Prije nekoliko godina u Vjesniku je izašla fotografija skupine znanstvenika sa CERN-a.

Na prvi pogled, posve obična, ali ako ju prislonite uz kameru koja pokriva i infracrveni (IC) dio spektra, odjednom vidite onu drugu, sakrivenu fotografiju, u ovom slučaju s likom Alberta Einsteina. "Tih su nas dana nazvali urednici dnevnih vijesti i zamolili da napravimo neku foru, da ta fotografija bude drugačija", prisjeća se Vilko Žiljak, već 30 godina profesor na zagrebačkom Grafičkom fakultetu. Ono što je tada izgledalo kao dobar štos, vrlo skoro moglo bi postati dio naše svakodnevnice. Naime, ostavljanje IC otiska koje ljudsko oko ne vidi već ima svoju primjenu u industriji, jer s minimalnim troškom olakšava poslovanja i smanjuje rizik od krivotvorenja, a vrlo skoro mogli bi razni proizvodi oko nas biti njime označeni, od robe široke potrošnje do vozila i vojnih uniformi.

Primjerice, zahvaljujući toj tehnologiji u dućanima vjerojatno više neće biti vidljivog barkoda, koji je svojom nemogućnošću usklađivanja s bilo kojim dizajnerskim rješenjem stvarao tolike probleme. "Dizajneri sada mogu odahnuti, nema nikakve potrebe da te male crne šipke budu vidljive kupcu jer njemu one ionako ništa ne znače. Zato će biti nevidljive, iako će ih proizvod zapravo biti pun, pa će skener na blagajni vrlo lako moći pročitati informaciju o cijeni", objašnjava nam Žiljak. 

JGL koristi Žiljakov patent
Farmaceutska kompanija Jadranski Galenski laboratorij (JGL), s kojom izumitelji oko Žiljaka dugo surađuju, već četiri godine koriste njihov patent, Infraredesign, za obilježavanje svoje ambalaže. "Cijeli postupak je zapravo vrlo jednostavan, pa mi i ne idemo tamo, nego im samo mailom pošaljemo informacije u prerađene slike s višestrukim vidljivim i nevidljivim svojstvima. Kada smo JGL-u ponudili da eksperimentalno primijene taj izum, oduševili su se i sada na svakom svom proizvodu imaju naš patent. Prije su možda imali problema s krivotvoriteljima. Sada imaju garanciju da je kupac dobio ono što piše, originalni proizvod, a pritom nema velikog dodatnog troška kao kod npr. holograma", kaže naš sugovornik. Uz to, izum se već primjenjuje na nekim etiketama, ceradama, a najveći se posao trenutno radi s diplomama, koje je zbog IC zaštite postalo nemoguće krivotvoriti. A kod dokumenata, s fotografijom osobe u pozadini će biti sakrivena još jedna, IC fotografija, i to slikana iz profila. "Nije problem napraviti savršenu kopiju bilo kojeg dokumenta ali taj infracrveni dio ne možete iskopirati", napominje Žiljak, koji je inače i autor novčanice hrvatske kune. "Na suvremenim se novčanicama zbog onemogućavanja krivotvorenja koristi 20 raznih tehnologija, pa može i još jedna, ova naša", kaže. Primjenom tog izuma smanjit će se i broj krađa automobila jer će svaki od njih na sebi imati neku, golim okom nevidljivu oznaku.

Velika oznaka bit će i na krovu automobila, što će vidjeti policija u helikopteru dok nekoga lovi, a nevidljive oznake bit će i na ceradama kamiona. Onaj tko želi moći će imati i neki IC detalj na jakni ili recimo čizmama, po kojem će kamera znati da je to on, iako naše oko neće registrirati taj tekst, crtež ili simbol.   Kako taj izum zapravo funkcionira? "Stvar je u matematičkom definiranju svojstva bojila u širokom spektru od ultravioletnog do IC, dakle ne samo u vizualnom spektru, i tek onda možemo stvarati ono što nazivamo proširenom stvarnošću. Tu zapravo nema nekih specijalnih boja, stvar je u matematičkom načinu spajanja dviju slika. U priči s Vjesnikom naš je zadatak bio spojiti dvije informacije, odnosno dvije  nezavisne slike. Mi smo jednu sliku ugradili u onu drugu, softver koji smo izradili omogućava da te dvije slike spoji  i pripremi za tisak, i onda smo takvu sliku poslali natrag u Vjesnik, čiji grafičari nisu primijetili neku promjenu sve dok im nismo njihove novine stavili pred IC kameru", objašnjava nam. Grafičari su dobili nazad fotografiju koja je bila vizualno potpuno ista, nisu vidjeli nikakvu razliku. Tiskar zapravo nije bio svjestan što radi, on vidi tekst na tiskarskoj ploči ali nema ga u otisku. Pitao je- treba li možda pojačati boju? Odgovoreno mu je da ne treba, onda bi sav trud bio uništen, jer je tu nijansa boja vrlo važna. 

Rade bez pomoći države i EU 
Za sada je jako osjetljiv problem kako napraviti dvije skoro identične boje, pri čemu jednu od njih naše oči ne vide, a IC kamera ću ju prepoznati. "Tu se radi o preciznosti bojanja na razini od jedan posto mješavine. Čim se pogriješi, našim se očima nazire ona slika koja se ne smije vidjeti", kaže Žiljak. Nakon vizualnog, slijedi  instrumentalni dio mukotrpnog mjerenja svojstava raznih bojila. Žiljkovi imaju ekipu od petero ljudi koji već petu godinu rade na tom projektu. Nitko im financijski ne pomaže, niti država niti europski fondovi, iako su na obje strane tražili pomoć.  "Čini mi se kao da je sav taj novac unaprijed rezerviran za nekoga. Zato cijeli projekt financiramo sami, a čim potpišemo neki veći ugovor, što bi uskoro mogli učiniti, zaposlit ćemo još petero inženjera", najavljuje Vilko Žiljak. Ne boji se krađe patenta. "Zbog te visoke preciznosti nitko nam nije mogao oteti te patente jer bi morao raditi jako puno mjerenja – naše ekipe ih rade po cijeli dan po raznim kategorijama, npr. mjerenja svojstva bojila ulja na platnu. Mi smo sve to objavili u matematičkom dijelu, zainteresirani znaju da ta preciznost mora biti apsolutna.

Morate imati puno iskustva, interes i u matematici i u grafici, jer taj je posao izuzetno precizan i njima se vrlo malo ljudi može baviti, a mi se u struci svi znamo. Problem je što na kraju dođete do materije, bojila koja morate dobro proučiti. Neki su pokušavali mjeriti i rezultati su im bili drugačiji, nisu uspjeli sve složiti kako treba, pa na kraju svi oni dođu kod mene", otkriva Žiljak. Svakoj boji koja im dođe iz dućana njegova ekipa odredi tzv. Z vrijednost, odnosno Z varijablu. Tako su, po Zagrebu i Zelini, u kojoj je Žiljak rođen, nazvali varijablu koja je, kao kilogram i centimetar, već prihvaćena u svijetu, pa već i drugi tako mjere boju. Isti ton može imati različiti Z, kamera jednu hoće a drugu neće vidjeti. "Tu ulazimo  u pitanje materija slikarskih boja u IC spektru, što sada nitko ne uči, a za 20 godina će biti obavezan predmet", prognozira Žiljak, inače dobitnik niza nagrada, pa tako i nagrade za najboljeg hrvatskog inovatora u 2012., kao i Zlatne kune HGK za životno djelo. U zadnjih pet godina za Infraredesign je po cijelom svijetu dobio 60- ak nagrada. "Za taj smo izum dobili nagradu za znanost u Pittsburghu. Sada odlazimo ponovo u London, Tajvan, Indiju… Eto, i  to je Hrvatska", kaže izumitelj.

Nestat će barkodovi 
Velika prednost proizvoda je činjenica da je iznimno jeftin. "Ta tehnologija ne poskupljuje jer tu nema nikakve nove tehnologije, koriste se kamere koje su ionako posvuda oko nas. Nadzornost u budućnosti će biti nevjerovatna jer se cijene tehničke robe u kojima je integrirano računalo, svake godine prepolove, a brzina povećava. Za 20 godina sve će biti pokriveno nadzornim kamerama, koje danas sve imaju IC, a tu funkciju već ima i puno amaterskih kamera. Već danas postoji toliko nadzornih, IC kamera, kojma se sve bilježi. Oko nas će uskoro biti i puno više te nove elektronike koja transformira područje apsorcije svjetlosti koja iz IC područja dolazi u frekvenciju našeg oka, da mi to možemo raspoznati. Sada razvijamo posebne kacige, a za deset godina svi ćemo imati naočale kojima ćemo gledati i tu drugu, IC stvarnost i to po danu- imat ćemo cijelo vrijeme i tu drugu sliku", prognozira Žiljak.

Već sada postoje skeneri koji čitaju knjige naglas, pa je za pretpostaviti kako ćemo u budućnosti, stavljajući na glavu te naočale dobivati niz podataka o nekom proizvodu, koji se više neće nalaziti ispisani po njemu. Nestat će ne samo barkod, već i deklaracije na raznim jezicima, te razni drugi podaci koji sada opterećuju dizajn proizvoda. "To će tako ući u naše živote da nećemo ni primijetiti, kao što nismo primijetili plastiku koja je došla u sve dućane. Razni prehrambeni proizvodi bit će zapakirani u prozirnu plastiku, a svi popratni podaci bit će ispisani IC slovima. Ne možemo zaustaviti plastiku, kamere niti računala", kaže Žiljak.

Vojna primjena 

Izum obitelji Žiljak zainteresirao je i vojsku jer se na sve, od uniformi do čizama i tenkova, mogu se staviti IC oznake. Žiljkovi će predstaviti izum na sajmu vojne opreme u Splitu, a već su na svjetskim sajmovima razgovarali s predstavnicima ministarstava obrane raznih, pretežito azijskih zemalja. U ožujku je kamuflažna odora sa IC dodacima dobila nagradu na sajmu u Kuala Lumpuru.

IC za printere

Ekipa Žiljkovih radi i na proširenju printerskih drivera u računalu. "Mi ih programiramo tako da stvaraju IC otisak na printeru. Sve što iz kompjutera ide prema printeru uvijek ima neki znak jer je slika ugrađena u driver-zaštitu, prepoznavanje. To se ne može kopirati konvencionalnim kopirnom aparatima", kaže Žiljak. Bavi se i primjenom IC-a u slikarstvu. Danas tehnologija koju razvija omogućava, primjerice, slikarima da u IC spektru u sliku sakriju svoju intimu ili, primjerice, ubace neki erotski detalj ili poruku koju ne smiju javno iznijeti.

Obitelj došla do inovacije  

Infraredesign je nastao na temelju doktorskog rada Ivane Žiljak iz 2008., nastavila je intenzivno raditi na patentu i u posao uključila oca Vilka, sestru Janu i Klaudija Papa. "Odlučili smo   razvijati tu specifičnu mješavinu fizike, matematike, umjetnosti i dizajna, od kojih se izum sastoji. Najprije smo bili koncetrirani na otisak na papiru a potom i na drugim materijalima. U stalnom smo kontaktu s domaćim i stranim stručnjacima za različite materijale kako bismo vidjeli procedure, temperaturne ovisnosti…", priča nam Ivana Žiljak.