Sigurno ste barem jednom pogledali fotografije svemira snimljene teleskopima i ostali zaslijepljeni kozmičkim čudima.Taj je golemi prostor, smatra se, nastao prije oko 14 milijardi godina, a njegova egzaktnost sustavno budi interese istraživača. Tim promjenama bave se astronomi, a kako bismo dobili integralne odgovore o  nebeskim tijelima i pojavama u svemiru, astronomija ima i svoje grane.

Na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu postoji Zavod za eksperimentalnu fiziku, a jedna od disciplina kojom se bave upravo je ona vezana za svemir. Kako ističe astrofizičar dr.sc. Vibor Jelić s Instituta Ruđer Bošković, riječ je o disciplini zahvalnoj za popularizaciju koja budi interese mnogih.

Jelić se nakon završenih poslijediplomskih studija u inozemstvu vratio u Hrvatsku te je upravo ovdje odlučio graditi svoju karijeru znanstvenika. Fasciniranost svemirom očito ne poznaje granice, a da je tome tako govori i situacija da je Jelić upravo iz svoje domovine nastavio surađivati s poslodavcem iz Nizozemske, a uz znanstvene ciljeve, postoji još jedan i veže se uz izgradnju stanica radioteleskopa LOFAR upravo ovdje – u Hrvatskoj.

Nakon završenih postdiplomskih studija, odlučili ste se vratiti u Hrvatsku. Zašto?
Bila je to kombinacija privatnog života i mogućnosti da na Institutu Ruđer Bošković (IRB) nastavim razvijati svoju znanstvenu karijeru baveći se vrhunskom astrofizikom. Ključno za povratak je bila i dobro uspostavljena mreža suradnika koju sam izgradio za vrijeme gotovo desetogodišnjeg rada vani.

Kako biste ocijenili situaciju sa znanošću u Hrvatskoj?
Mislim da u Hrvatskoj postoji jak potencijal za razvoj međunarodno konkurente znanosti i da postoje brojni primjeri uspješnosti koji to dokazuju. S druge strane postoje i određene teškoće unutar sustava koje je potrebno otkloniti. U zadnjih par godina dogodile su se neke pozitivne promjene, no da bi se uistinu otklonile potrebno je sustavno pristupiti njihovom rješavanju.  

Što je s popularizacijom područja poput astrofizike, kakav je interes mladih prema vašim saznanjima?
Astrofizika je vrlo zahvalna disciplina za popularizaciju znanosti. Gotovo svi, bez obzira na godine, su fascinirani svemirom i žele odgonetnuti što se tamo skriva. Predškolski i osnovnoškolski uzrast je najradoznaliji te se ne libe postavljati pitanja. Ove starije treba obično potaknuti, ali su zapravo jednako radoznali. 

Radite na projektu razvoja mladih istraživača, koja je vaša uloga na njemu?
Projekt razvoja karijera mladih istraživača je projekt  Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) koji omogućuje studentima doktorskih studija sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu i usmjeravanju njihove karijere prema vrhunskoj znanosti i kompetitivnom istraživanju. Mentor sam doktorandu Luki Turiću na Institutu Ruđer Bošković koji istražuje međuzvjezdanu materiju i magnetska polja pomoću radioteleskopa LOFAR, a u sklopu istraživačkog projekta LowFreqCRO čiji sam voditelj te koji je također financiran od Hrvatske zaklade za znanost.

Zašto ste vi izabrali znanost i zašto baš astrofiziku?
Inspiracija su mi bila Profesor Baltazar i posada USS Enterprise s kapetanom Jean-Lucom Picardom. Kroz natjecanja iz astronomije u svijet znanstveno-istraživačkog rada su me uveli krajem osnovne škole Željko Andreić i Davor Gracin s IRB-a, da bi se to onda dalje razvijalo kroz aktivnosti Zvjezdarnice u Višnjanu i Zagrebu.

Nakon povratka u Zagreb s bivšim poslodavcem iz Nizozemske nastavili ste surađivati na međunarodnom projektu LOFAR. O kakvom projektu je riječ? 
LOFAR (engl. Low Frequency Array) je radioteleskop kojim detektiramo radiovalove iz svemira na frekvencijama između 50 megaherca (MHz)i 250 MHz. Sastoji se od više od 10.000 radioantena, organiziranih u stanice koje su raspoređene većinom u Nizozemskoj i sjeverozapadnom dijelu Europe. Velika brojnost antena omogućuje dobru osjetljivost radioteleskopa, dok široka rasprostranjenost antena omogućuje razlučivanje najfinijih detalja. Postoji nekoliko znanstvenih ciljeva koji se žele ostvariti istraživanjima pomoću radioteleskopa LOFAR, a osobno sam uključen u dva. Prvi cilj je vezan za potragu za vrlo slabim radiovalovima iz perioda nastanka prvih zvijezda i galaksija u svemiru. Ovi desetak milijardi godina stari kozmološki radiovalovi će nam omogućiti proučavanje razvoja prvih zvijezda i galaksija u svemiru i na koji je način njihovo zračenje utjecalo na materiju, većinom neutralne atome vodika, u međugalaktičkom prostoru. Drugi cilj je vezan za proučavanje svojstva magnetskog polja u našoj galaksiji i na koji način je magnetsko polje oblikovalo plin i prašinu u međuzvjezdanom prostoru.

Što taj oblik međunarodne suradnje donosi Hrvatskoj, koji je vaš cilj?
Aktivno sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim projektima omogućuje daljnji razvoj hrvatske znanosti na međunarodno kompetitivnoj razini te, najvažnije, potiče izvrsnosti bez koje nema daljnjeg napretka. Uz ostvarenje samih znanstvenih ciljeva vezanih za istraživanje svemira, ideja je da se jedna stanica radioteleskopa LOFAR izgradi u Hrvatskoj. Time bi ona postala prva kapitalna znanstvena oprema za radioastronomska istraživanja kod nas te hrvatskim znanstvenicima osigurala uvjete za daljnje bavljenje vrhunskom znanosti.