitali smo stručnjake i vodeće ljudi tehnoloških kompanija.

Dostupna EU sredstva

Andrea Čović Vidović, voditeljica medija i zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, kaže kako su europska poduzeća još daleko od postizanja cilja digitalnog desetljeća – 75 posto tehnologija umjetne inteligencije, oblaka i velike količine podataka. Ističe kako sadašnjim tempom, do 2030. oblak će koristiti 64 posto poduzeća, velike količine podataka 50 posto, a umjetnu inteligenciju tek njih 17 posto.

“Prema ovogodišnjem Komisijinom izvješću za digitalno desetljeće upravo je Hrvatska među vodećima u EU u području analitike podataka: koristi je 51,7 posto poduzeća u usporedbi s EU-prosjekom koji iznosi 33,2 posto. Tijekom 2023. Hrvatska je znatno povećala i broj stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, ali i snažnije digitalizirala mala i srednja poduzeća te napredovala u uvođenju gigabitne povezanosti u ruralnim područjima. Prostora za poboljšanje ima kod dostupnosti digitalnih javnih usluga koja za poduzeća iznosi 66,2 posto, znatno niže od europskog prosjeka od 85,4 posto.

Sve države članice Unije moraju se zato još snažnije angažirati oko digitalne agende”, napominje Andrea Čović Vidović i dodaje da Europska komisija kroz programe podrške razvoju digitalne infrastrukture i poticanja digitalnih vještina osigurava značajna sredstva.

Poduzeti značajni koraci

“Program Digitalna Europa pokriva projekte u području superračunalstva, umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti te naprednih digitalnih vještina. Malim i srednjim poduzećima u digitalizaciji poslovanja dostupna savjetovanja, obuka i pristup novim tehnologijama. Europski fond za regionalni razvoj i InvestEU nude različite oblike financiranja, od bespovratnih sredstava do zajmova i ekvitetnih ulaganja prilagođenih specifičnim potrebama malih i srednjih poduzeća.

Instrument za povezivanje Europe podržava infrastrukturne investicije u sektorima kao što su transport, energija i digitalno povezivanje, što je ključno za podršku poslovanju MSP-ova, posebno u ruralnim područjima gdje je potrebna bolja povezanost. Naravno, tu je i financiranje digitalnih mjera i reformi iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti”, objašnjava Andrea Čović Vidović.

Voditeljica Odjela za industriju HGK Tajana Kesić Šapić smatra kako su ključne prepreke digitalizaciji ograničeni pristup financiranju, nedostatak digitalnih vještina i otpor prema promjenama unutar poduzeća. “Prema izvješću DESI 2023 dodatni izazovi uključuju spor napredak u implementaciji naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije i cloud rješenja. Ipak, uz kontinuirano ulaganje u digitalizaciju kroz sredstva EU i nacionalne inicijative, cilj je dostižan. Hrvatska zaostaje za prosjekom EU u digitalizaciji MSP-ova, s relativno niskom razinom digitalne intenzivnosti.

Prema SBA Fact Sheetu i godišnjem izvješću o MSP-ovima, hrvatska mala i srednja poduzeća suočavaju se s izazovima poput nedostatka financijskih sredstava, stručne radne snage i digitalnih vještina”, ističe Tajana Kesić Šapić i dodaje kako DESI pokazuje da je Hrvatska na 21. mjestu u EU, sa značajnim zaostajanjem u integraciji digitalnih tehnologija i digitalnim javnim uslugama. No, postoje pozitivni pomaci kroz korištenje fondova EU i nacionalnih poticaja za digitalizaciju.

“Izvješće ističe da je Hrvatska poduzela značajne korake prema unapređenju digitalne infrastrukture, ali je potrebno ubrzati tempo kako bi se dostigao cilj digitalne transformacije do 2030. godine. EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju su važni alati za poticanje digitalne transformacije MSP-ova u Hrvatskoj i EU. Programi poput Digitalne Europe, Horizon Europe i specifični vaučeri za digitalizaciju omogućuju financiranje digitalnih alata, edukaciju zaposlenika te konzultantske usluge”, konstatira Tajana Kesić Šapić.

Gubitak konkurentnosti

Karlo Guštin, voditelj razvoja poslovanja za održivost u Ericsson Nikoli Tesli, napominje kako su potrebni značajni napori da bi malo i srednje poduzetništvo zadane ciljeve do 2030. godine. “Trenutna situacija u Hrvatskoj pokazuje da MSP-ovi zaostaju u digitalizaciji u usporedbi s velikim poduzećima. Međutim, postoje pozitivni pomaci. Npr. Hrvatska je kroz različite inicijative i projekte, poput Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, osigurala sredstva za digitalizaciju MSP-ova.

EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju mogu značajno pomoći u ovom procesu. Kroz financijske potpore, MSP-ovi mogu uvesti ključne digitalne alate i tehnologije koje će im omogućiti povećanje produktivnosti, smanjenje troškova i poboljšanje konkurentnosti. Također, edukacija i podrška u implementaciji digitalnih rješenja bit će ključni faktori za uspjeh”, smatra Guštin.

Uključivanje ESG kriterija u digitalizaciju MSP-ova može dodatno unaprijediti njihove poslovne modele. “ESG pristup može pomoći MSP-ovima da postanu održiviji i društveno odgovorniji, što je sve važnije za privlačenje investicija i kupaca. Npr. digitalizacija može omogućiti bolje praćenje i smanjenje ugljičnog otiska, poboljšanje radnih uvjeta kroz fleksibilne radne modele te transparentnije upravljanje podacima”, objašnjava voditelj razvoja poslovanja za održivost u Ericsson Nikoli Tesli. EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju također podržavaju ESG inicijative. Vaučeri za složena digitalna rješenja mogu se koristiti za implementaciju sustava za praćenje održivosti ili poboljšanje kibernetičke sigurnosti, što su ključni aspekti ESG-a.

“Uz pravilno usmjeravanje resursa i kontinuiranu podršku, vjerujem da MSP-ovi u Hrvatskoj mogu dostići zadane ciljeve digitalne intenzivnosti i time značajno doprinijeti gospodarskom rastu i otpornosti zemlje”, mišljenja je Guštin.

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, napominje kako će poduzeća koja kasne s digitalnom transformacijom poslovanja, bez obzira na svoju veličinu, naprosto s vremenom izgubiti na konkurentnosti. “Digitalna transformacija, odnosno implementacija naprednih tehnologija, ključna je za napredak i održivi rast svih poduzeća, kako velikih kompanija, tako i malih i srednjih poduzeća.

Nove tehnologije donose nam brojne prilike koje donedavno nismo mogli ni zamisliti: olakšavaju nam brojne procese u poslovanju, ključne su za postizanje održivosti, i brišu granice te omogućuje i malim poduzećima, da svojim rješenjima konkuriraju velikim kompanijama i izlaze na svjetska tržišta”, kaže Medeja Lončar i napominje kako usvajanje naprednih i digitalnih tehnologija kod SME može naići na otpor zbog složenosti, troškova i nedostatka resursa.

“Sigurno da su dostupna EU sredstva i vaučeri za digitalizaciju poticajna da implementacijom napredne tehnologije povećaju konkurentnost i otpornost svojih kompanija. Ali ono za što mi u Siemensu vjerujemo da bi moglo biti najvažniji način za ubrzanje digitalizacije su razumljiva, pristupačna, fleksibilna ‘plug and play’ rješenja koja nudi ekosustav certificiranih partnera, poput naše otvorene digitalne poslovne platforme Siemens Xcelerator stvorene upravo u svrhu lakše i brže digitalne transformacije za tvrtke svih veličina”, poručuje Medeja Lončar.

Izravni državni poticaji

Aleksander Bastl, direktor slovenske tvrtke BASS, slaže se da je digitalizacija ključni faktor konkurentnosti i inovacija koji moraju usvojiti sva poduzeća i javne ustanove, a njeno prihvaćanje među poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, od presudne je važnosti za njihov dugoročni opstanak. “Iako istraživanja pokazuju da je 59 posto poduzeća u Europskoj uniji postiglo barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti, razlika između velikih poduzeća i MSP-ova je značajna.

Cilj da više od 90 posto MSP-ova dosegne barem osnovnu razinu digitalne intenzivnosti vrlo je ambiciozan, ali vjerujem da je ostvariv. Uspjeh će uvelike ovisiti o svijesti poduzetnika o važnosti digitalizacije, njihovoj spremnosti na prilagodbu, kao i o dostupnosti dodatnih financijskih izvora i tehnoloških alata. Ključni izazovi za MSP-ove često uključuju nedostatak stručnog kadra, determinističnost poslovnih procesa, ograničena financijska sredstva i otpor prema promjenama, što dodatno otežava proces digitalne transformacije. Veliku ulogu imaju i izravni državni poticaji za digitalizaciju, kao što su porezne olakšice i druge vrste potpora”, kaže Bastl i napominje kako situacija u Hrvatskoj nije mnogo drugačija od one u ostalim državama EU.

“MSP-ovi u Hrvatskoj suočavaju se s istim izazovima kao i u drugim zemljama članicama. Ipak, pozitivno je što je država prepoznala važnost digitalizacije i stavila je u središte svojih politika. Usporedimo li Sloveniju i Hrvatsku po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova, svi pokazatelji ukazuju na to da je Hrvatska uspješnija u korištenju EU sredstava na području digitalizacije te se brže prilagođava”, ukazuje Bastl.

Uloga vanjskih stručnjaka

“Važno je da MSP-ovi razumiju da digitalizacija nije samo trend, već nužnost za opstanak i konkurentnost u suvremenom poslovnom okruženju te investicija s dugoročnim učincima. Ona stvara veću dodanu vrijednost i konkurentnost. No, samo uz aktivno sudjelovanje svih dionika može se očekivati značajan napredak. Poduzeća moraju biti svjesna da im poticaji mogu pomoći, ali samo pod uvjetom da prethodno urede procese, postupke i pravila. Za tu svrhu često im trebaju vanjski stručnjaci. Predlažem da tek nakon što urede procese zatraže poticaje”, konstatira Bastl.

Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteovog regionalnog sektora za tehnološku strategiju i transformaciju, upozorava kako mnogim hrvatskim malim i srednjim poduzećima nedostaju resursi, znanje i kapaciteti da u potpunosti iskoriste sve prilike koje digitalna transformacija i modernizacija poslovanja donose. Postojeći EU fondovi i programi koje provodi Ministarstvo gospodarstva kao što su vaučeri za digitalizaciju mogu značajno ubrzati taj proces, osobito u dijelu usvajanja digitalnih vještina te primjene istih unutar svojih organizacija.

“Kao onaj prvi i najvažniji korak prema dosizanju osnovne digitalne zrelosti, istaknula bih obuku zaposlenika, gdje se korištenjem vaučera za poboljšanje digitalnih vještina mogu uključiti u specijalizirane programe neformalnog učenja koji su usmjereni na razvoj vještina za provođenje digitalizacije i digitalne transformacije u njihovim tvrtkama.

Na taj će način sami zaposlenici usvojiti duboko razumijevanje o dobrobiti digitalizacije za njihovo poslovanje, pogotovo u djelatnostima gdje je zabilježeno značajno odstupanje od zadanog cilja u digitalizaciji poslovanja, kao što su to poljoprivreda ili općenito poduzetnici u ruralnim krajevima. Svakako ovakve inicijative trebaju biti promovirane te jasno i jednostavno komunicirane cijeloj poslovnoj zajednici kako bi odaziv bio u skladu s očekivanim”, drži Anamarija Mlinarić.

Dodatno, napominje, malim i srednjim poduzećima često nedostaju financijski resursi za ulaganje u napredne tehnologije što je moguće nadomjestiti korištenjem vaučera za digitalizaciju koji pružaju financijsku potporu za nabavu softvera i hardvera pokrivajući i dio troškova implementacije rješenja kao što su platforme za e-trgovinu, sustavi za upravljanje odnosima s klijentima ili rješenja za kibernetičku sigurnost.

Prilagođeni i jednostavni alati

Domagoj Mihalčić, voditelj razvoja tvrtke Elektronički računi, ističe kako dugo ponavljaju da digitalizirati procese ne znači samo implementirati digitalne alate u poslovanje jer to nije dovoljno niti efikasno, posebice ako izostane usvajanje novih vještina i znanja.

“Ti alati moraju biti jednostavni za korištenje i prilagođeni specifičnim potrebama poduzetnika, ali i donijeti veću vrijednost poduzeću. Digitalizacija, odnosno digitalna transformacija trebala bi, prema tome, pojednostaviti poslovanje, poboljšati učinkovitost, smanjiti administraciju i omogućiti poduzetnicima da se neometano bave svojim core businessom. Nikako ne smije postati dodatni teret ili nepotrebna komplikacija, kako pojedinci nerijetko prigovaraju, kada Vlada, kroz različite mjere, počne uvoditi obavezne digitalne procese u poslovanje”, kaže Mihalčić i dodaje kako se proteklih godina poput mantre ponavljalo da je digitalizacija skupa, kako je uvođenje novih tehnologija u administraciji opterećenje za poduzetnike, no takav je stav najčešće produkt nedovoljne informiranosti i potkapacitiranosti donositelja odluka da prepoznaju put kojim su najrazvijenije europske zemlje već krenule.

Pametna digitalizacija

“Digitalizacija MSP sektora je, osim toga, i strateški cilj Europske unije zbog čega je i donesen čitav niz mjera kako bi se mikro, malim i srednjim poduzetnicima omogućilo uvođenje digitalnih rješenja i, ono što je najvažnije, kako bi se njihove zaposlenike obučilo da ih kvalitetno koriste.

Tvrtka Elektronički računi aktivno je sudjelovala u natječajima za dodjelu vaučera za digitalizaciju, kao ponuđač digitalnih rješenja, ali i kao savjetnik MSP-ima koji su odlučili iskoristiti bespovratna sredstva i podići poslovanje na višu razinu. Riječ je o zaista važnom i korisnom ulaganju europskih sredstava u najvažnije dionike u gospodarstvu, ali i početak smanjivanja jaza između kompanija koje su bliže ostvarenju ciljeva EU vezanih za digitalizaciju do 2030. godine i onih koji su je tek započeli”, vjeruje Mihalčić.

“Mala i srednja poduzeća mogu dostići zadane ciljeve ako više pozornosti i resursa posvete digitalizaciji na pametan način”, smatra Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku. “To će im se u konačnici vratiti kroz niže troškove i veću efikasnost, a samim tim i veću profitabilnost. Primjerice, smještanje aplikacija i podataka u data centar umjesto držanja servera u vlastitim prostorima i trošenje nemalih resursa na njihovo održavanje, jedan je od načina uštede i povećanja efikasnosti.

Kod mnogih manjih tvrtki takva tranzicija zahtijeva i promjenu načina razmišljanja menadžmenta, no u konačnici ima vrlo jasnu računicu. Ovakvi projekti tranzicije kao i drugi oblici digitalizacije zahtijevaju i određena financijska sredstva, a tu bi od pomoći mogle biti i potpore za koje su mnogi poduzetnici kvalificirani, uključujući EU sredstva, kao i sredstva iz domaćih izvora”, zaključuje Đoreski.