Nema baš nikakvog razloga da sajam računalnih igara Reboot InfoGamer bude među najposjećenijim na Zagrebačkom velesajmu, da bude jedan od 10 najvećih na svijetu u svojoj niši i da kao takav bude poslovno, među najvećim uspjesima ZV-a u njegovoj 110 godina dugoj povijesti. Naizgled, stvarno nema.

Posebno nema kad se na televiziji kao zabava nude sapunice, a kao vijesti povijesne lekcije. Nema, kad se u gospodarstvu sa žarom priča o mrtvim industrijama, a u politici se srčano debatira o razlikama između rodovskog i plemenskog društva. Otkud su se tu stvorile računalne igre i ljubav građana Hrvatske za njih, iz te je perspektive uistinu teško dokučiti.

I kad se promatra poslovno, taj zadatak nije ništa manje lagan. Na razvikani sajam poput Ambiente, gdje se izlaže namještaj i arhitektonska rješenja, ulazi se za 20 do 30 kuna. Na Zagreb Auto Show, gdje se predstavljaju novi modeli automobila, može se ući već za 20 do 40 kuna. Na Interliber, koji je postao jedan od najvećih sajmova knjiga u regiji, ulaz je besplatan. Unatoč tome, za iskustvo razgledavanja Reboot InfoGamera posjetitelji su spremni platiti 50 do 100 kuna za ulaznicu.

Veći i od poznatih sajmova

Ne priča se tu o malim brojkama posjetitelja. Ovogodišnji Reboot InfoGamer očekuje se da će imati njih više od 100.000. Za usporedbu, najveći glazbeni party u Hrvatskoj, splitska Ultra ove godine imala je oko 160.000 posjetitelja.

Reboot InfoGamer, kad ga se usporedi s podacima Muzejsko dokumentacijskog centra za 2018. godinu, usporediv je po broju posjetitelja s Tehničkim muzejom Nikola Tesla u Zagrebu, njih 141.045, ali kod muzeja to je broj posjetitelja godišnje. Primjerice, Arheološki muzej u Zadru ima 127.811 posjetitelja godišnje, a Dvorac Trakošćan, njih 87.370. No, koliko su Reboot InfoGamerove brojke velike možda najbolje ukazuje usporedba s NP Plitvička jezera. Naime, Reboot InfoGamer za manje od tjedan dana posjetit će isti broj ljudi koji NP Plitvice posjeti u mjesec dana.

Zato je i u svjetskim okvirima zagrebački sajam računalnih igara odskočio među 10 najvećih. Globalni lider, njemački Gamescom može se pohvaliti s 373.000 posjetitelja, Brasil Game Showa s njih 325.000, a Tokyo Game Showa broji više od 250.000 posjetitelja.

Postoji još niz poznatih sajmova po svijetu, ali zagrebački je od njih veći. Primjerice, PAX-ovi broje po 80.000 posjetitelja, The Electronic Entertainment Expoa (E3) ove je godine imao 69.200 posjetitelja, a BlizzCona njih 40.000. Sve to Reboot InfoGamer čini jednim od 10 najvećih gaming sajmova na svijetu i prvim velikim globalnim uspjehom ZV-a u njegovih 110 godina poslovanja.

Pomoć izvoznika softvera

Interes za Reboot InfoGamer nije se pojavio preko noći. Godine 2006., taman u vrijeme kad se počelo pričati o razvoju hrvatske softverske industrije, danas najbrže rastuće hrvatske izvozne grane, ZV ugasio je informatički sajam Info.

Većina izlagača na tom nekad najvećem IT sajmu u regiji bili su uvoznici hardvera i telekomi, a koncepta za privući posjetitelje, nakon 38. godina je ponestalo. Kriza je došla tek dvije godine kasnije pa ZV nije nalazio interes obnoviti Info. K tome, vladalo je uvjerenje da je budućnost sajmova u virtualnom svijetu.

Godine 2011. zanimanje za organizaciju sajma Info pokazala je tvrtka Reboot. Prvi sajam u njihovoj organizaciji bio je skroman. Željelo se motivirati hrvatske softveraše da dođu, ali naglasak bio je ne više na bilo kakvom hardveru i softveru već konkretno na računalnim igrama. Godinu kasnije na Reboot InfoGamer dolazi udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) i broj posjetitelja skače na 20.000. Iako se CISEx nakon toga povukao iz organiziranog dolaska na Reboot InfoGamer sajam do 2015. godine narasta na 50.000 posjetitelja.

Tada u Zagreb na ovo događanje počinju dolaziti najveći igrači iz svjetske industrije računalnih igara, među inima Blizzard, Konami, Sony PlayStation i Ubisoft. Sajam postaje i nezaobilazno mjesto za sve veće domaće gaming studije od Croteama preko Gamepiresa, Little Green Mena do Nanobita.

Sve je kulminiralo kad su sajam počeli posjećivati poznati YouTuberi i kad se prije dvije godine na Reboot InfoGameru počinje održavati i finale prve regionalne e-sports lige, tada Vip Adria League a danas A1 Adria League, koja se organizira u suradnji s ESL-om. Broj posjetitelja potom doseže 80.000.

Dio odgovora na pitanje gdje su svi ti ljudi bili dosad može se pronaći u istraživanju koje je 2014. godine proveo, a 2015. objavio kao izvorni znanstveni rad Krešimir Krolo, viši asistent Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Zadru. On je u suradnji s portalom HCL.hr na uzorku od 3247 ispitanika doznao da je već 2014. godine u Hrvatskoj više od 100.000 građana aktivno pratilo e-sport.

U njegovom istraživanju nalazio se još zanimljiviji podatak. Da biste ga bolje razumjeli, preporučio bih da pogledate novu Netflixovu TV seriju Daybreak.

Novi komunikacijski medij

U ovoj humorističnoj seriji zombie apokalipsa zadesi jednu srednju školu u Los Angelesu. Dakako, sve komunikacije se prekinu. Facebook i Twitter prerastu u signalne pištolje iz kojih se ispaljuju različite svjetleće rakete s vizualnim reprezentacijama smajlija, a Instagram feed se pretvara u oglasne ploče na koje se lijepe fotografije snimljene i isprintane na Kodakovom fotoaparatu. Jedini pak koji su našli načina kako ostati u kontaktu sa satelitima i prijateljima su gameri. Oni unatoč apokalipsi i dalje igraju računalne igre s prijateljima iz svih dijelova svijeta, i dakako jedini znaju da je ono što se dogodilo u Los Angelesu globalni fenomen.
Koliko god to zvučalo drugačije i pomaknuto, toliko je i ono što je otkrio profesor Krolo u Hrvatskoj, tim više, jer je toliko slično onome što se može vidjeti u Daybreaku. Dok se većini ljudi više ili manje raspada cjelovita slika onoga što se danas događa u svijetu, pa imaju dojam kao da su u zombie apokalipsi, igrači računalnih igara nemaju taj problem. Što su stariji to se manje igraju samo sa svojim prijateljima, a sve više s drugim igračima diljem svijeta. Gaming je postao novi komunikacijski medij. I ne koriste ga samo mladi.

Profesor Krolo je još prije pet godine otkrio da među igračima u Hrvatskoj, njih 42 posto ide u školu ili na fakultet, ali druga najveća skupina igrača, njih 34 posto, su ljudi koji su stalno zaposleni. Stoga, da, postoji objašnjenje za fantastičan uspjeh jednog sajma na Zagrebačkom velesajmu, ali zahtjeva da se perspektiva prestane tražiti u sapunicama, povijesti, mrtvim industrijama i društvenim uređenjima na nivo usamljenih plemena u Amazoni i Novoj Gvineji. Nužno je istraživati nove perspektive.