Na 7. Međunarodnom kongresu ‘Dani inženjera strojarstva’ jučer je predavanje održao Korado Korlević. Pojava našeg najpoznatijeg i nauspješnijeg astronoma među predstavnicima struke koja naizgled ima malo toga zajedničkog s onime čime se Korado Korlević bavi izazvala je, jasno, veliko zanimanje.

– Asteroidi su nam zanimljivi jer neki od njih dolaze jako blizu Zemlji. No sedam posto asteroida sastoji se od željeza, nikla i drugih kovina u čistom obliku, riječ je o vrijednosti od 20 trilijuna dolara za jedan manji asteroid. Ali, pričekat ćemo još neko vrijeme dok ne postanemo sposobni doista i rudariti na asteroidima – istaknuo je poznati astronom jednu poveznicu s inženjerstvom, piše Večernji list.

Korlević i njegovi kolege shvatili su 2008., nakon što je asteroid udario u Nubijsku pustinju, kako se civilizacija snažno promijenila u odnosu na doba prije 30 – 40 godina, jer vijest o tom udaru nije zanimala gotovo nikoga.

– Razvila se, međutim, matematika kaosa koja nam omogućuje da na neki način predvidimo hoćemo li imati takvih udara – rekao je. Ti proračuni, odnosno okvirno vrijeme kada bi neko tijelo moglo udariti u Zemlju, nazivaju se ključanica kaosa.

– Ta ključanica omogućuje nam ne jedno, već cijeli oblak mogućih rješenja, kao i ona rješenja koja nisu moguća – rekao je demonstrirajući te mogućnosti na primjeru asteroida Apophis te na krivulji povezanosti udara, veličine tijela koje bi o Zemlju udarilo te broj mrtvih uslijed tog udara.

– Udar tijela od jednog kilometra je prema ovom izračunu 100.000:1, a ako bi takvo tijelo udarilo u ocean ne bi ostavilo krater, nego bi se podigao tsunami visine jednog kilometra. U povijesti bi naši preci takav događaj opisali riječima: “Digle su se vode i padale su kiše 40 dana”.

Udar u tlo, poput onog u Tunguski 1908. opisali su: “Vatra i sumpor spustili su se s neba i spalili dva grada” – kazao je Korlević.

Teleskopi, poput onoga u Višnjanu, imaju zadatak pratiti ta tijela kako bi se pokušalo zaustaviti takve katastrofe.

– Mi u Višnjanu među pet smo najboljih u svijetu u tom poslu, no ne zato što koristimo najnoviju tehnologiju, već zato što smo je odlučili raditi sami, jer je postalo preskupo kupovati je od različitih proizvođača. A tehnologija se počela razvijati u pravcu ‘nije najbolje, ali je dovoljno dobro’. Stoga smo odlučili raditi teleskope koji će biti dovoljno dobri za naš posao – slikovito je opisao. Priča o mogućnostima udara asteroida otvorila je, objasnio je Korlević, mogućnost predviđanja budućnosti i u drugim poljima. U lošim predviđanjima što bi se moglo dogoditi naš ugledni astronom pronalazi i razloge zašto su neke velike kompanije poput Nokije i Kodaka naprosto propale. – Kako se moglo dogoditi da Kodak propadne? Zato što u posljednjih 20 godina nije postojalo tehnološko društvo, nego društvo doživljajne ekonomije. Da bi opstao u takvom društvu, Kodak je trebao biti taj koji bi izmislio Instagram – objasnio je kreativno Korado Korlević.