Tajnovit i kratak posjet Stevea Ballmera, šefa Microsofta i jednog od najmoćnijih svjetskih biznismena koji je u ponedjeljak posjetio Vladu RH, Microsoftova je priprema za ugovor o nabavi softvera za domaći obrazovni i akademski sustav, a čije se potpisivanje očekuje početkom iduće godine.

Štoviše, taj će ugovor postati model po kojem će ta kompanija ubuduće prodavati svoj softver, hardver i usluge ostatku države i javnog sektora. Podsjetimo, Ballmer je u ponedjeljak u Zagrebu s Vladom potpisao sporazum nepoznata sadržaja zvan “Education Transformation Agreement”, a medijima je onemogućeno da mu postave ijedno pitanje. Do tada je samo bilo poznato da je javni sektor najveći pojedinačni kupac na hrvatskom IT tržištu vrijednom milijardu dolara. Prema procjeni Darka Parića, pomoćnika ministra Uprave za e-Hrvatsku, državna uprava godišnje Microsoftu za licencije plaća 40 milijuna kuna. Uvidom u Oglasnik javne nabave može se pak vidjeti da je ukupan prihod softverskog diva iz ostalih javnih institucija, odnosno javnih tvrtki daleko veći. Primjerice, HEP je u lipnju objavio natječaj na kojem je naručio Microsoftov softver za 30 milijuna kuna, a Zagrebački holding za 20 milijuna kuna.

Nakon dva dana kopanja, Poslovni dnevnik uspio se probiti kroz Microsoftovu medijsku blokadu. Čak smo neslužbeno doznali da je američka kompanija pokušala sporazum ETA prozvati svojom intelektualnom imovinom kako bi spriječila da bude objavljen. Presudila je inicijativa ministra obrazovanja Željka Jovanovića pa smo u srijedu ujutro u ministarstvu napokon pročitali što je točno 28. članica EU potpisala s privatnom američkom tvrtkom.

U osnovi, sporazumom su Vlada i Microsoft postali partneri u izradi ICT strategije za obrazovni sustav u Hrvatskoj. Iako se čini da u obrazovanju nema novca, Hrvatska je pred otvaranjem EU fondova u okviru kojih će za obrazovanje, a tako i za njegovu informatizaciju, biti alocirano do 1,5 milijardi eura.

Vlada se sporazumom obvezala pomoći Microsoftu u prepoznavanju ključnih čimbenika koji utječu na podjelu tog novca, kako unutar Vlade tako i izvan nje, i obvezala se surađivati s Microsoftom kako bi ih se okupilo na izradi ICT strategije za obrazovanje.

Iako se sporazumom ogradila od obveze da predloženu strategiju prihvati, Vladi ipak ostaje obveza da zajedno s Microsoftom surađuje u izradi implementacijskih planova za uvođenje ICT-a u škole, fakultete i akademsku zajednicu. To je tim zanimljivije, jer u sporazumu izrijekom stoji da je Vlada obvezna razmotriti korištenje Microsoftovog softvera i hardvera kod učenika, studenata, učitelja i ključnih ljudi u obrazovanju. Microsoft se, naime, nakon kupnje Nokije kreće prema razvoju vlastitog hardvera od pametnih mobitela pa sve do vlastite verzija tableta nazvane Surfacea i inovativne zamjene za miša Kinecta. U Hrvatskoj je tržište takvih uređaja najbržerastući dio ICT-a i prema agenciji IDC-u Adriatics već je lani naraslo na milijardu kuna.

Nadalje, sporazumom se Vlada obvezala Microsoftu dostaviti podatke o računalima koja se koriste u obrazovnom sustavu, kao i o ljudima koji odlučuju o nabavci softvera. Prema podacima Državne revizije, očekuje se da će najkasnije u lipnju 2014. država raspisati novi natječaj za Microsoftov softver za osnovne i srednje škole, fakultete i akademsku zajednicu. Posljednji ugovor potpisan je 2011. za 13,48 milijuna kuna i tek je manjim djelom realiziran. Zato se sumnja da sustav koristi ili nelegalan softver ili Microsoftu konkurentska besplatna rješenja.

Vlada se obvezala da će Microsoftu dostaviti i imena i prezimena učitelja, nastavnika i profesora kako bi oni mogli koristiti Office365 i biti uključeni u programe specijalizacije koji će ih povezati s drugim obrazovnim djelatnicima u Microsoftovoj zajednici.

Primjer Officea 365 za koji je najavljeno da će ga besplatno dobiti svi u sustavu obrazovanja posebno se ističe. Navodi se da će se isporuka i korištenje te usluge definirati dodatnim ugovorima, ali i to da korištenje Officea 365 neće biti obavezno već svaka škola odlučuje za sebe. Microsoft je u sporazum ubacio nagrade za vodeće ljude u školama, koje se odluče na suradnju.

Sam sporazum nije trajan već ističe 30. lipnja 2018. godine. Nije ni ekskluzivan tako da ga Vlada može potpisati i s drugim zainteresiranim partnerima, a također ima ga pravo prekinuti u bilo kojem trenutku, i to bez naknade. U sklopu sporazuma Vlada se obvezala promovirati digitalizaciju obrazovanja i poticati učenike i studente na korištenje vlastitih uređaja (BYOD).

U Microsoftu su sporazum opisali kao prijenos znanja i najbolje prakse u edukaciji i e-obrazovanju. “Sporazumom nije utvrđena nikakva obaveza kupnje određenih Microsoftovih proizvoda ili usluga”, poručuju iz Microsofta.

Kako doznajemo u Ministarstvu obrazovanja, Microsoft se sam javio za suradnju, i to jedini. “Hrvatska nema financijskih obaveza i jedino na što se obvezujemo je biti aktivan partner u zajedničlim aktivnostima na modernizaciji obrazovnoga sustava”, poručuju iz ministarstva. Neslužbeno doznajemo da Vlada ima i druge opcije. Primjerice, CARNet je napravio hrvatsku distribuciju Debian GNU/Linuxa. Zaključuju da škole ni do sada nisu bili obvezne koristiti Microsoftove proizvode i da to vrijedi i dalje.