Globalni centar znanja koji bi trebao omogućiti hvatanje priključka u trenutno najaktualnijim tehnologijama – najkraći je opis novog istraživačkog centra njemačke kompanije Bosch. Centar je prošli tjedan otvoren u Renningenu, oko 30-ak kilometara udaljenom od Stuttgarta, uz prisustvo visoke politike u vidu kancelarke Angele Merkel i premijera pokrajine Baden-Württemberg, Winfrieda Kretschmanna.

U gradnju i opremanje ovog 'vlastitog Boschovog Stanforda', kako u Upravi kompanije tepaju centru, uloženo je za hrvatske prilike nezamislivih 310 milijuna eura. Sam centar sastoji se od 14 zgrada koje se prostiru na stotinu hektara zemljišta na kojem je posljednjih 80-ak godina stolovala vojska. Naime, kasnih 30-ih godina na tom prostoru nacistička je vojska otvorila aerodrom, a vojnu je namjenu kompleks imao i nakon završetka 2. svjetskog rata.

Njemačka i američka vojska aerodrom u Renningenu su koristili za uvježbavanje padobranskih skokova. Tako je bilo sve do 2009. kada je savezna i pokrajinska vlada sklopila s Boschom ugovor o ustupanju zemljišta za novi istraživački centar. Međutim, to ne znači da su padobranci zauvijek otišli iz Renningena. Naime, Bosch se obvezao da će omogućiti vojsci obavljanje skokova na prostoru kompleksa.

11 laboratorija u 14 zgrada
Rušenje vojnih zgrada i čišćenje cijelog prostora trajalo je od ožujka 2011. sljedećih godinu dana, a kamen temeljac položen je u lipnju 2012. godine. Za svega tri godine iznikao je kompleks koji u već navedenih 14 zgrada skriva ukupno 11 laboratorija. U njemu će 1700 znanstvenika i inženjera iz ukupno 40 nacija pokušati naći odgovor na goruća tehnološka pitanja – autonomnu vožnju, senzore, električnu mobilnost i Internet stvari.

Naime, upravo su to glavna područja kojima bi se novi centar trebao baviti. Važnost tih područja naglasio je prilikom otvaranja i predsjednik Uprave Volkmar Denner kazavši kako je Internet stvari odlučujuća disciplina za daljnju konkurentnost njemačke industrije. Centar u Renningenu zamišljen je kao globalni centar koji će uvezati Boschove istraživačke centre razasute u 25 država svijeta – od kalifornijske Silicijske doline i Palo Alta preko indijskog Bangalorea, zatim Šangaja i Singapura sve do japanske Shibuye. U njima ukupno radi čak 45.700 suradnika. Ovakav značajni istraživački bazen kojim Bosch raspolaže ne treba čuditi s obzirom na godišnja ulaganja u istraživanje i razvoj od 10 posto prodajnih prihoda. Tako je lani uloženo pet milijardi eura, a to je rezultiralo s 4593 patenta. Slikovitije rečeno, Bosch svakog dana podnese zahtjeve za zaštitu 18 patenata.

'Zelena komponenta'
Kako su naglasili iz Boscha tijekom službenog otvaranja, prostorije u centru su projektirane u skladu sa zaključcima analiza procesa stvaranja inovacija. Tako su u centru posebne prostorije čiji je zadatak da znanstvenicima i inženjerima pruži mir potreban za razmišljanje i koncentraciju. Takve prostorije slijede uredi kojima je namjena da u međusobnoj komunikaciji istraživači vrednuju svoje ideje. Štoviše, 10 posto radnog vremena istraživača treba biti posvećeno komuniciranju ideja s drugima, propitivanju i učenju, tvrde u kompaniji. No, posebna je uloga u kreativnom procesu dana takozvanoj Platformi 12. Radi se o prostoru na posljednjem, 12. katu glavne zgrade visoke 60 metara. Opremljen je starim uređajima i klupama, a cilj mu je da – kako je kazao šef istraživanja u Boschu, Michael Bolle – iritira istraživače. U tom apstraktnom prostoru istraživačima bi se trebala promijeniti perspektiva i način na koji uobičajeno razmišljaju što bi ih trebalo poticati na ideje.

Jedan od elemenata čiji je cilj "iritirati" je i zidni sat koji ne pokazuje točno vrijeme. No, on bi trebao posjetiteljima pokazati kako vrijeme ustvari – nije važno. Tu je i stalna video-veza s ostalim centrima u svijetu. Hoće li Platforma 12 ispuniti svoju ulogu, pokazat će vrijeme. Kako i priliči jednom takvom visokotehnološkom centru, 'zelena komponenta' kompleksa nije zanemarena. U sredini centra nalaze se dva jezerca. Iako je dio posjetitelja pomislio kako im je namjena da istraživačima u ljetnim mjesecima pruže osvježenje, prava im je namjena biološko pročišćavanje otpadnih voda. Uz sustav skupljanja kišnice na taj se način godišnje uštedi 30.000 kubika vode. Dio krovova zgrada opremljen je solarnim panelima, pa centar proizvodi 460 kWh električne energije što je dostatno za opskrbu stotinu kućanstava. Kapacitet bi bio veći, ali je ostali dio krovova opremljen 'zelenim krovovima' koji čuvaju energiju.

Međutim, u centru istraživači neće samo raditi na projektima, već i u sklopu vlastitih startupova. Naime, Bosch je prije dvije godine započeo sa inkubatorom kojim svoje inženjere potiče da se otisnu u poduzetničke vode. Kompanija pruža prostor, financijsku i administrativnu pomoć u vođenju startupa, a na pokretaču je da se u potpunosti posveti svojoj ideji, odnosno projektu. Ako smatra potrebnim, pokretač tvrtke može zapošljavati i vanjske suradnike. Kao su naglasili u Boschu, kompanija ima i posebnu podružnicu za financiranje putem rizičnog kapitala u vanjske startupove, ali nisu otkrili koliko su do sada uložili na taj način. A kada je riječ o rizičnom kapitalu, tu bi Europa mogla mnogo naučiti od Amerike u čije je tehnološke tvrtke uloženo polovica svjetskog rizičnog kapitala, kazao je Jiri Marek, stariji potpredsjednik i voditelj Boschovog istraživačkog centra u Americi.

Kako je kazao, u centru u Palo Altu fokusirani su na razvoj sustava autonomne vožnje i baterija za električna vozila dok je drugo veliko područje istraživanja Big data, odnosno analiza velikih količina podataka. Kako se nadovezao Michael Bolle, Bosch do 2020. namjerava udvostručiti sadašnji kapacitet baterija za električna vozila. "Silicijska dolina vrlo je inovativna. Imamo priliku surađivati s najboljim istraživačkim institucijama što nam daje prednost", naglasio je Jiri Marek. Kako je raditi u drugom globalnom tehnološkom centru – Aziji – otkrio je Marcus Kneifel, voditelj centra za azijsko-pacifičko područje koji se nalazi u Singapuru, Šangaju i Tokiju. "Singapur je Silicijska dolina Azije. Odabrali smo ga jer nudi atraktivne uvjete za istraživače, dobra sveučilišta koja imaju blisku suradnju s gospodarstvom, a imamo i podršku singapurske vlade", naglasio je Kneifel.