Prosječna softverska tvrtka u Hrvatskoj ima 4,2 zaposlena, 2,16 milijuna kuna prihoda i 478.000 kuna izvoza, tvrde Astra poslovni inženjering i Bisnode.

Taj novi tip malih domaćih tvornica, jer proizvode i stvaraju novu vrijednost samo s drukčijim strojevima nego nekad, rast temelji na izvozu, a on je u hrvatskoj softverskoj industriji od 2010. do 2012. porastao sa 744,2 milijuna kuna na 1,1 milijardu kuna.Poput splitske softverske tvrtke SWING software, koja ima šest zaposlenih i izvozi vlastiti softver za arhiviranje i migraciju podataka. SWING softwareu prihod je u posljednje dvije godine porastao sa 2,4 na tri milijuna kuna, a kako tvrdi direktor tvrtke David Jakelić, 100 posto prihoda dolazi od izvoza."Još od početka poslovanja 2001. najviše izvozimo u zemlje Europske unije te SAD i Kanadu. Općenito, najviše kupaca i distributera imamo u zemljama s najrazvijenijim gospodarstvom i poslovnim IT-jem", kaže Jakelić.

Dodaje da lani nisu zabilježili rast prihoda, ali su uspjeli povećati tržišni udio u novoj kategoriji proizvoda u kojoj očekuju daljnji rast. Pojašnjava da se na svjetskom tržištu natječu tako što imaju rješenje koje je skalabilnije, odnosno mogu ga koristiti i pojedinačni korisnici i velike organizacije, implementacija je brza, a funkcionalnost superiorna u odnosu na konkurenciju. I nisu jedini. U hrvatskoj softverskoj industriji ima 2306 sličnih tvrtki.Dok se u Hrvatskoj tek prepoznaje potencijal domaće softverske industrije, u susjednim zemljama već imaju bolje rezultate. Srpska gospodarska komora i tamošnja vlada procjenjuju da su srpske tvrtke lani izvezle za trećinu više softvera nego hrvatske, vrijednog oko 1,5 milijardi kuna. Bugarska pak godišnje izveze sedam puta više softvera od Hrvatske, čija je vrijednost milijardu eura.

Pandan MS Officeu
Još jedna splitska tvrtka, Polar, prva je hrvatska softverska tvrtka koja je od prodaje vlastitog softvera upakiranog u kutiju i izloženog na policama trgovina uspjela zaraditi milijun kuna. I to milijun kuna od prodaje samo u Hrvatskoj. Ta je tvrtka jedan od najstarijih izvoznika softvera kod nas i jedna od prvih koje gotovo sav prihod ostvaruju na taj način. Stanislav Prusac, direktor Polara, uspio je to tako što je razvio pandan MS Officeu zvan Polar Office."Polar Office bio je prvi hrvatski office paket s prvim hrvatskim spell checkerom, a na tržištu je bio toliko popularan da ga još danas, kad se besplatno može preuzeti s interneta, koristi oko 5000 obrtnika i manjih tvrtki", kaže Prusac.Danas mu je glavni izvozni adut Polar Help Desk, a budućnost vidi u malom softverskom poduzetništvu okrenutom izvozu, kakvo i sam prakticira sljedeći poslovnu logiku "dugog repa".Takav pristup u softverskoj je industriji vrlo izražen, jer rijetkima išta znači procjena DataMonitora da će dogodine svjetska softverska industrija narasti na 299,1 milijardu dolara ili za trećinu više nego što su njezina tržišta vrijedila 2009. godine. Mnogo se više njih koncentrira na procjene, poput one Gartnerove, da je lani samo tržište sigurnosnog softvera naraslo na 19,2 milijarde dolara.

Da ono softverskih alata za razvoj aplikacija sada vrijedi devet milijardi dolara, softverskih rješenja za poslovnu inteligenciju više od 12 milijardi dolara. Nadalje, da je softversko tržište korporativnih društvenih mreža premašilo vrijednost od šest milijardi dolara. Tržište PC softvera naraslo je na 20 milijardi dolara, ono mobilnih aplikacija brzo se penje prema 10 milijardi dolara. Tržište softvera kao usluge, takozvano SaaS, koje predstavlja nov način prodaje softvera, i to na principu usluge kroz mjesečnu pretplatu, blizu je 15 milijardi dolara vrijednosti, a raste takvom brzinom da bi 2015. moglo vrijediti više od 50 milijardi dolara. Onda su tu klasična tržišta, poput svjetskoga tržišta rješenja za telekome koje vrijedi gotovo 30 milijardi dolara ili ono računalnih igara vrednije od 40 milijardi dolara.

Ispod radara
U Hrvatskoj je, prema istraživanju Astra poslovnog inženjeringa, koji je to napravio u suradnji s tvrtkom Bisnode, softverska industrija lani narasla na 4,98 milijardi kuna ili 888 milijuna dolara. Iako IT tržište u Hrvatskoj stoji loše, jer je kriza zaustavila investicije države i smanjila investicije privatnog sektora, kriza je domaće softverske tvrtke natjerala na to da se iz primarno uvoznika i ovisnika o domaćem tržištu počnu pretvarati u proizvođače softvera i izvoznike.Rezultat je da sada izvoz softvera iznosi 196,7 milijuna dolara i veći je za 48,2 posto nego 2010. godine. Usto, softverska industrija u Hrvatskoj zapošljava 9709 ljudi i tijekom krize otvorila je 1307 novih radnih mjesta.

No, prolazi ispod radara jer je čine mahom male i srednje tvrtke u hrvatskom vlasništvu, dok su nasuprot tome dosad neki od najpoznatijih predstavnika IT industrije u Hrvatskoj bile velike strane, mahom američke IT kompanije.U posljednjih nekoliko godina tvrtke IN2 grupe, o čijem je preuzimanju nedavno pregovarao Hrvatski telekom, zatim Gisdate, Pet minuta i Infinuma polako izlaze u javnost i predstavljaju svoje uspjehe.IN2 grupa je s više od 400 radnika najveća softverska tvrtka u Hrvatskoj i jedan od najvećih softverskih izvoznika. Posluje u svim zemljama regije, uključujući Bugarsku i Albaniju. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2 grupe, kaže da su lani od izvoza uprihodili 32 milijuna kuna ili devet posto više nego godinu prije."Naši glavni proizvodi su INsurance2, softver za podršku cjelovitog poslovanja osiguravajućih društava, i INvest2 softver za podršku rada investicijskog bankarstva i fondova", navodi Mandić.

Druge pak starije softverske tvrtke, poput Enela iz Splita, tek planiraju veći iskorak u izvoz. Mario Jerončić, direktor Enela, kaže da pripremaju nekoliko softverskih proizvoda, prvo za domaće tržište proračunskih korisnika, a zatim za regionalne pandane."Očekujemo da će se identična potražnja pojaviti i u regiji idućih godina jer će se države u regiji morati prilagoditi strogim zahtjevima EU", kaže Jerončić. U Sedam IT-u, domaćoj tvrtki najpoznatijoj po vlastitom CRM rješenju, kojoj je lani prihod porastao za 29,4 posto, od čega na izvoz odnosi 2,5 posto, kažu da su dugo izvoz temeljili na implementacijama u Srbiji. Irena Kevo, članica Uprave Sedam IT-a, tvrdi da danas pak imaju 80 stručnjaka i spremni su za veći iskorak."Bilježimo blagi rast u odnosu na prethodnu godinu, a glavni izvozni proizvod je Sedam LI (Lawful Interception) Voice, sustav koji omogućuje tajni nadzor telekomunikacijskih usluga sukladno zakonskoj regulativi", kaže Kevo.

Softver kao usluga
Puno razumijevanje dinamičnosti i raznovrsnosti ponude hrvatske softverske industrije oslikavaju tvrtke poput istarskog InfoBipa, koji ima blizu 200 zasposlenih i jedan je od najvećih igrača u Latinskoj Americi u području usluga s dodatnom vrijednošću za telekom industriju, kao i u području mobilnog plaćanja. Tu je i osječki Mono, koji je lani povećao izvoz za 50 posto, na 5,7 milijuna kuna, a dva su mu glavna izvozna proizvoda: sustav za izgradnju web aplikacija te set aplikacija za farmaceutsku industriju. "Najviše izvozimo u SAD, a potom u zemlje EU", kaže Denis Sušac, direktor tvrtke Mono.Tvrtke Pet minuta i Infinum, pak, koje svoj rast temelje na usluzi izrade softvera, najviše mobilnih aplikacija. Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta, kaže da im 95 posto prihoda dolazi od izvoza."Usporedno rastemo u apsolutnom iznosu ostvarenog izvoza, gdje je naš glavni izvozni proizvod zapravo usluga izrade mobilnih aplikacija", kaže Abrus.

Dodaje da im je kompetitivna prednost znanje i iskustvo koje su stjecali na svjetskom tržištu radeći za najveće brendove tako da danas 75 posto prihoda ostvaruju u SAD-u.Slično navodi i Tomislav Car, direktor tvrtke Infinum, koja je lani polovicu prihoda ostvarila od izvoza. Navodi da ne samo da rastu, već im raste i udio prihoda koji dolazi od izvoza. Uz Srbiju i Sloveniju, gdje imaju urede, najviše izvoze u SAD, Nizozemsku, Irsku i Njemačku."Glavni izvozna usluga nam je razvoj i dizajn softvera po narudžbi što uključuje iPhone, Android, Ruby on Rails i Javascript razvoj te dizajn softvera za monitore, tablete i telefone", zaključuje Car.

Metodološke dvojbe

SAD najveći izvoznik softvera

Prema podacima udruženja BSA, SAD je najveći svjetski izvoznik softvera. Na njega se odnosi 40-50 posto ukupna svjetskog tržišta. Slijede Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Kanada, Italija, Nizozemska, Kina i Australija.Konačno, i u softverskoj se industriji stručna javnost spori oko načina na koji se ona mjeri. Agencija IDC Adriatics smatra da je hrvatska softverska industrija manja. Oni tu industriju tako ne nazivaju i u nju ne ubrajaju tvrtke koje proizvode paketni softver. Prema IDC-u, koji je te podatke objavio u "Analizi hrvatske ICT industrije od 1999. do 2009.", riječ je o skupini tvrtki koje zajedno imaju manje od milijarde kuna prihoda, manje od 2500 zaposlenih i izvoz od oko 200 milijuna kuna. U europskim zemljama, poput Finske, ali ni u SAD-u, softverska industrija ne promatra se tako usko te u nju ulaze i tvrtke koje nude usluge povezane sa softverom, uključujući izradu softvera po narudžbi, cloud, konzalting, pa čak i edukaciju povezanu sa softverom.BSA je izračunao da softverska industrija u SAD-u slovi za njihovu najveću izvoznu industriju, onu koja najviše pridonosi vanjskotrgovinskoj bilanci sa čak 36 milijardi dolara neto izvoza (Hrvatska ima 657,3 milijuna kuna suficita). Njezin je doprinos BDP-u SAD-a dvostruko veći nego što ga ostvare industrije povezane sa sportom, rekreacijom i kulturom zajedno. Radnici u toj industriji plaćeni su dvostruko bolje od prosjeka, a tvrtke iz tog sektora rastu u prosjeku do sedam puta brže od prosjeka.