Microsoft je zajahao val nove industrije – zaštite demokracije. Sklop usluga nazvan Defending democracy program primarno je namijenjen Vladama, ali i nevladinim organizacijama, akademskim institucijama i industriji, znači svima koji imaju interes zaštiti demokraciju, odnosno bave se aktivno politikom. Čine to na razne načine od sprečavanja vanjskih utjecaja na političke kampanje, podizanja transparentnosti političkog online oglašavanja, istraživanja i primjene tehnologija koje služe očuvanju i zaštiti procesa glasanja do zaštite od kampanja dezinformiranja. Slučajno ili ne, program je zaživio nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u. Koliko je pak uspješan ili ne, može se debatirati na temelju rezultata netom završenih izbora u SAD-u.

I nije Microsoft jedini. Facebook je objavio da će se u zaštiti demokracije, u ovom slučaju one u SAD-u, boriti kroz partnerstvo s organizacijama koje financira tamošnja vlada, a iza koje stoje dvije najjače političke stranke National Democratic Institute (NDI) i International Republican Institute (IRI). Među inima, Facebook briše račune korisnika koji targetiraju američku i izraelsku vladu. Tako je pred ovotjedne izbore u SAD-u izbrisao 115 korisničkih računa od kojih je večina koordinirano širila lažne vijesti.

POZIVANJE NA GLASOVANJE

Za posljednje izbore u SAD-u Google je svoj logotip promijenio u “Go Vote” (eng. odite glasati), a kad bi kliknuli na logo dobili bi natpis: “Where do I vote #ElectionDay” (engl. Gdje da glasam za #IzborniDan) i mogućnost da upišete svoju adresu i saznate gdje je vaše glasačko mjesto. Usluga koju u Hrvatskoj kroz uvid u registar birača nudi Ministarstvo uprave u okviru e-Građana. Youtube je pak Amerikance upučivao na video-streamove o izborima koje objavljuju najugledniji tamošnji mediji.

Apple je u AppStoreu uveo rubriku “Vote Smarter” (engl. Glasaj pametnije) kroz koju je promovirao mobilne aplikacije koje daju najrelevantnije informacije o američkim izborima. Tu su se našle aplikacije The Washington Post, zatim aplikacija koja agregira razne informacije o izborima theSkimm te Countable, aplikacija koja prilagođava vijesti o izborima na temelju mjesta stanovanja. Apple News je pak agregirao informacije s NBC-a i ABC-a na temu izbora.

Twitter je imao kampanju #BeAVoter (engl. #BudiGlasač) koja se vodila na engleskom i španjolskom, uključivala motivacijske videe poznatih da se izađe na izbore. U zaštitu demokracije uključili su se i Uber i Lyft. Oba taksi prijevoznika poklanjala su Amerikancima promo kodove koje su mogli iskoristiti za jeftiniju vožnju do svojih izbornih mjesta. Uber je ponudio 10 dolara, a Lyft 5 dolara po vožnji. Lyft je dodatno partnerirao s raznim organizacijama koje se brinu o građanima koji imaju financijskih i inih problema te je njima nudio besplatne vožnje na birališta. Rezultat svih tih napora da se populariziraju izbori je da je izlaznost na birališta u SAD-u ove godine bila rekordna.

RUSI POD LUPOM

Američki tehnološki divovi aktivno su počeli raditi na onome što zovu zaštitom demokracije i prije izbornog dana. Krajem ljeta Microsoft je objavio da je blokirao šest domena koje su povezane s ruskom hakerskom grupom Fancy Bear (APT28), koja je bila posebno aktivna tijekom izbora 2016. godine u SAD-u. Nova jedinica kompanije, nazvana Digital Crimes Unit, otkrila je da je Fancy Bear nakon demokrata odlučio napasti republikance, i to one grupe republikanaca koji su kritizirali odnos američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog Vladimira Putina. U konačnici, softverski div ugasio je čak 84 lažna web sajata koji su služili za političke phishing napade.

Facebook je odmah nakon Microsofta objavio da je ukinuo 652 stranice, računa i grupe koje su bile povezane s Iranom i Rusijom. Potom je i Twitter objavio da je skinuo 284 računa koja su bila povezana s Iranom. Prethodno, u srpnju, SAD je optužio 12 Rusa da su hakirali američke predsjedničke izbore 2016. godine, a strah da se to ne ponovi rezultirao je jačanjem internih državnih kapaciteta. No, to se pokazalo dosta neuspješno. I upravo se tu otvorila poslovna prilika na koju se sada fokusira industrija: pružanje usluga kibernetičke zaštite ne samo u onom osnovnom već i u širem smislu, zaštite demokracije.

Kroz Defending democracy program kompanija je sklopila partnerstvo s NewsGuardom, tvrtkom koja zapošljava novinare koji non-stop prate informacije koje se plasiraju na internetu i upozoravaju na one koje nisu istinite. NewsGurad također stavlja svojevrsnu deklaraciju, odnosno rejting (zeleni ili crveni) na novinske portale kroz koju se čitatelje upozorava koliko im se može vjerovati. Trenutačno u bazi ima deklaracije za 4500 tamošnjih portala.

Jedan od načina na koji se financira je kroz prodaju informacija oglašivačima o tome kako da izbjegnu da se njihova reklama poveže sa sadržajem koji uključuje pornografiju, govor mržnje i slične teme.

Usto, Microsoft je pokrenuo zaštite od kibernetičkih napada za političke organizacije nazvan AccountGuard. Zasad je izravno za registraciju preko interneta dostupan samo američkim korisnicima Microsoftovih online usluga poput Officea365, za koje je ujedno besplatan.

Uključuje zaštitu članova političkih stranaka od phishing i drugih kibernetičkih napada. Nadalje, kroz Digital Crimes Unit Microsoft otkriva hakerske grupe bliske Rusiji, a koje pokušavaju lažirati web stranice ključnih političkih institucija. Uključuje i savjetovanje političkih stranaka o tome kako osiguirati svoje mreže i e-mail sisteme, uključujući postavljanje kripto-zaštite i sustava za upravljanje dokumentima kako bi pristup njima imale samo ovlaštene osobe. Program Defending democracy još uvijek evoluira. Jedna od inicijativa koju uključuje je podizanje transparentnosti u online oglašavanju u političkim kampanjama. Nešto o čemu se tek očekuje da će biti više riječi.

RAZLIČITI PRISTUPI

Microsoft Defending democracy program nudi i izvan SAD-a, ali to radi u izravnim dogovorima sa vladama. U jugoistočnoj Europi, kako smo neslužbeno doznali, već surađuje s dvije vlade. Nisu otkrili koje, ali navode da među njima nije Hrvatska. U kompaniji su nam rekli da su sami prilično iznenađeni interesom koji je taj program pobudio. Prije tjedan dana su ga potpuno otvorili i svim potencijalnim korisnicima u Velikoj Britaniji. Tamo je zanimljiv, jer se sumnja da su Rusi utjecali na glasanje o Brexitu.

U ovaj se novi segment tržišta ubacio i Google. Kompanija ima tzv. Advanced Protection Program, koji uključuje zaštitu od različitih oblika kibernetičkih napada među kojima su i napadi na političke kampanje. Google je prije mjesec dana počeo obavještavati sve korisnike svojih G Suite aplikacija, pandana Microsoftovog Office365, ako misli da su izloženi kibernetičkim napadima koje sponzorira neka država. Tako administrator tog sustava unutar tvrtke od Googlea dobije obavijest ako se nekog od njihovih zaposlenika napada phishing, malware ili drugim tipom napada.

Da nisu svi tehnološki divovi krenuli istim smjerom na tom novom tržištu zaštite demokracije ukazuje primjer Applea. Proizvođač iPhonea suprotstavlja se američkim tajnim službama tako što ne dopušta da imaju izravan pristup na uređaje koje oni proizvedu. No, opet Apple je u Kini, jednako kao što su to napravili i svi drugi tehnološki divovi, uskladio svoje poslovanje, pa i ono po pitanju praćenja surfanja i cenzure, sa zahtjevima kineske vlade. Zato je teško reći u kojem će se smjeru nova sigurnosna industrija, industrija zaštite demokracije, nastaviti razvijati. Sigurno je da će razvijati nove alate koji će podržavati ustavna uprava građana, alate koji će političare štiti od dezinformacija i hakerskih napada, ali kao i kod umjetne inteligencije i drugih tehnologija novog doba, koplja će se lomiti oko etike i odnosa pojedinca i države.