Posredstvom digitalizacije naši podaci postaju široko dostupni, a gotovo svakodnevno pristankom na uvjete korištenja ostavljamo naše podatke te dopuštamo velikima, kao što je Google, da njima upravljaju.

Facebook, primjerice, zna s kime ste bili, gdje ste se kretali, koga ste zvali i s kime se dopisivali, a u doba narušene kibernetičke sigurnosti te informacije i nisu baš nešto najpoželjnije za čuti. Izvještaj Global Digitala iz 2018. govori kako više od 50% svjetske populacije trenutačno ima pristup internetu, a upravo u posljednje dvije godine najviše ih se i aktiviralo.

Vodeći se tim postavkama jasno je kako pitanje kibernetičke sigurnosti postaje sve važnije, a analitičari iz Comparitecha objavili su studiju rađenu na 60 zemalja svijeta u kojoj su vodeći se 7 glavnih kriterija pokušali predstaviti razine kibernetičke sigurnosti i rangirati zemlje od najnesigurnije do najsigurnije. Kriteriji kojima su se vodili bili su postotak mobitela i računala zaraženih zlonamjernim softverom, broj zlonamjernih financijskih napada kroz softvere za krađu novca, broj telnet napada, postotak napada kriptominera i najbolje zakonske legislative zemalja iz područja kibernetičkih napada.

Osim za posljednja dva kriterija, svi su se rezultati temeljili na postotku napada tijekom 2018. Najbolje pripremljene zemlje za kibernetičke napade bile su bodovane korištenjem Globalnog indeksa kibernetičke sigurnosti (GCI), dok je zakonodavstvo ocijenjeno na temelju sedam kategorija (nacionalna strategija, vojska, sadržaj, privatnost, kritična infrastruktura, trgovina i kriminal). Svi korišteni podaci bili su najnoviji dostupni, a prema njihovoj studiji Alžir je najmanje sigurna zemlja na svijetu.

Podaci pokazuju da je zemlja s najvišim rangom zbog nedostatka zakona i stopa zlonamjernih programa na računalu, a također je dobila visoku ocjenu u kategorijama za mobilni zlonamjerni softver i pripremljenost za kibernetičke napade. Ostale visoko rangirane su Indonezija, Vijetnam, Tanzanija i Uzbekistan. Neke zemlje rangirane su na samom vrhu jedne kategorije, ali su bolje napredovale u drugima, poboljšavajući ukupnu ocjenu.

Njemačka je dobila najvišu ocjenu za financijski zlonamjerni softver, s kojim iskustvo ima 3% korisnika, a Kina je dobila najvišu ocjenu kao zemlja u iz koje potječe najviše telnet napada. S druge strane, rezultati otkrivaju da je Japan najsigurnija zemlja. Postigao je nevjerojatno nisku ocjenu u većini kategorija, a ostale koje se mogu pohvaliti visokom razinom kibernetičke sigurnosti su Francuska, Kanada, Danska i SAD. Neke su postigle dobar rezultat u jednoj kategoriji, ali su imale druge rezultate koji su pridonijeli ukupnom prosjeku.

To uključuje Ukrajinu, koja je imala najnižu stopu financijskog zlonamjernog softvera, i Uzbekistan, Šri Lanku i Alžir, koji su najbolji kada je riječ o količini telnet napada. Zemlje s najsuvremenijim zakonodavstvom za kibetnetičku sigurnost su, prema svih 7 kriterija, Francuska, Kina, Rusija i Njemačka.

Ako je 60. mjesto kao najsigurnije, a pripada Japanu, Hrvatska se u zbroju svih kriterija nalazi na 43. mjestu, odnosno u gornjoj polovici sigurnih zemalja. "Hrvatska je ostvarila relativno dobre rezultate po svim metrikama, a veću od prosjeka ima samo stopu financijske zaraze. Riječ je o zlonamjernim financijskim programima koji su dizajnirani za krađu novca s bankovnih računa, platnih sustava i kreditnih kartica", kaže za Poslovni dnevnik Paul Bischoff iz Comparitecha.