U posljednje vrijeme mnogi stručnjaci ističu kako je umjetna inteligencija (AI) nešto bez čega se uskoro neće moći poslovati ili barem biti konkurentan.

Ako je stvarno tako, onda se kao ključno pitanje postavlja prepoznaju li to vodeći ljudi kompanija, znaju li što je potrebno njihovim tvrtkama, što bi trebali implementirati i koliko uložiti. Na to pitanje odgovor smo potražili kod vodećih ljudi renomiranih kompanija i konzultantskih kuća.

Alat, a ne ravnopravni suradnik
Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja, naglašava kako je umjetna inteligencija napravila skok u praktičnu stvarnost i brzo postaje konkurentna nužnost. “Iako se stope usvajanja AI i razine zrelosti uvelike razlikuju među industrijama, pa čak i unutar njih, nema sumnje da će ona obilježiti nadolazeće razdoblje.

Ustvari, umjetna inteligencija brzo postaje pretpostavka tržišne konkurentnosti za gotovo sve vrste poslovanja, potičući nove razine učinkovitosti i performansi te omogućujući tvrtkama svih veličina i područja djelovanja da rade stvari koje jednostavno do sada nisu bile moguće. Pa ipak, usred trenutne pompe oko nje, mnogi lideri i donositelji odluka u kompanijama još uvijek imaju značajne dvojbe i pitanja o tome što AI zapravo može učiniti za njihovo poslovanje”, ističe Kožulj i dodaje kako za neke primjena AI u poslovanju predstavlja potpunu nepoznanicu, dok za druge jasnu priliku za diferencijaciju na tržištu.

“Ključ uspjeha je započeti s malim koracima, ali razmišljati veliko. Prema nedavnoj Deloitteovoj anketi ‘Stanje umjetne inteligencije u poduzećima, 3. izdanje’ 74 posto globalno anketiranih poduzeća još uvijek je u fazi eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom.

Njihovi prvi koraci fokusirani su na kvalitetu podataka potrebnih za rad AI te izgradnju internih kompetencije i stručnosti kroz niz izoliranih pilot projekata, ali sve to rade bez jasne vizije kako se pojedini pilot projekti međusobno uklapaju. Nasuprot tome, samo 26 posto anketiranih tvrtki usredotočeno je na implementaciju visokoučinkovitih alata Ai velikih razmjera, a to su projekti kada se ostvaruje konkretna vrijednost za poduzeće”, konstatira Kožulj.

Umjetna inteligencija mora se smatrati korisnim alatom, a ne ravnopravnim suradnikom, kao što su bila i brojna druga programska rješenja/Shutterstock

Ivanka Vranješ, director of software engineering – Hospitality and Government u Serengetiju, smatra kako stav vodećih ljudi kompanija o umjetnoj inteligenciji, varira ovisno o industriji i razumijevanju tehnologije. “Velike tehnološke kompanije ulažu znatna sredstva u AI, dok s druge strane manje tvrtke ili tvrtke iz tradicionalnih industrija, koje i inače sporije prihvaćaju nove tehnologije, manje ili uopće ne ulažu u AI.

Isto tako, imate lidere koji su svjesni potencijala AI neovisno o industriji, dok su drugi manje upoznati s AI i skeptični su prema ulaganju u rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Ima i onih koji se pitaju trebamo li se bojati umjetne inteligencije i razvitka ove tehnologije uopće”, kaže Ivanka Vranješ. Što se tiče same implementacije AI, smatra da svaka kompanija ima svoje specifične ciljeve i izazove.

Stoga će u procesu implementacije vodeći ljudi kompanija trebati pomoć i savjet specijaliziranih IT stručnjaka, kako bi uvođenje AI-a bilo prilagođeno baš njihovim potrebama. “Benefiti se mogu očitovati u boljem korisničkom iskustvu, personalizaciji usluge, rasterećenju ili povećanju produktivnosti djelatnika, te moguće čak i pri otkrivanju novih poslovnih prilika što za poslovne ljudi znači zarada odnosno povrat uloženog u AI rješenja”, objašnjava Ivanka Vranješ.

Emir Barić, project manager u CADCAM-u, ističe da je važno da vodeći ljudi kompanija identificiraju segmente poslovanja gdje im primjena umjetne inteligencije može pomoći na adekvatan način. “U područjima poslovanja tvrtke gdje je potrebna kreativnost koja nije temeljena na nekim povijesnim podacima, primjena umjetne inteligencije neće moći dati svoj doprinos niti iskazati svoj puni potencijal.

S druge pak strane, ako postoje adekvatne baze znanja umjetna će se inteligencija koristiti kao snažan alat kako bi se odluke koje se donose temeljile na kvalitetno strukturiranim i lako dostupnim podacima. Sve navedeno nam stoga i daje okviran red koraka vezan uz implementaciju umjetne inteligencije u svakodnevno poslovanje tvrtki. Moramo razumjeti kako se umjetna inteligencija mora smatrati korisnim alatom, a ne ravnopravnim suradnikom, kao što su bila i brojna druga programska rješenja do danas”, smatra Barić.

Dragan Mrkajić, član Uprave mStarta i direktor Fortenova grupa DataLaba, ističe kako su kompanije koje su svjesne što sve tehnologija omogućava u ovom području počele ili će uskoro početi raditi na temi napredne analitike i umjetne inteligencije. “U Fortenova grupi intenzivno radimo na ovoj temi još od kraja 2021. kada smo krenuli u osnivanje Fortenova grupa DataLaba, našeg regionalnog centra izvrsnosti za sve teme vezane uz naprednu analitiku, strojno učenje i umjetnu inteligenciju.

Vodeći ljudi Grupe prepoznali su potrebu da od ‘data rich’ idemo prema ‘data driven’ kompaniji, a budući da imamo preko 30 TB podataka koje već godinama vrlo strukturirano ‘prikupljamo’, temelj za pokretanje ovakvog Centra već je postojao. Ako na to dodamo činjenicu da kao Grupa imamo veliku mogućnost implementacije ovakvih rješenja/ML modela u sve naše kompanije u regiji, ova inicijativa vrlo je brzo dobila zeleno svjetlo za daljnji razvoj”, ističe Mrkajić i dodaje kako DataLab vrlo intenzivno radi na nekoliko ML modela s tri naše najveće maloprodajne kompanije – Konzum, Mercator Slovenija i Mercator Srbija, s tendencijom širenja na kompanije iz segmenta hrane.

Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže kako u kompanijama s proaktivnim razmišljanjem ne čekaju, one već sada planiraju promjene. “Prate alternative na području razvoja i generiranja alata s AI kako bi uhvatili promjenu na vrijeme i krenuli među prvima.

Usporavaju zapošljavanje na radnim mjestima, gdje se koristi jednostavan administrativni ljudski rad ili mjestima gdje nije potrebna emocija, estetika, kreativnost, inspiracija, intuicija”, govori Bajsič i naglašava kako se trenutno nalazimo usred ‘big banga’ razvoja AI i novih alata. “Počela je utakmica i kako sada izgleda, narednih par godina bit će jako važne za mnoge tvrtke u smislu – hoće li biti među najboljima ili će možda čak nestati”, smatra Bajsič.

Vjetar u leđa iz EU
Koliko će brzo vodeći ljudi kompanija prepoznati važnost AI u poslovanje teško je predvidjeti, kaže Marko Emer, CEO tvrtke Elektronički računi. “Domaće je tržište inertno i sporo se mijenja, no s druge strane EU jasno ističe da umjetna inteligencija može znatno pridonijeti ciljevima europskog zelenog plana jer, zahvaljujući njoj, industrija, društvo pa i tijela javne vlasti te građani mogu birati održiva rješenja.

S obzirom na navedeno, stava sam da prihvaćanje digitalnih tehnologija nije pitanje izbora, nego opstanka na tržištu. Ono što uvijek napominjem je da u Hrvatskoj postoje brojna, domaća rješenja temeljena na najnovijim tehnologijama i da danas svaka tvrtka može imati potpuno bespapirni ured, uz najvišu razinu automatizacije poslovanja i inovativne financijske usluge”, ističe Emer.

Ivica Horvat, suosnivač i CEO tvrtke Factory, kaže kako bi alati bazirani na AI tehnologijama trebali biti tema svake uprave jer se tu govori o konkurentnosti i profitabilnosti. “Glavne preduvjete za svaku organizaciju u implementaciji AI tehnologija vidim u pripremi tvrtke tako da se provede edukacija, identificiraju ključna područja primjene i prate te optimiziraju rezultati.

Dobar dio tvrtki morat će posegnuti prema konzultantima da bi ove poslove odradili uspješno i očekivano je da ćemo prave rezultate vidjeti tek u narednim godinama uz poneki istaknuti primjer. Trošak implementacije neće biti lako za pratiti jer AI tehnologije će biti sastavni dio svakodnevnih alata”, upozorava Horvat.

Velike mogućnosti primjene
Željko Tandarić, član Uprave za operacije Omega softwarea, kaže kako većina kompanija osluškuje i promatra što se dešava na AI tržištu. “Kao i za svaku drugu novu i zanimljivu paradigmu, ključno je prepoznati onaj njen dio koji tvrtka može brzo pretvoriti u priliku za uštedu ili dodatni prihod. Kompanije će puno ulagati u to, no za potpuno oslanjanje poslovanja na takve tehnologije treba proteći još nešto vremena sazrijevanja, pogotovo kod kompanija koje svoje poslovanje baziraju na stabilnosti, sigurnosti i pouzdanosti sustava.

AI sustavi će sigurno od ‘perifernih cool gadgeta’ postupno postajati normalno sredstvo za postizanje cilja, a mi trebamo na vrijeme prepoznati mjesto gdje ih možemo upotrijebiti. Mi u Omegi želimo iskoristiti mogućnosti GPT AI modela kako bi automatizacijom rasteretili naše korisnike i naše razvojne inženjere od repetitivnih zadataka, te im omogućili da svoje vrijeme koriste na rješavanje složenih problema u kojima na najbolji način mogu aplicirati svoja znanja i vještine”, kaže Tandarić.

Ivan Sivrić, izvršni partner za razvoj u DignetSoftwereu, kaže da ima osjećaj da umjetnu inteligenciju većina doživljava kao nešto daleko, prenapredno i nepotrebno u njihovom poslovanju. Iz osobnog iskustva može reći da je situacija upravo suprotna. “Prije nekoliko godina smo sudjelovali na pilot projektu nadzora farmi životinja, gdje je umjetna inteligencija bila korištena za praćenje napretka jedinki na farmi.

Da pojednostavim, fotografije su analizirane od strane softwarea i kao krajnji rezultat korisnik je dobio podatke o ukupnoj težini, napretku u odnosu na prethodno razdoblje i slično. Daljnji razvoj takvog sustava može ići u smjeru prepoznavanja eventualnih bolesti, prilagodbi u načinu ishrane, promjeni uvjeta na farmi i slično kako bi se osigurao optimalan napredak jedinki”, opisao je Sivrić i nadodao da je iz navedenog primjera jasno da su mogućnosti primjene umjetne inteligencije iznimno velike, potrebno je osmisliti dobru ideju i upotrijebiti dostupnu tehnologiju kako bi se dobio željeni rezultat.

“Na našem tržištu definitivno ima ljudi na vodećim pozicijama koji su sposobni osmisliti i realizirati takve ideje, tako da vjerujem da ćemo u budućnosti često slušati o novim rješenjima u tom području”, ocjenjuje Sivrić. David Burcar,direktor tvrtke Vanado, ističe kako su ključni koraci u implementaciji AI strategijsko planiranje, analiza podataka, investicije u talente i tehnologiju, etička pitanja i regulativa te postupna integracija i iterativni pristup.

”Vodeći ljudi tvrtki trebaju razmotriti kako AI može doprinijeti ostvarenju poslovnih ciljeva definirati jasnu strategiju za implementaciju. To uključuje identifikaciju područja primjene AI, poput poboljšanja operativne učinkovitosti, personalizacije usluga ili stvaranja novih proizvoda”, kaže Burcar i dodaje kako moraju razmotriti i ulaganje u talentirane stručnjake za AI, razvoj internih timova i suradnju s vanjskim stručnjacima ili kompanijama.

“Implementacija može biti postupan proces pa treba razraditi postupno uvođenje AI u poslovanje, testiranje i iterativno poboljšavanje kako bi se osiguralo optimalno funkcioniranje i usvajanje tehnologije. Svaka tvrtka ima svoje specifične potrebe i kontekst, pa je ključno prilagoditi strategiju implementacije tim potrebama kako bi se ostvarile konkurentske prednosti i postigao uspjeh u poslovanju”, smatra Burcar.

Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku i regiju, vjeruje da je većina poslovnih lidera i te kako svjesna utjecaja koji će AI alati imati na njihovo poslovanje i čine potrebne korake prema prilagodbi na njih. “Što se nas u Digital Realtyju tiče, izravna posljedica na naše poslovanje dolazi iz činjenice da umjetna inteligencija vrlo intenzivno troši resurse i njenim ulaskom u svakodnevice ljudi potreba za računalnim resursima skočit će za dva reda veličine, otprilike kao kada je video postao dostupan online.

AI će napregnuti potrebu za resursima data centara do maksimuma, tražeći da budu još veći i jači, brži i sigurniji, a mi ćemo taj val dočekati spremni”, mišljenja je Đoreski. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske, navodi kako vodeći ljudi kompanija prepoznaju potencijal umjetne inteligencije u poslovanju i povećanju konkurentnosti, a mnoge kompanije već implementiraju AI rješenja.

“Kontinuirano praćenje novih trendova i tehnologija je ključno, posebno u telekomunikacijskoj industriji. Mogu dati primjer iz A1 Hrvatska gdje je ulaganje u edukaciju zaposlenika i usvajanje vještina budućnosti integralni dio strategije kompanije. Recimo, ove godine smo se osim na AI fokusirali na Cloud, Data, Cyber Security i Power Platforms kao teme za učenje koje su nam od velike važnosti.

Osim toga, potaknuli smo stvaranje ‘Communities of Practice’, online zajednica zaposlenika koji razmjenjuju znanja i iskustva iz ovih domena sa zaposlenicima iz svih dijelova kompanije. U A1 također imamo i Centar izvrsnosti za podatke i umjetnu inteligenciju. Tu rade mladi ljudi koji se bave razvojem umjetne inteligencije i podatkovnim inženjeringom. Zapošljavamo inženjere koji istražuju modele strojnog učenja i bave se primjenom umjetne inteligencije u različitim poslovnim procesima kompanije.

Fokus ovog istraživačkog odjela je na analizi podataka, razvoju podatkovnih modela i modela strojnog učenja te primjeni najnovijih cloud tehnologija u domeni obrade podataka i razvoja aplikacija. Ulaganje u znanje i napredovanje zaposlenika je ključno za svaku kompaniju koja želi opstati u budućnosti i ostati kompetitivna na tržištu”, poručuje Skender.

Ulaganja su opravdana
Darijan Marčetić, konzultant za umjetnu inteligenciju u ATRON electronicu, ističe kako se moraju uložiti značajna sredstva u zapošljavanje stručnjaka na AI projektima i nabavku naprednih računalnih sustava. “Dodatni troškovi transformacije poslovanja su opravdani i rezultiraju automatiziranjem poslovnih procesa i optimiziranjem broja zaposlenih. Napredni proizvodi i usluge bazirani na umjetnoj inteligenciji imaju dodatnu vrijednost na tržištu, povećaju vidljivost kompanije i mogu rezultirati značajnim financijskim uštedama njihovim korisnicima.

Problemske domene u kojima sustavi umjetne inteligencije nadmašuju rezultate ljudskih eksperata se kontinuirano proširuju što rezultira s nastajanjem novih inovativnih proizvoda i usluga. Uspješna transformacija poslovnih procesa zahtijeva kontinuitet dodatnih ulaganja jer je područje umjetne inteligencije dinamično i podložno čestim tehnološkim promjenama”, objašnjava Marčetić.

Stjepan Martinić, izvršni direktor u tvrtki LeverUP Consulting, slaže se da umjetna inteligencija može ponuditi različite prednosti.”Kao Salesforce partnerima umjetna inteligencija već nam je vrlo poznata. Salesforce AI Einstein može ubrzati konverzije, poboljšati personalizirane ponude klijentima, upravljati iskustvima kupaca i još mnogo toga. Sve to uvelike pomaže tvrtkama koje ga koriste.

Salesforce je trenutno u procesu prelaska na napredniju verziju koja će koristiti OpenAI-jev Chat GPT. LeverUP kao tvrtka potiče korištenje AI-a u svrhu poboljšanja i ubrzanja rada zaposlenika, a uprava rado surađuje idejama, savjetima i prijedlozima. Učinkovita implementacija alata vođenog umjetnom inteligencijom zahtijeva kombinaciju tehničke stručnosti, strateškog planiranja i odgovarajućeg ulaganja”, ističe Martinić.

Robert Buljević, CTO i član Uprave Exclusive Networks Croatia, kaže da kao i kod svake nove tehnologije, postoje velike neizvjesnosti, pa je dobar okvir razmišljanja “hype cycle” model konzultantske kuće Gartner: u početku su očekivanja obično napuhana, ali neupitan je dugoročni doprinos produktivnosti.

Rano je još govoriti jesu li u ovom slučaju očekivanja prenapuhana, ali primjere implementacije ćemo vrlo skoro viđati i u regiji, poglavito u segmentu odnosa sa kupcima (chat botovi i slično), ali i automatizaciji uredskih procesa – tehnologije koje će prve biti prožete elementima AI”, kaže Buljević i dodaje kako Exclusive Networks kao globalni specijalist za cyber sigurnost prije svega prati implikacije AI u kontekstu digitalne otpornosti organizacija.

“Već više desetljeća svjedočimo rastu cyber napada kao i inovativnosti napadača, tako da smo sada “debelo” u teritoriju pojačanih rizika, koji se materijaliziraju kroz ransomware i druge razorne napade. U tom kontekstu, AI je dobrodošla tehnologija jer pomaže kod detekcije novog i nepoznatog malwarea kao i prepoznavanja malicioznih aktera u IT sustavu.

Tehnologije koje ubrzavaju reakciju na cyber prijetnje već su sada prožete strojnim učenjem, pa očekujemo njihovu intenzivnu primjenu sljedećih godina, pogotovo kako cyber sigurnost postaje sve zastupljenija tema u upravnim i nadzornim tijelima organizacija, a nedostatak radne snage uvjetuje veće oslanjanje na AI ‘asistente’ u obrani od digitalnih prijetnji”, zaključuje Buljević.