U znanosti se stvari događaju sporo, često dugo nemaš željene rezultate i što više ulaziš u dubinu, više shvaćaš koliko zapravo nemamo pojma o mehanizmima čovjekova organizma, i sve to zna biti demotivirajuće. Upravo je zato ovakva nagrada ujedno veliko priznanje da se rad ipak isplati.

Također je odlična potvrda da treba slijediti svoj put, koji ponekad možda i nije logičan, ali je tvoj i na kraju se takvi potezi isplate”, kaže mlada znanstvenica Ena Melvan, jedna od ovogodišnjih stipendistica Nacionalnog programa stipendiranja Za žene u znanosti koji već 15. godinu u Hrvatskoj provode L’Oreal Adria i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture i medija.

Za svoju znanstvenu izvrsnost stipendistice su nagrađene pojedinačnom stipendijom u iznosu od 5000 eura, a dosad je u sklopu programa nagrađeno 58 znanstvenica u završnoj fazi izrade doktorske disertacije.

Stipendistica Ena Melvan magistrirala je matematiku na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nakon čega se zaposlila kao stručni suradnik na projektu u Kabinetu za bioinformatiku na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Poslije rada u jednom startupu i kao mornar na brodu, godinu i pol je provela je u Sydneyu u Australiji na Macquarie University na poziciji Higher Degree Researcher.

Proputovala je, kaže, ukupno 26 zemalja na četiri kontinenta, tijekom čega je istraživala i upoznavala nove i ljude i kulture, pa je povratak u Hrvatsku obilježila pokretanjem vlastitog startupa Bellyy u rodnom Splitu lani u prosincu, kada je dobila poticaje za samozapošljavanje.

Startup Bellyy predstavlja komercijalizaciju rezultata dobivenih znanstvenim istraživanjem, a bavi se izradom personalizirane prehrane na temelju analize stolice.

“Unutar znanosti bavim se crijevnom mikrobiotom, točnije primjenom matematičkih metoda i metoda strojnog učenja kako bi opisali ponašanje bakterija u crijevima. Fokus je i na utjecaju prebiotika i probiotika na promjenu crijevne flore. Doktorski rad izradila sam također na temi crijevnog mikrobioma u odnosu na pretilost, tj. kako možemo utjecati na promjenu sastava bakterija kako bismo postigli željeni cilj, smršavjeli ili se udebljali.

Želim razviti automatizirani model koji će imati i ljudski faktor – doktora ili nutricionista za finalno savjetovanje, ali koji na temelju sastava bakterija u crijevima i trenutnih životnih i prehrambenih navika nudi personalizirane namirnice i recepte namijenjene upravo tijelu pojedinca, s obzirom na to da smo svi specifični i nijedna generalna prehrana nije dobra za sve”, pojašnjava Melvan kojoj je, kako priznaje, dugo trebalo da se ohrabri i krene sama u tom smjeru, no danas to vidi kao jednu od boljih odluka u životu.

Stolicu analiziraju 16s metodama, točnije metodama nove generacije sekvencioniranja pa time iz malog uzorka dobivaju uvid u potpuno stanje bakterija u crijevima. Uz prehranu iz same analize uzorka stolice također daju uvid u opće stanje organizma uz prijedloge što se i kako može napraviti kako bi se ljudi osjećali bolje.

“Imam i suplemente za zdravlje crijeva. Za sada je to samo jedan suplement – prebiotik, no planiram se širiti u čitavu liniju suplemenata za zdravlje crijeva. Sve će ići puno brže čim predam svoj doktorski rad, što bi se trebalo dogoditi u sljedeća četiri tjedna.

Zasad smo startupu ja i suradnica dijetoterapeutkinja Sandra Zugan koja s korisnicima prolazi kroz rezultate i na raspolaganju im je za sva dodatna pitanja”, navodi mlada znanstvenica.

U razgovoru s Enom osvrnuli smo se i na manjak stalnih pozicija u znanosti koje se, kako smatra, često odnose na pozicije “od projekta do projekta” i financiranje od stipendija.

“Dogodila mi se situacija gdje unutar državne institucije smiješ kao suradnik raditi maksimalno tri godine i onda bi se trebao zaposliti na neodređeno. Nije bilo pozicije na neodređeno u tom trenu i tada trebaš tri mjeseca biti nezaposlen, a zatim se možeš ponovno vratiti na rad na projektima.

To čini stvari prilično nesigurnima. S druge strane, za kvalitetne projekte i kvalitetnu znanost smatram da će uvijek biti i prostora i financija. Moj plan je predati doktorski rad, planiram proširiti tim u startupu. Širimo se i u neke nove niše što komercijalno, što sa strane znanstvenog istraživanja.

Prvi softver koji automatski tumači nalaze analize stolice bi trebao biti spreman do sredine listopada. Plan je potpuna automatizacija poslovanja i tu ima još dosta posla”, najavila je Melvan.

Smatra da su znanstvenice u Hrvatskoj u rangu s muškim kolegama, a okruženje motivirajuće. Kada je radila u Sidneyu sa znanstvenicama iz cijelog svijeta, jedna drugoj su, kaže, bile podrška i pomoć u poslu.

“S obzirom na to da sam ipak u svijetu IT-a i matematike, tu i dalje prevladaju muškarci, no sve više je i žena. Uvijek sam nailazila na žene i muškarce koji su mi bili i podrška i pomoć na putu.

Najveći izazov po meni s kojim se znanstvenice suočavaju je činjenica da smo ipak, za razliku od muškaraca, sklonije perfekcionizmu, bojimo se pogriješiti i kao da imamo manje vjere u sebe. Smatram da smo barem jednako dobre, ako ne i bolje, samo se trebamo manje bojati, više vjerovati u sebe i poslušati tu intuiciju, bez da se pretjerano propitkujemo po putu.

Moja poruka mladim znanstvenicama je da se ne boje i da budu hrabre, snažne i nježne istovremeno kako već i žene to prirodno znaju. Neka kažu svoju istinu, zauzmu se za svoja stajališta, neka se ne boje pogriješiti jer sigurno znaju više nego smatraju da znaju”, poručuje Ena Melvan.