Postoji nešto iskonsko u dobroj priči. Pričanje priča integralni je dio naše civilizacije, a različiti oblici priča razvijaju se i osvajaju publiku. Danas komunikacijski stručnjaci znaju puno više o strukturi i dinamici priče nego što smo to znali prije, upravo zbog kreiranja medijskih mjehurića koje diktiraju medijski narativi.

Pričanje priča prati nas od prapovijesnih vremena kada su se prvi put iscrtavali crteži na zidovima pećina. Ovi primitivni oblici komunikacije razvili su se u složene mitove i legende koje su prenosile važne kulturne vrijednosti i lekcije.

S razvojem civilizacije, priče su postale sofisticiranije, od usmenih predaja do pisanih epopeja, drame i književnosti. Danas smo svjedoci transformacije priče kroz digitalne medije i tehnologije koja ima neobičnog kralja – podatak.

U digitalnoj eri, priče su prisutne u mnogim oblicima – od blogova i članaka do podcasta, videozapisa i društvenih mreža. Medijski mjehurići, stvoreni algoritmima koji personaliziraju sadržaj za svakog korisnika, omogućili su da se priče brzo šire i dosegnu ciljanu publiku. Međutim, sve priče su postale pune podataka. Podaci su važni za suvremeni život i za informiranje.

Interaktivno pričanje
Komunikacijski stručnjaci koriste alate poput analitike podataka kako bi razumjeli što publiku privlači i motivira na angažman. Analiza podataka omogućava im da bolje razumiju emocionalne okidače, strukture narativa i optimalne formate za različite platforme. Time mogu kreirati sadržaj koji ne samo da informira, nego i duboko rezonira s publikom, potičući emocionalnu povezanost i angažman.

Osim toga, digitalna transformacija omogućila je interaktivno pričanje priča. Kroz društvene medije i druge digitalne platforme, publika sada može sudjelovati u stvaranju i širenju priča, dajući povratne informacije i dijeleći svoje vlastite interpretacije i iskustva. Ova dvosmjerna komunikacija dodatno obogaćuje priču i čini je dinamičnijom.

U digitalnoj kulturi 21. stoljeća, ključni alati su različiti formati digitalnog storytellinga, memova i viralnog sadržaja. Njihovo “digitalno širenje” omogućava brzo širenje priča. No, ono što možemo primijetiti jest da se formati “virala” značajno razlikuju od tradicionalnih šala i narativa te neke nije moguće razumjeti bez konteksta ili predznanja u određenoj niši. YouTube storytelling oblikovan je generacijskim preferencijama, što može stvoriti izazove za one naviknute na druge formate poput TikToka.

Od početka internetske ere, poslovno izvještavanje i poslovanje počeli su jako ovisiti o podacima. Globalno tržište i dostupnost baza podataka omogućili su da informacije koje su prije bile dostupne samo profesionalcima i institucionalnim investitorima, sada budu dostupne i široj javnosti u realnom vremenu.

Razvijaju se i multimedijski prikazi podataka poput burzovnih vrijednosti, poslovanja i projekcija. Na temelju podataka indeksiraju se burzovni fondovi i kreditni rejtinzi. Prikupljanje podataka važno je i u sportu, gdje u nogometu možete saznati apsolutno sve o tome kako je igrač odigrao utakmicu jer nose posebne potkošulje opremljene senzorima koji prikupljaju podatke od pretrčanih kilometara do brzine.

Ti podaci pomažu u razvoju igrača, strategija i nogometnih taktika, ali i u izvještavanju. Dinamička prodaja avionskih karata u realnom vremenu prikuplja podatke o interesu i dostupnosti karata te time direktno utječe na cijenu.

Nema branše koja ne prikuplja podatke. Naime, prikupljanje i obrada podataka postali su važan posao, te bih čak rekao da je u našoj poslovnoj kulturi pomalo podcijenjena djelatnost koja cijeni “težak rad”.

Baze podataka predstavljaju vrijednu imovinu koja se može unovčiti u specifičnim formatima poput pretplata, analitičkih izvještaja i drugih usluga prilagođenih klijentima. Tvrtke poput Standard and Poor’s i Moody’s izgradile su vrlo profitabilna poduzeća prikupljanjem i pakiranjem tih podataka.

Kombinacija alata
U doba umjetne inteligencije, prikupljanje, prodaja i pričanje priča s podacima postat će još unosniji i profitabilniji posao. Kombinacija alata digitalnog storytellinga i prikupljanja podataka dovest će do primjena poput automatskog pisanja članaka i automatskog stavljanja u kontekst prema zadanim obrascima. Također će biti moguće istaknuti srednjoročne i dugoročne trendove koji bi inače ostali nevidljivi. Analitika će mijenjati modele budućih trendova te smanjiti teškoće u predviđanju poslovanja.

Što se pripovijedanja tiče, primjena umjetne inteligencije omogućit će prilagodbu sadržaja individualnim korisničkim preferencijama, povećavajući angažman i zadovoljstvo korisnika na dosad neviđen način.

Možemo zaključiti da će značaj podataka i njihovog narativnog potencijala u digitalnom dobu nastaviti rasti. Poslovni modeli će sve više ovisiti o sposobnosti prikupljanja, analize i prezentacije podataka na način koji je relevantan i privlačan krajnjim korisnicima. Ta sposobnost omogućit će tvrtkama donošenje informiranih odluka, optimizaciju operacija i pružanje superiornih korisničkih iskustava, čime će zadržati konkurentsku prednost na globalnom tržištu.