Strategija pametne specijalizacije (S3) od 2021. do 2029., ključna za povlačenje oko milijarde eura europskog novca namijenjenog ulaganjima u istraživanja, razvoj i inovacije, donosi značajnu promjenu za propulzivni IT sektor.

Ona bi, naime, trebala pomoći industriji u transformaciji s uslužne na proizvodnu. Strategija je dakle, naglašava Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, u intervjuu za Poslovni dnevnik, velika prilika, ali i odgovornost jer pretežno uslužno orijentirane IT kompanije moraju prilagoditi svoje strategije i poslovanje stvaranju proizvoda.

Dugo se čekalo na izradu Strategije pametne specijalizacije (S3). Jeste li zadovoljni predloženom Strategijom?
Strategiju pametne specijalizacije sagledavam kao dinamičku strategiju koja se kontinuirano razvija i koju treba pratiti kroz definirane indikatore i raditi nove iskorake u sljedećim financijskim ciklusima EU-a.

Okruženje u kojem se nalazimo kako lokalno tako i globalno kontinuirano se mijenja i prema tome treba raditi i prilagodbe pametne strategije. Iskorak koji je sada predložen uključuje TPP – Tematsko prioritetno područje Digitalni proizvodi i platforme što konkretno znači uključivanje IT područja u vertikalnu industriju.

Smatram to značajnim iskorakom i poticajem prema hrvatskoj IT industriji koja bi se provođenjem strategije trebala značajnije usmjeriti na razvoj IT proizvoda i na taj način značajno povećati udio dodatne vrijednosti u svom tržišnom nastupu. Strategija također pretpostavlja viši nivo interakcije između državne uprave, istraživačke zajednice i poslovnog sektora što osobno smatram ključnim za uspješno provođenje strategije.

Pretpostavke Strategije su dobro postavljene, a realizacija će u velikoj mjeri ovisiti o kvaliteti komunikacije i stvaranju povjerenja i kreiranja zajedničkih interesa između svih ključnih sudionika.

Što će uvrštenje IT-a u S3 značiti za IT kompanije i za sektor općenito?
Ako sagledavamo hrvatske IT tvrtke uočavamo kako su visoko disperzirane u segmentu mikro i malih tvrtki te primarno uslužno orijentirane. Ključno je usmjerenje ka stvaranju IT proizvoda te bliska suradnja s istraživačkom zajednicom kako bi se zajednički prepoznala područja za ciljana istraživanja koja trebaju rezultirati primjenjivim i konkurentnim IT proizvodima.

Ključna pretpostavka je također okrupnjavanje tvrtki kako bi imale dovoljno ljudskog i financijskog potencijala za transformaciju ka produktnim tvrtkama. Istovremeno IT je i dalje prisutan u S3 strategiji i kao horizontalna industrija koja može i treba pružiti podršku svim ostalim prioritetnim područjima u području digitalizacije i IT rješenja.

Kada se očekuje raspisivanje prvih natječaja na temelju S3?
Samo raspisivanje natječaja na temelju S3 strategije primarno je u domeni tri ministarstva, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Nadam se kako će ti natječaji krenuti već u prvoj polovici 2023. godine te pozivam sve sudionike i zainteresirane na pravovremenu pripremu projekata i definiranje suradnje i zajedničkog nastupa.

Strategija pametne specijalizacije trebala bi omogućiti brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode. Kakva je trenutna situacija, odnosno kakav je odnos servisnih i proizvodnih kompanija u IT-u?
Ako gledam prosjek hrvatskih IT tvrtki većina, odnosno, više od 88 posto tvrtki trenutno je usmjereno na IT usluge i veličinom su to mikro i male tvrtke. Ono što vidim kao pozitivno je činjenica da se više od 65 posto tih IT uslužnih tvrtki bavi uslugama programiranja, što daje mogućnost usmjeravanja na razvoj IT softverskih proizvoda.

Svakako će trebati raditi na modelima okrupnjavanja IT tvrtki kao nužnom pretpostavkom za tranziciju ka produktno orijentiranim tvrtkama. Postoje primjeri iz domene razvoja računalnih igara koji su pokazali da je to moguće te su razvili proizvode koji imaju i globalnu prepoznatljivost i potražnju.

Za prijelaz s usluga na proizvode ključni će biti stručnjaci. Kako IT sektor stoji po tom pitanju i kojih profila stručnjaka najviše nedostaje?
U tranziciji na proizvode svakako su ključni stručnjaci, ali istaknuo bih da to nisu samo IT stručnjaci nego vrlo široki segment stručnjaka. Ako krenemo od IT stručnjaka kao baze tu imamo višedimenzionalne probleme uključujući demografsku sliku Hrvatske, kapacitete STEM fakulteta, interes učenika i studenata za usmjeravanje u STEM područja.

Ništa od toga ne može se riješiti potezom pera nego su potrebna strateška promišljanja i odluke. Svakako treba raditi na modelima okrupnjavanja tvrtki koji bi stvorio kritičnu masu resursa i time pretpostavke za tranziciju IT tvrtki. Modeli prekvalifikacije postojeće radne snage i usmjeravanje u IT tvrtke također je poželjan pristup kao i značajnije otvaranje tržišta stranim radnicima, pri čemu svakako moramo imati na umu da i uvjeti koje nudimo moraju biti konkurentni i privlačni stranim radnicima.

Iskorak koji se mora napraviti također je u domeni privlačenja stranih studenata koji bi dolazili na studij u Hrvatsku i bili potencijal za buduće zapošljavanje u Hrvatskoj. To istovremeno otvara domenu i drugih profila stručnjaka koje moramo graditi kao što su voditelji i menadžeri, HR stručnjaci, financijski stručnjaci, marketinški stručnjaci i niz područja.

Kako se tvrtke snalaze po tom pitanju?
Pristup tvrtki navedenim izazovima svakako ovisi i o njihovim kratkoročnim i, ako postoje, dugoročnim ciljevima. Ne bih rekao da postoji uniformni pristup nego se svatko snalazi na svoj način. Još uvijek vrlo mali broj tvrtki radi ozbiljno definiranje strategije i razvojnih planova što ne čudi jer je većina tvrtki u domeni mikro i malih poduzeća. Kod srednjih i većih IT tvrtki uočava se ipak razrađeniji pristup izazovima kao i kreiranje strategija koje pomažu u nalaženju rješenja.

Kako riješiti problem nedostatka radne snage u IT-u, odnosno što Udruženje za IT HGK-a predlaže?
Svakako moramo biti svjesni sagledavajući našu demografsku sliku kako će Hrvatska dugoročno biti primorana na značajan uvoz radne snage i tu se nalazimo na globalnom tržištu, što znači kako moramo podići konkurentnost hrvatskog gospodarstva uključujući i IT kako bi mogli privući i zadržavati radnu snagu.