Razvoj svemirskog programa predstavlja vrhunac tehnološkog razvoja pojedine države. Dobro je poznato američko, rusko i kinesko rivalstvo u osvajanju svemira. Za ove je države to stvar prestiža.

Nije tajna da su u razvoju ovakvih tehnologija Hrvatska, kao i ostale zemlje u regiji, u velikom zaostatku. No stvari se ipak miču s mrtve točke. Zamah razvoju projekata s područja svemirske tehnologije tako bi mogla dati nedavno osnovana Svemirska asocijacija jugoistočne Europe (SESA).

Možemo krenuti
Ova organizacija okuplja udruge koje rade na razvoju svemirskih tehnologija iz pet država – Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore te Sjeverne Makedonije. Okosnica će rada novoosnovane SESA-e biti razvoj kapaciteta i ljudskih resursa u području svemirskog inženjeringa u regiji, prijenos znanja, pomoć pri izradi nacionalnih projekata i suradnja na projektima od zajedničkog interesa, objašnjava Slobodan Danko Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije, osnovane prije nekoliko godina, a u kojoj je uspio okupiti 80 članova, što pojedinaca, što kompanija.

“Ideja je da zajednički krenemo u realizaciju određenih projekata. Ništa grandiozno, ali sada možemo krenuti. Naime, Europska komisija i Europska svemirska agencija potiču međuregionalnu i međudržavnu suradnju. Ovako bi, prema tome, mogli dobiti veće i lakše financiranje”, ističe Bosanac.

Jedan od prvih projekata na kojima bi se mogla ostvariti suradnja je izrada sondažnih raketa za ispitivanje atmosfere te zajednički rad na razvoj satelitske tehnologije, navodi Bosanac. Ono što je bilo “ljepilo” pokretanja suradnje i osnivanja SESA-e inicijativa je Indije da Srbiji pokloni jedan satelit.

“Satelit je bio poklonjen Srbiji, konkretnije profesoru Dušanu Radosavljeviću, predsjedniku Upravnog odbora Komiteta za razvoj svemirskog programa. On je pak odlučio da će satelit pokloniti SESA-i”, priča Bosanac, te dodaje da bi isti do kraja godine trebao biti lansiran u svemir.

“Nosit će logo SESA-e te će slati poruke zajedništva”, dodaje. U državama članicama Svemirske asocijacije Jugoistočne Europe paralelno se radi na postavljanju zemaljskih stanica.

Prva takva u Hrvatskoj bit će na krovu Visokog učilišta Algebra u Zagrebu te bi do rujna trebala biti gotova, otkriva osnivač jedine svemirske asocijacije u Hrvatskoj. “U Algebri će biti smješten i komunikacijski i kontrolni centar”, dodaje.

Polako i u velikom zaostatku za ostatkom Europe, da ne govorimo o svijetu, u Hrvatskoj se radi na razvoju svemirske tehnologije. A radi se isključivo zahvaljujući angažmanu pojedinaca. Umirovljeni fizičar koji je karijeru proveo na Institutu Ruđer Bošković tako otkriva da ekipa od petero entuzijasta radi na razvoju i proizvodnji prvog hrvatskog satelita Perun.

“Na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku radimo računalo. U Centru svemirske i inovacijske tehnologije u Sisku razvijamo baterijski dio, dok se struktura, odnosno kostur satelita izrađuje u tvrtki Multinorm iz Đakova. Ovo će biti 100 posto hrvatski proizvod i know-how koji u potpunosti financiramo iz vlastitih džepova”, otkriva Bosanac.

Dodaje da žele razviti tehnologiju koju će moći koristiti mladi kako bi imali razloga ovdje ostati. Naime, paralelno se radi i na razvoju još jednog satelita u Hrvatskoj, također nazvanog Perun, međutim komponente koje će biti ugrađene u isti bit će naručene iz slovačke kompanije Spacemanic.

Imamo znanja
Izrada domaćeg satelita o vlastitom trošku znanstvenika govori da u Hrvatskoj imamo znanja za razvoj i proizvodnju najkompleksnijih proizvoda, međutim, upozorava Bosanac, nemamo dovoljno široku bazu.

Nemamo niti sustav koji bi širenje poticao već se sve svodi na pojedine, koji sami mogu daleko manje no što bi mogli da imaju institucionalnu i državnu podršku. Koliko briljantni možemo biti govori i činjenica da su članovi Jadranske aero-svemirske asocijacije pokrenuli projekt razvoja elektromagnetskog pogona za svemirska vozila namijenjena putovanju po svemiru.

“Ovakvi se projekti razvijaju u SAD-u i Rusiji, no naš je poseban po mediju koji koristimo za pogon te dugotrajnosti jer ne dolazi do oštećenja materijala u potisniku”, sve je što o istom za sada može otkriti Bosanac.

Zbog neiskustva, ali i inzistiranja Europske komisije i Europske svemirske agencije da se ovakvi projekti realiziraju kroz međunarodni konzorciji, u isti su uz Hrvate, uključeni Nijemci, Britanci i Austrijanci.

Koordinatori će biti Nijemci, a financiranje, koje bi moglo koštati od dva do četiri milijuna eura, trebalo bi biti kandidirano na Horizon Europe program. Osnivanjem SESA-e i udruživanjem snage i pameti možda se razvije još koji ovakav projekt.

No osnivač je A3 asocijacije oprezan. Kaže da je po prirodi optimist, no da mu iskustvo govori da treba biti oprezan. “U SESA-i će najvažnija biti dobra volja i međusobno razumijevanje. Ako će toga biti bit će i projekata”, zaključuje Bosanac.