Stručnjaci iz područja umjetne inteligencije okupili su se na trinaestoj godišnjoj konferenciji BE-terne „The Next Big Thing“ kako bi raspravili prednosti, prilike, ali i rizike povezane s implementacijom AI-ja u poslovanje.

Direktor BE-terne, Krešimir Mlinarić, naglasio je potencijal umjetne inteligencije da transformira sve aspekte poslovanja. „Dok Tesla i kineski proizvođači poput Geelya i BYD-a ostvaruju dvoznamenkaste stope rasta, tradicionalni automobilski divovi poput Mercedesa, Volkswagena i BMW-a u izgubili su do 50% svoje tržišne vrijednosti u šest mjeseci. To nije posljedica manjka kapitala, već manjka inovacija i brzine prilagodbe trendovima i novim tehnologijama. Tvrtke koje ne ulažu u AI i tehnološke inovacije riskiraju pad konkurentnosti, dok su oni koji su već krenuli na taj put zabilježili značajno povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i brži razvoj novih proizvoda.“

Pri tome je važno razumjeti da AI nije jedan gotovi proizvod kojeg možete preuzeti, već novi način na koji pristupamo rješavanju poslovnih izazova. Takva promjena podrazumijeva cjelokupnu transformaciju kulture poslovanja, a uvođenje alata koji će zaista donijeti promjenu zahtjeva vrijeme i strateško promišljanje te je takve procese nužno početi provoditi odmah, kako ne bi izgubili korak s konkurencijom, pojasnio je Krešimir Mlinarić.

Da je ulaganje u umjetnu inteligenciju svojevrsna utrka s vremenom govori i činjenica da generativne AI tehnologije prodiru u svakodnevni rad sve brže i to ne uvijek na velika vrata. Prema podacima iz 2024, zaposlenici koji koriste AI u prosjeku štede 2.5 sata dnevno, 28 % menadžera optimizira troškove zahvaljujući AI-ju, dok se čak 56 % implementacija AI-a odnosi na poboljšanje odnosa s kupcima. Recentno istraživanje IBM-a pokazuje da 40 % tvrtki već koristi AI u svom poslovanju, ali i da to čini čak 75 % zaposlenika. Takvi podaci ukazuju da se prihvaćanje ovih tehnologija odvija usporedno, u operativnom radu zaposlenika kao i u strateškom odlučivanju vodstva. U tim se situacijama može stvoriti jaz u kojem zaposlenici već koriste alate koje menadžment kompanija nije odobrio, a sama kompanija ne može mjeriti benefite tehnologija koje nisu formalno uvedene u njene procese.

Na to se nadovezuje i istraživanje konzultantske kuće Ernst & Young, koje je predstavio Erik Slooten, partner u EY-u i voditelj projekta AI Confidence. „Umjetna inteligencija ključni je pokretač pozitivnog tržišnog performansa, a najveće tehnološke kompanije sve više ulažu u AI tehnologiju, zbog čega bilježe bolje rezultate na tržištu. Kada govorimo o ulaganju u umjetnu inteligenciju, važno je razumjeti da je AI cijeli ekosustav koji je potrebno integrirati u sve aspekte organizacije, ne samo u pojedine dijelove. Pri tome se najbolji rezultati postižu kada su ulaganja diverzificirana na razne alate i primjene, kada kompanije ulažu u AI projekte s jasnim povratom investicije te kada kompanije koriste odgovorne AI alate. Organizacije koje ne prihvate umjetnu inteligenciju riskiraju stagnaciju, operativnu neefikasnost i gubitak tržišne pozicije, uz potencijalni gubitak inovacijskih kapaciteta i talenata,“ rekao je Erik Slooten.

Stručnjaci naglašavaju da je u cijelom procesu ključno napraviti prvi korak, neovisno o vrsti poslovanja i veličini poduzeća. Proces transformacije započinje edukacijom o novim tehnologijama, kako bi se podigao nivo znanja unutar organizacije, zatim uz pomoć partnera ili savjetnika kompanije mogu prepoznati prilike koje će implementacija donijeti, ali i izazove koje može riješiti. Posljednji korak uključuje korištenje i eksperimentiranje s AI alatima u poslovanju, jer je rizik od ne korištenja ove tehnologije premašuje rizike njene uporabe. Tek nakon tako provedene implementacije kompanije će imati priliku iskoristiti potencijalno beskonačne benefite koje nudi AI tehnologija.

Među stručnjacima u području umjetne inteligencije sve je važnija tema odgovornog korištenja tehnologija umjetne inteligencije, što uključuje sprječavanje pristranosti u modelima, osiguravanje transparentnosti odluka AI sustava, zaštitu podataka, te usklađenost s regulativama. Na tu je temu svoje mišljenje dao i Anil Seth, profesor kognitivne i računalne neuroznanosti sa Sveučilišta u Sussexu, koji je na ovu temu objavio više od 200 znanstvenih radova, a slovi i kao jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu. „Kroz interakciju s generativnim jezičnim modelima dobivamo iluziju razgovara s drugom osobom, pridajemo im ljudske osobine koje nemaju. Razlog tomu je što generativni modeli dobro koriste jezik, no donošenje odluka kod ljudi temelji se na svjesnim i podsvjesnim procesima u našem umu. U tom kontekstu AI može biti partner u donošenju odluka, ali ne smije zamijeniti čovjeka. Kako bi se garantirali pozitivni ishodi ove tehnologije moguće je graditi AI sustave koji se temelje na određenim, unaprijed definiranim pravilima i etičkim vrijednostima. AI je prva tehnologija u ljudskoj povijesti koja može donositi odluke, no kako bi izbjegli rizike povezane s ovom tehnologijom nužno je zadržati čovjeka u središtu procesa donošenja odluka,“ izjavio je Anil Seth u obraćanju polaznicima konferencije.

Niz je stručnjaka pred okupljene iznio uvide i zaključke povezane s novim tehnološkim valom, no svima je zajednički bio zaključak da je korporativno ulaganje u umjetnu inteligenciju manje je rizično od izostanka ulaganja, odnosno da tržišni trendovi već pokazuju da kompanije koje se ne prilagođavaju tehnološkim inovacijama bilježe rekordne gubitke, dok oni koji predvode tehnološki razvoj bilježe rekordne dobitke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“