Hrvatska IT industrija pokazala je visoku razinu otpornosti, izvoz je premašio 8 milijardi kuna što je oko 5% hrvatskog izvoza, a prosječna neto plaća u IT industriji u Hrvatskoj je viša od 8500 kuna, što je gotovo 48% više od hrvatskog prosjeka.

Istaknuo je to Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, na jučerašnjem predstavljanju Analize hrvatske IT industrije koju je pripremila HGK, a prema kojoj je u 2019. ukupni prihod ove industrije dosegao 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4%. U to su uključili nove parametre – pregled po županijama, međunarodnu usporedbu te ulaganja u razvoj i istraživanja.

Analizu su detaljnije predstavili direktor OmniaConsulta Boris Žitnik te Tomislav Bronzin iz Udruženja za IT HGK. Prema analizi, Grad Zagreb, kao središte hrvatske IT industrije, predstavlja 80% ukupnog sektora i ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa.

Prije dvije godine u IT sektoru je bilo zaposleno 33.000 ljudi s godišnjim rastom od 9,1%, najviše u Zagrebu na koji otpada 63% svih zaposlenih – njih 20.810.

Isključivo za digitalizaciju

Premda se kao prosječna plaća IT-ju navodi iznos više od 8500 kuna, na državni prosjek ponovno utječe Zagreb gdje je 9734, dok je u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3999 kuna. To je ključni pokazatelj i razlog odlazaka mladih IT talenata u inozemstvo, jer je hrvatski mjesečni prosjek u usporedbi s drugim zemljama Europe nizak.

Premda su na predstavljanju iz HGK istaknuli kako se IT industrija u Hrvatskoj nametnula kao perjanica gospodarstva, ne treba zanemariti da i dalje zaostaje za međunarodnom konkurencijom. Europska unija odlučila je da će gotovo 20% sredstava iz svih financijskih omotnica koristiti isključivo za digitalizaciju, a u tom bi smjeru, kako smatraju hrvatski stručnjaci, trebala ići i Hrvatska u novom financijskom razdoblju.

Prema Analizi, da dosegnemo EU28 prosjek u sljedećih pet godina, bio bi potreban prosječni godišnji rast od 17,2% EU28 IT Gap indeksa (kompozitni pokazatelj desetak indikatora per capita za razdoblje od 2012. do 2018. godine).

Jer, naime, prosjek mjesečne plaće prema EU28 iznosi 4174 eura, dok je u Hrvatskoj 1761 eura, a u Danskoj 6295. Od nas manje prosječne mjesečne plaće imaju samo Mađarska i Rumunjska.

Županije u pet grupa razvoja

Nadalje, hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga na što otpada najviše (70%), proizvodnje IT opreme (3%) i trgovine IT proizvodima (26%). Istaknuli su pritom da hrvatska IT industrija raste između ostalog i zahvaljujući izvoznoj potražnji pa je tako izvoz IT-u premašio osam milijardi kuna uz godišnji rast od 15%, dok je udio u ukupnom prihodu u petogodišnjem razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8% u 2019.

Pozitivan pokazatelj je i ulaganje hrvatske IT industrije u istraživanje i razvoj (R&D), u koji IT investira najviše među sektorima – od 2016. do 2018., povećala je broj zaposlenih na poslovima R&D-a za gotovo 134,6%, a uložena su sredstva porasla za 135,5%.

Izuzev Zagreba, analiza po županijama od 2008. do 2019. dijeli ostatak Hrvatske na pet skupina – prva su županije s tradicionalno jakom informatičkom bazom i valom novih brzorastućih tvrtki (Istarska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Zagrebačka županija).

Drugu grupu čine županije s relativno jakom informatičkom bazom, koje su ostale na tradicionalnoj industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćem IT-ju (Dubrovačko-neretvanska, Međimurska i Sisačko-moslavačka županija).

U trećoj su županije s relativno niskom informatičkom IT bazom (Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija).

U Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivnička-križevačkoj po jedna tvrtka predstavlja IT industriju, što je četvrta grupa, dok su u petoj županiji u kojima je IT industrija još u povojima (Ličko-Senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska).