Stalno se govori o potrebi digitalizacije i digitalne transformacije gospodarstva i javne uprave. Koliko to ostaje na riječima, a koliko se napravilo po topm planu, upitali smo Mirjanu Samardžić Novoselec, članicu Uprave Apsolona, koja u toj konzultantskoj tvrtki vodi i razvija segment poslovnog savjetovanja za klijente javnog sektora. “Posljednjih nekoliko godina digitalizacija i digitalna transformacija “vruća” su tema o kojoj se puno piše i raspravlja.
Nedostaje krovna strategija
Uspješno transformirati poslovanje, i u tvrtkama, i u institucijama javnog sektora, podrazumijeva promišljanje i donošenje odluka o novim poslovnim modelima, promjeni načina rada i organizacijske kulture te stavljanje korisnika u prvi plan.
Korištenje digitalnih alata trebao bi tek biti posljednji korak u tom procesu, kad su novi modeli poslovanja uspostavljeni”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec i ističe da se često događa da tvrtke uvedu skupe digitalne alate koji im automatiziraju dio poslovanja, ali ne uvode nužne promjene koje omogućavaju rast i razvoj na tržištu. I to je česta zamka koja proces transformacije čini neuspješnim.
Navodi da se Hrvatska ipak pomiče na ljestvici u zadnjih nekoliko godina, kako kroz DESI index tako i na ostalima u okviru kojih se mjeri digitalna spremnost društva, gospodarstva i slično. To znači, kaže, da Hrvatska ima znanja i kapaciteta da postigne bolje rezultate, ali ono što nedostaje je jasna krovna strategija, povezanost različitih aktera i politička volja da se uvedu brze promjene.
To podrazumijeva izmjenu niza zakona i podzakonskih dokumenata koji su zastarjeli, a kako bi građani i poduzetnici brže i jasnije osjetili koristi digitalizacije. “Mnogi poduzetnici su shvatiti nužnost digitalizacije poslovanja, ali malo njih promišlja potpunu promjenu poslovnog modela i veći zaokret u organizacijskog kulturi.
Digitalna transformacija je nešto o čemu se promišlja i na čemu se radi godinama i naša istraživanja pokazuju kako je veliki dio hrvatskih poduzetnika daleko od shvaćanja što ona znači.
Kreiranje novih inovativnih modela, promišljanje disruptivnih praksi, zaokret u odnosima poslodavci-zaposlenici, jačanje kolaboracije, korištenje najsuvremenijih metoda rada kao što su UI, IOT itd. i dalje su nepoznanica većini naših poduzetnik”, kaže članica uprave Apsolona i nadodaje kako se ključ uspjeha nalazi u predanosti uprave da provede promjenu, razumijevanju i podršci zaposlenika da u njoj sudjeluju te u odabiru stručne pomoći koja će tvrtki pristupiti individualizirano, a ne s copy paste rješenjima procesa i digitalnih alata. Ističe da mali poduzetnici posebice razmišljaju kratkoročno i svoja kapitalna ulaganja vežu uz postojeće modele nadograđujući ih, umjesto da naprave ozbiljniji zaokret i investiraju u cjelovitu transformaciju, kako poslovnog modela, tako i načina rada i povećanja profitabilnosti. “Problem svakako predstavlja i financiranje jer poduzetnici u Hrvatskoj očekuju sufinanciranje takvih projekata iz EU fondova i ne vide ih kao primarno vlastito ulaganje koje je nužno. Često se sve svede na ulaganje u IT opremu bez da se prije toga, dio novaca uloži u cjelokupnu strategiju i operativni plan te ideaciju najboljih opcija u okviru transformacije”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec koju smo upitali kakvo je stanje po tom pitanju u javnom sektoru.
“Institucije središnje vlasti i jedinice lokalne samouprave posljednje dvije godine prepoznaju važnost digitalizacije. Vidimo to i istražujući Indeks digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova, u kojem opažamo pomake na bolje.
Svakako je pohvalno što se među gradovima stvorilo svojevrsno natjecanje tko će građanima i poduzetnicima pružiti što više usluga online.
Smart City koncept
Na taj se način povećava transparentnost rada javne uprave, poboljšava komunikacija s građanima te korisnike javnih usluga čini zadovoljnijima.
Ipak, unatoč značajnim naporima na lokalnoj razini, postoji proces za “pametniji” i sustavniji pristup digitalizaciji, prije svega inzistiranju na cjelovitim rješenjima koja za korisnika nude potpuno, a ne samo djelomično automatizirane procese i transakcije”, kaže članica Uprave Apsolona i napominje kako su gradovi zainteresirani i za širi, “smart city” koncept, koji polazi od toga na tehnološki naprednim rješenjima može uvelike povećati kvalitetu života građana u području gradskog prometa, zbrinjavanja otpada, upravljanja javnim površinama i prostorima, energetske učinkovitosti itd.
“Najveći izazov kod ovakvih ulaganja je financiranje jer su pametna rješenja često skupa i stvaraju veliko opterećenje za gradske proračune.
Jedan od vrijednih pomaka u tom smislu je i Centar kompetencija za pametne gradove koji smo zajedno s nizom tehnoloških i istraživačkih tvrtki i Sveučilištem i Gradom Rijekom pokrenuli ne bismo li surađivali na razvoju tehnoloških rješenja upravo po mjeri hrvatskih gradova koji su relativno maleni i slabijih financijskih kapaciteta od svjetskih metropola, a suočavaju s nizom izazova urbanog života”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec i poručuje da je dobra vijest i za ministarstva i za gradove to što Europska unija kroz proračun za razdoblje 2021. – 2027. predviđa značajna sredstva za projekte digitalizacije i digitalne transformacije.
