Vipnet je objavio da je lani zabilježio rast potražnje za brzinama od 70 Mbit/s za 47 posto. Kako brzine rastu, potražnja se samo povećava. Za brzinama od 100 Mbit/s potražnja je skočila deset puta (1000 posto). Glavni direktor za tehniku i član Uprave Vipneta Tomislav Makar kaže da su zbog toga krenuli u digitalnu transformaciju s naglaskom na 5G i optiku.

Od osnutka, Vipnet je investirao 15 milijardi kuna, što ga čini najvećom greenfield investicijom u Hrvatsku, a Makar ističe, da su im planovi i dalje vrlo ambiciozni: Žele u Hrvatsku dovesti gigabitno društvo! Mi pak doznajemo da je Vipnet u Zagrebu izgradio i vlastito superračunalo. Razgovarali s Tomislavom Makarom o novim čudima tehnike u Vipnetu, u kojem smjeru idu i što će to značiti za tvrtkei tržište u Hrvatskoj.

Što je uzrokovalo tako velik rast potražnje za brzim internetom?
Korisnici u Hrvatskoj. Građani, turisti, poslovni korisnici, nove napredne multimedijalne usluge, sve više povezanih stvari i automobila… Broj pametnih kućanstava u Hrvatskoj raste eksponencijalno. Do prije koju godinu po kućanstvu je bio po jedan pametni telefon. Danas imate po dva, tri ili četiri pametna telefona. Dodajte i druge pametne uređaje. Nisu to samo pametni mobiteli već i pametni satovi, igraće konzole, pametni televizori, pametni termostati, uređaji za video-nadzor pa sve do sustava pametnih kućanstava. Ono o čemu se prije pričalo kao fenomenu 'pametnih frižidera' danas je u Hrvatskoj stvarnost. Svi se ti uređaji u kućanstvu spajaju na naš router ili pametni telefon, i oni dalje postaju točka za povezivanja na internet, i mi vidimo da je tih uređaja sve više i da su sve raznovrsniji. To je značajno povećalo potrošnju internetskog prometa.

A tvrtke? Kakva je potražnja kod njih?
U poslovnom segmentu optika je već neko vrijeme standard. Vipnet je zbog toga preuzeo Metronet i zahvaljujući tome imamo vlastitu optiku u 70 gradova. Tu infrastrukturu širimo i dalje. Optika i 5G su kisik suvremenog gospodarstva.

A kod vas? U Vipnetu? Da li i sami imate potrebu za takvim brzinama i infrastrukturom?
Naravno. Vipnet je u procesu digitalne transformacije. Kod nas je motiv te transformacije 5G, jer će takva infrastruktura omogućiti, da tako kažem, totalnu digitalizaciju ili kako je neki nazivaju, četvrtu industrijsku revoluciju. Da bismo to ostvarili, snažno smo krenuli u virtualizaciju i gradnju moderne arhitekture u podatkovnim centrima, gdje se logika mreže zasniva superračunalima. U Zagrebu imamo podatkovni centar sa superračunalom snage 50 teraflopsa. Naše superračunalo sigurno će jačati.

Prema TOP500, 500. najbrže superračunalo 'NASA/Goddard Space Flight Center' ima brzinu 549 teraflopsa, a najbrže hrvatsko superračunalo Bura 239 teraflopsa. Zašto Vipnet ima vlastito superračunalo? Čemu tolike brzine?
Osim mrežnih funkcija takva procesorska snaga omogućuje nam i prve primjene umjetne inteligencije u planiranju i optimizaciji mreža sljedeće generacije, poput 5G-a, i obradi podataka. Slične potrebe za superračunalima u proizvodnji i poslovanju očekujemo i u drugim industrijama u Hrvatskoj. No, temelj za korištenje takvih resursa, i to u računalnom oblaku, je optika i 5G, i to je ono što gradi Vipnet.

Ali možda građani i tvrtke uzimaju brzine koje ne mogu iskoristiti. Koliko se prometa koristi? Koliko je povećanje internetskog prometa?
Na Vipnetovoj mreži promet se lani udvostručio, a na obali je skočio pet puta. Hajdemo ilustrirati: Kada je internet došao u Hrvatsku 1992., onda je ukupan internetski promet na svijetu bio 100 GB dnevno. Danas Vipnetova mreža takav promet vrti svake četiri minute. Do 2020. vjerojatno ćemo razgovarati o sekundama. To se neće moći prevesti bez optike i 5G-a.

Takoreći u svakom odgovoru upozorili ste da nam trebaju optika i 5G. Zašto? I zašto ih spominjete u kombinaciji?
Zato što optiku ne možete provući do svih mjesta u Hrvatskoj. Nije isplativo. Postojat će mjesta gdje će se to subvencionirati, ali za dobar dio ruralnih sredina rješenje je 5G. Ta bežična tehnologija omogućuje brzine od više Gbit/s. No, 5G ne možete ponuditi ako do značajnog broja baznih stanica nemate povučenu optiku. Previše se prometa mora kretati mrežom i niti jedna tehnologija osim razvijene optičke mreže neće biti dostatna za prijenos takve količine podataka. Zato razvoj optičkih mreža na nacionalnoj razini i 5G idu ruku pod ruku. Neraskidivi su.

Za 5G vam trebaju mobiteli koji ga podržavaju, više baznih stanica, OiV-ova međugradska optička mreža, nova mrežna arhitektura zbog koje ste u digitalnoj transformaciji te, dakako, nove frekvencije. Što je od toga već prisutno?
Prvi 5G uređaji predstavljeni su ove godine na svjetskom mobilnom kongresu u Barceloni. Napredne 5G funkcionalnosti ili LTE pro, koju je Vipnet već uveo, podržava svaki deseti mobitel i tablet na našoj mreži u Hrvatskoj. Oni mogu surfati do 750 Mbit/s. I transformaciju prema novoj mrežnoj arhitekturi u dobroj smo mjeri odradili. S druge strane, potreban nam je veći broj baznih stanica. Te investicije je vrlo teško realizirati, jer lokalni prostorni planovi ograničavaju ulaganja u gradnju novih baznih stanica. Potrebni su nam prostorni planovi koji su usklađeni sa zakonima višeg reda i ne sprečavaju razvoj mreža. Nadalje, potrebno je konačno krenuti s programom gradnje OiV-ove međugradske optike, koja već postoji oko autocesta ili plinovoda. Za 5G, do svake bazne stanice mora doći optika. Konačno, nedostaju nam i nove frekvencijska područja, koja će se tek dodjeljivati.

Da sad uvedemo 5G, gdje bi se on uopće mogao koristiti?
Hrvatska je pomorska država. Ako znamo da pomorski promet ide prema autonomnim brodovima i IoT praćenju kontejnera i drugih roba onda je jasno da će tamo trebati 5G. Znači, luka Rijeka treba 5G. Hrvatska je i turistička država. Takvo povećanje broja turista, a Hrvatska ih godišnje primi pet i više puta nego što ima stanovnika, to se može pratiti samo s 5G infrastrukturom. Znači, 5G trebaju Dubrovnik, Hvar, Split, Lošinj, Istra… Nadalje, imamo 5000 km obale, više od tisuću otoka i velika planinska područja, sve je to slabije naseljeno. Opet je rješenje 5G. Da ne kažem da nam optika i 5G trebaju i za pametne energetske mreže, razne senzorske mreže, a bez 5G-a neće biti ni samovozećih automobila.

Ako ste vi izgradili optiku do 480 tisuća kućanstava i brojnih tvrtki, ako ste već prisutni s optikom u 70 gradova, zašto je nužno graditi još i međugradsku optiku?
Možete u kući imati utičnice za struju i lampe, ali to ne znači da ćete moći uključiti televizor i upaliti svjetlo ako nitko do mjesta u kojem živite nije povukao dalekovod. Struja od nekuda dolazi. Isto je i s internetom. Vipnet je doveo internet do 480 tisuća kućanstava, ali ostalo je milijun kućanstava do kojih još nismo došli s optičkom infrastrukturom. Do njih ne možemo doći, jer su ta kućanstva u mjestima gdje su međugradske veze loše, skupe ili ih nema. Znači, ako Hrvatska odluči da neće graditi međugradsku optiku onda ta odluka znači da će dvije trećine kućanstava ostati bez 'podatkovne' struje, odnosno brzog interneta. Zato je važno graditi međugradsku optiku.

Zar vam nije u interesu da to bude vaša optika, jer međugradsku optiku gradit će OiV i bit će državno vlasništvo, ne vaše?
Mi pružamo usluge kućanstvima i tvrtkama. Oni koriste naše usluge ili preko mobilne mreže ili preko fiksne mreže. U oba slučaja sve ono što nam omogućava bolju, kvalitetniju i sigurniju uslugu je dobrodošlo. K tome, OiV ne gradi optičku mrežu koja će konkurirati telekomima koji žele pružati usluge građanima i tvrtkama. Nama oni neće konkurirati. OiV će iskoristiti postojeće optičke mreže, one koje su izgradila javne tvrtke poput autocesta, plinovoda, željeznice i ostalih te ih poboljšati da bi svako mjesto u Hrvatskoj spojio s barem dvije optičke niti na internet. Veća mjesta trebaju i više takvih veza. Što ih je više to bolje. Zato je dobrodošlo da to radi OiV. Projekt međugradske optike već je odobrila EU. Za to možemo povući značajna sredstva iz EU fondova. Šteta je što realizacija kasni, jer važnost tog projekta za gospodarstvo Hrvatske, ne samo za Vipnet, usporediva je s onom koju je imala gradnja Dalmatine ili bilo koje druge prometne infrastrukture.

Netko ipak povezuje sva ta mjesta preko svoje vlastite optičke međugradske mreže. To radi HT. Zar nije dovoljno da tako i ostane?
Prije nekog vremena Dubrovnik je ostao bez interneta i svih komunikacija na više od osam sati. Sve zato što cijela županija visi na internetu preko neadekvatne infrastrukture koja je zakazala. U Dubrovniku za to vrijeme nije radila fiskalizacija, bankomati, telefoni, chat, Facebook, e-mail, apsolutno ništa! Naša najpoznatija turistička destinacija tako je loše povezana na internet da doslovno visi na dvije niti. I nije jedina. U istoj su situaciji Hvar, Lošinj i mnoga druga za hrvatski turizam kritična mjesta. Ne vidim razloga zašto se s projektom međugradske optike, koji bi vodio OiV i koji je od strateškog značaja, kasni?! Osim toga, gledajmo to malo šire.

Kako?
Danas idemo prema informacijskom društvu i digitalnoj ekonomiji. U takvim uvjetima optika je ono što su nekad bila autoceste. Znači, Hrvatska ima interes biti igrač u stvaranju novih europskih prometnih koridora, kako u cestovnom tako i u internetskom smislu.

Ali još uvijek mi nije jasno zašto je vama dobro da to radi OiV, jer koristili infrastrukturu od HT-a ili OiV-a i dalje ćete imati troškove. Po čemu je OiV bolji izbor?
U Hrvatskoj jedino OiV nudi veleprodaju optičkih niti, odnosno dark fibera. To znači da zakupite jednu optičku nit na relaciji Zagreb – Split uz neki određeni trošak, a koliko ćete prometa prevesti preko nje ovisi samo o vama. To nudi samo OiV! To je ujedno jedini način da se diljem Hrvatske poveća isplativost ulaganja u optiku i dovede više konkurencije u manja mjesta diljem Hrvatske. Već smo vidjeli da konkurencija donosi bolje usluge i konkurentnije cijene. Znači, to je dobro i za građane i za poslovne korisnike.

'Situacija na terenu je – loša'

Može li se potražnja za brzinama i propusnošću riješiti kroz postojeću infrastrukturu? Kakva je situacija na terenu?
Loš plasman Hrvatske po DESI indeksu Europske unije najbolje govori kakva je situacija na terenu. Neugodno upozorenje potpredsjednika Europske komisije koje je uputio tijekom zadnjeg posjeta Hrvatskoj također govori kakva je situacija na terenu. Situacija je, sažeta u jednu riječ, loša. Rast brzina i prometa neće se moći zadovoljiti ničim do optikom i 5G-om. Zato Vipnet snažno podržava Vladu u odluci da gradi međugradsku optičku mrežu.

Zašto?
Mi sami zadali smo si cilj da pomognemo stvoriti gigabitno društvo u Hrvatskoj. Znači, Vipnet želi da svaki građanin Hrvatske ima mogućnost pristupiti internetu brzinom od najmanje 1 Gbit/s. Da bi to bilo moguće dosad smo povukli optiku do 480 tisuća kućanstava. Poslovni korisnici u 70 većih gradova imaju mogućnost koristiti optiku i taj broj želimo povećati. Želimo ponuditi i 5G, ali za realizaciju svega toga ovisimo o širenju međugradske optike. Podupiremo ideju da se takva mreža gradi na način koji stvara sinergiju s postojećom optičkom infrastrukturom u vlasništvu javnih kompanija poput OiV-a. Tako se može osigurati konkurentnost na nacionalnoj razini.