Pioniri robotske automatizacije
Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju kompanije Tokić, vodećeg trgovaca autodijelova i popratne opreme sa 140 poslovnica u Hrvatskoj i Sloveniji, istaknuo je pametna rješenja u području prometa i mobilnosti, jednom od pet prioritetnih tematskih područja Strategije pametne specijalizacije, a u kojima bi se u novoj Strategiji, prema najavama, trebala pridružiti još dva – IT te drvo. Ističe da je 4.0 filozofija kojom se vode u Tokiću 4.0 i koju provode posljednjih sedam do osam godina, a zahvaljujući kojoj su uspjeli unaprijediti poslovanje te gotovo udvostručiti broj zaposlenih. Tokić tako danas zapošljava više od tisuću radnika.

”Ulaganje u inovacije i tehnološki razvoj, razvoj dobrih odnosa s našim partnerima, odnosno dobavljačima, ulaganje u zaposlenike te u konačnici u kupce, naše najvažnije partnere, prioriteti su Tokića”, istaknuo je Laušić.

Ono što je zanimljivo je da je Tokić kao dio konzervativne industrije uspio uvesti pametnu tehnologiju u poslovanje i od tog uvođenja itekako profitirati.

”Tokić je jedan od pionira primjene robotske procesne automatizacije te danas imamo više od 200 robota koji godišnje odrade više od pet milijuna raznih manualnih repetitivnih aktivnosti”, kaže Laušić te dodaje da su zaposlenici u početku prema robotima pokazivali otpor no danas ih, uviđajući njihove prednosti, svesrdno pozdravljaju te pozivaju na širu primjenu. Roboti im također, nastavlja, olakšavaju da poboljšaju korisničko iskustvo.

Razvijati sigurnosna rješenja
Alen Delić, potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti i konzultant za informacijsku sigurnost dao je svoj osvrt na pametna rješenja potrebna u području sigurnosti. U vremenu kada je sve online i u oblacima raste i broj kibernetičkih napada. Delić upozorava da moramo sustavno raditi na obrani.

”Naš je problem što ne analiziramo koje su nam prijetne, a sukladno tome niti ne razvijamo rješenja u području sigurnosti”, ističe. Jedno od rješenja su, primjerice, navodi Delić, digitalni certifikati. Dobar primjer za to su e-računi koji sadrže informacije koje su jako bitne i za koje moramo imati sigurnosna rješenja.

”Digitalni je certifikat samo jedan od segmenata zaštite. No, njihovu važnost moramo ozbiljnije shvatiti jer se radi o puno elemenata koje moramo zaštititi”, upozorava Delić dodajući da mora postojati ili regulativan koja točno nalaže što u području sigurnosti treba raditi ili ćemo imati primjere dobre prakse, kakvi su upravo certifikati. Dobivanje certifikata, pak, iznimno je komplesno i zahtjevno, no nužno. “Informacijski posrednici moraju dokazati da pružaju sigurna rješenja”. Što se pak ocjene informacijske sigurnosti u Hrvatskoj tiče, ona nije najbolja.

”Ako se pozivamo na relevantna istraživanja, onda smo ispod prosjeka. Dolazi do šteta o kojima se ne priča. Usto, razumijevanje potreba sigurnost je iznimno nisko. Koliko god se priča da je to važno i nužno, no kod nas se to i dalje svodi na koliko novaca moramo uložiti”, napominje Delić te dodaje da na sigurnosti moramo raditi sustavno.

Ante Laušić; Zlatka Tečec Ribarić; Jasmina Ranilović; Alen Delić; Suzana Jagušt Kolevski/PIXSELL

Potraga za domaćom tehnologijom
Pametna rješenja u prioritetnom tematskom području Energija i održivi okoliš dala je dr. sc. Zlatka Tečec Ribarić, direktorica PJ Digitalne platforme i sustavi, KONČAR – Institut za elektrotehniku.

Hoćemo li ili nećemo postati klimatski neutralna država, kao što nalaže Europska unije Zelenim planom ovisit će, kaže Tečec Ribarić, o implementaciji niskougljične strategije.

”Končar je tu u zahvalnijoj situaciji jer mi isporučujemo tehnologiju. No voljeli bismo da nam strategija omogući da implementiramo domaću tehnologiju na domaćem tržištu, a ne da imamo situaciju da se hrvatskim novcima financiraju strana rješenja”, upozorava Tečec Ribarić.

Navodi pritom da je kompanijama u razvoju visokotehnoloških rješenja potrebna pomoć. “Razvoj je jako skup i potrebna nam je podrška koju njemačke tvrtke, primjerice, imaju, a mi je nemamo”, ističe.

Za postizanje klimatske neutralnosti, kaže, potrebna će biti i suradnja znanosti i gospodarstva. Upravo su takav projekt – onaj SafeTRAM realizirali u Končaru, zahvaljujući europskim novcima, odnoso IRI natječajem, i to u suradnji s FER-om.

”Razvili smo algoritme koji su ispred vremena. Također, dobili smo inženjere sa znanjima koja bez tog projekta ne bi imali”, naglašava važnost sufinanciranja u razvoju velikih i pametnih rješenja. No Tečec Ribarić upozorava da nisu sigurni hoće li im IRI novac ponovno biti dostupan budući da se pretpostavlja da će biti namijenjena malim i srednjim kompanijama.

Softversko inženjersto za zdraviji život
Suzana Jagušt Kolevski, Team Lead menadžerica Healthcare Engineering, iz tvrkte GlobalLogic, američke kompanije koja više od 20 godina savjetuje, dizajnira i kreira softverske i digitalne proizvode, u raznim sektorima, pa tako i u zdravstvu, govorila je o prioritetnom području zdravlje i kvaliteta života.

”Danas je nezamisliva proizvodnja modernog uređaja bez primjene softverskog inženjerstva, a ona je u području zdravstva posebno široka”, ističe.

Kao primjer navodi i proizvod svoje kompanije razvijen u Hrvatskoj. Riječ je o inzulinskoj pumpi za osobe koje boluju od dijabetesa, a na čijem je razvoju radilo desetak inženjera. “Inzulinska pumpa predstavlja najmoderniji način liječenja te svakodnevno dozira primjerenu dozu inzulina pacijentu. Benefiti za iste su ogromni jer ista okakšava život, omogućuje veću fleksibilnost te poboljšava kvalitetu života”, navodi Jagušt Kolevski.

Osvrnula se i na tržište rada u Hrvatskoj i koliko je teško dobiti kvalitetnu i visokokvalificiranu radnu snagu. “Nije lako ekipirati kadar koji je na dugi rok spreman marljivo i mukotrpno raditi. Domaći inženjeri imaju znanja za odraditi nakompleksnije projekte, no do istih nije lako doći”, ističe.

Od povezanih zdravstvenih sustava do rješenja za upravljanje kliničkim ispitivanjima, GlobalLogic surađuje s nekima od vodećih svjetskih kompanija za medicinske tehnologije i bioznanosti kako bi im pomogao u ostvarenju vrhunskih digitalnih iskustava s pacijentima i transformiranju upravljanja zdravstvenom njegom.

Prijelaz u kružno gospodarenje
Što je bioekonomija i koje se prilike otvaraju u tom području, kao i onom prehrane, objasnila je Jasmina Ranilović, direktorica projekata i primijenjenih istraživanja iz Podravka, te predsjednica Tematskog inovacijskog vijeća RH Hrana i bioekonomija.

”Bioekonomija iskorištava prednosti biomase, odnosno otpada te tako štiti prirodu. Prilike su ogromne”, ističe Ranilović. U Podravci, konkretno, zahvaljujući novcima iz IRI2 natječaja, radili su na projektu potencijala iskrištavanja nusproizvoda koje dobivaju proizvodnjom ajvara. Nakon četiri godina rada na projektu dobili su hladno prešano ulje od sjemenki paprike te nove proizvode od ulja. Također, razvili su koncept tehnologije kako dobiti ulje od nusprodukta.

”Osim novih proizvoda imamo novi život. Ostvarili smo dakle, prijelaz iz linearnog u kružno gospodarenje, a to nije niti brzo niti jeftino. Sad smo, primjerice, spremni za komercijalizaciju no treba nam sufinanciranje za novu tehnologiju koja će omogućiti nove proizvode” objašnjava Ranilović.

To sufinanciranje pak, smatra Ranilović, trebala bi omogućiti i olakšati država.

”Što prije bi trebali napraviti strategiju kružne bioekonomije te nakon toga Akcijske planove. Moramo što prije krenuti. Desetak zemalja EU ima strategije kružne ekonomije. Hrvatska mora što brže djelovati”, upozorava Ranilović te dodaje da poduzetnici također čekaju i donošenje Strategije pametne specijalizacije na temelju koje će ovakva rješenja kakva razvija Podravka, ali i ostale domaće kompanije, povlačiti novac iz europskih sredstava.