Giorgio Sinković, s titulom izvanrednog profesora, dekan je Fakulteta informatike u Puli (FIPU), znanstvene i obrazovne institucije koja je od lani i samostalna cijelina.

Studentima nude atraktivne obrazovne programe u okviru kojih se uči o blockchainu, umjetnoj inteligenciji, internetu stvari… pa su tako educirani pojedinci vrlo konkurentni na stalno rastućem i uvijek talenata gladnom tržištu IT radne snage. S prof. Sinkovićem razgovaramo o upisima na FIPU koji traju do 17. rujna, usklađenosti obrazovanja i gospodarstva, digitalizaciji i utjecaju informacijsko-komunikacijskih tehnologija na lokalno, istarsko gospodarstvo, koje se nerijetko pogrešno percipira samo kao turistički orijentirano.

Iako nastava informatike u Puli postoji već 15 godina u sklopu Fakulteta ekonomije i turizma, tek od lani i formalno postoji Fakultet, u okviru Sveučilišta Jurja Dobrile. završila je jedna akademska godina i dolazi nova, je li se što promijenilo? 
Fakultet informatike u Puli  registriran je  na  Trgovačkom sud u Pazinu  17. svibnja 2018.  Korijeni se vuku još iz 2004. kad se unutar Fakulteta ekonomije i turizma počeo izvoditi preddiplomski studij Poslovne informatike, da bi preddiplomski studij informatike počeo od 2011. godine, najprije kao zaseban odsjek u sklopu Fakulteta ekonomije i turizma , a za tim od  1. listopada 2015. godine pokrenut je diplomski studij informatike i  osnovao se Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije  na razini  Sveučilišta. Promjene su morale ići postupno kako bi se osigurali odgovarajući kompetentni kadrovi i stekla odgovarajuća iskustva. Osnivanje fakulteta bio je veliki poticaj za daljnji razvoj studija jer je postignuta određena samostalnost u planiranju i kreiranju poslovne politike. Rezultat toga je, npr. poboljšana struktura studija i suradnja s  gospodarskim i drugim organizacijama u okruženju.

Na portalima i društvenim mrežama iskaču nam obavijesti da je riječ o najsuvremenijem takvom fakultetu. U čemu se to očituje? 
Radi se o novoj sredini  s mladim kadrovima koji nisu opterećeni prošlošću i bez takvih ograničenja razmišljaju o budućnosti. Iako je studijski program kreiran po uzoru na druge slične studije u RH, za što smo uostalom i dobili dopusnicu za njegovo izvođenje, u program smo uvrstili i desetak izbornih, atraktivnih kolegija kojima omogućujemo studentima da se usmjere prema svojim sklonostima. Povezivanjem s lokalnim gospodarstvom ali i sa znanstvenicima svjetskog glasa, nastojimo organizirati atraktivna predavanja i stručnu praksu kojima studenti prate trendove razvoja IKT-a.

Koji su kolegiji ono čime najviše nastojite privući buduće studente? 
Od novijih atraktivnih  kolegija mogli bismo spomenuti Blockchain aplikacije, Dizajn i programiranje računalnih igara, Mobilne aplikacije, Funkcionalno programiranje,  Umjetna inteligencija, Internet stvari, Sustavi poslovne inteligencije, Dinamičke web aplikacije i još dvadesetak drugih kolegija u kojima se obrađuju temelji i nadgradnja IKT. Pored samih kolegija studente nastojimo privući i njihovim uključivanjem u razne projekte kojima proširuju svoja znanja i stječu neophodna iskustva. U suradnji s predmetnim nastavnicima nadareni studenti objavljuju i znanstvene radove na domaćim i međunarodnim skupovima. Fakultet potiče i daje financijsku potporu takvim aktivnostima.   

Koliko studenata već pohađa fakultet i Koliko je mjesta predviđeno za akademsku godinu 2019/2020? 
Na Fakultetu informatike na preddiplomskom i diplomskom studiju zajedno ima oko 500 studenata.  Ove godine želimo upisati 100 redovnih i 40 izvanrednih studenata na preddiplomski studij, a diplomski studij ima dva smjera te imamo kvote od  40 redovnih i 20 izvanrednih za diplomski studiju informatike, odnosno  20 redovnih i 10 izvanrednih za nastavni smjer. Što se tiče diplomskog studija izgledno je da ćemo popuniti kvotu redovnih studenata dok će za preddiplomski studij to  biti nešto teže. Nažalost opći trend smanjenja populacije pa time i broja upisanih studenata reflektirao se i na naš studij. Što se tiče izvanrednog studija, već godinama bilježimo pad interesa za taj oblik studiranja.

Koje se titulu stječu nakon završetka određenog studija? 
Nakon završetka preddiplomskog studija  završeni studenti stječu naziv prvostupnika (baccalaureus/baccalaurea) informatike, a nakon završetka diplomskog studija zvanje magistra informatike (mag.inf.) odnosno magistra edukacije informatike (mag.educ.inf.) za studente nastavnog smjera.

Uvijek se naglašava da obrazovni programi moraju biti usklađeni s potrebama tržišta rada. Vaš fakultet obrazuje za vrlo tražena zanimanja. Koliko ste ponudu prilagodili baš takvim potrebama gospodarstva za zapošljavanjem? 
Praksa potvrđuje da naši studenti u pravilu pronalaze posao i prije završetka studija. To je s jedne strane rezultat potražne za takvim kadrovima, ali i naših nastojanja da kroz organizaciju stručne prakse i svekoliko suradnju s gospodarstvom uključujemo studente u rad poslovnih subjekata. Studijski programi, posebice izborni predmeti dogovaraju se s našim poslovnim partnerima. Pored toga pozivaju se stručnjaci na gostujuća predavanja kroz koja se naglašavaju  teme od posebnog interesa za pojedine poslovne organizacije.

Gdje studenti FIPU-a mogu imati praksu? Primjerice, u Istri je i it megatvrtka Infobip, najveće domaće turističke kompanije… 
Već je kroz odgovore na prethodna pitanja naglašena dobra suradnja upravo s vodećim informatičkim, ali i drugim zainteresiranim  organizacijama u okruženju s kojima, između ostalog, organiziramo i stručnu praksu  Treba  naglasiti da su Pula i Istra  od samog početka komercijalne primjene IKT na svijetu, dakle koncem 60-tih i početkom 70-tih godina prošlog stoljeća,  bili jedna od vodećih sredina u  državi, pa to vrijedi i danas. Osnivanje Fakulteta informatike je zato bio logični rezultat.

Vodite kolegije poput informacijskih sustava malih i srednjih poduzeća, informacijskog menadžmenta… danas je digitalizacija imperativ za poslovanje, kakvom ocjenjujete digitaliziranost domaćega gospodarstva? 
Dakako da je tu situacija šarolika. Imamo područja koja se po mnogočemu mogu svrstati u sam svjetski vrh. To vrijedi za gospodarstvo,  na primjer na Infobip, ali imamo i dobre primjere u javnim službama. Osnovni pokretači svih ovih pozitivnih procesa su motivacija i znanje. Mi se trudimo da našim studentima ugradimo oba ova elementa.

Kakav je odnos znanosti, koju predstavljate, s lokalnim gospodarstvom? Govori se o inicijativi Istra IT Land, što ona predstavlja? 
Istra IT Land predstavlja platformu koja će doprinijeti razvoj IT industrije u Istri i učiniti ju prepoznatljivim središtem u Hrvatskoj i regiji. Glavni ciljevi jesu povećanje atraktivnosti dizajna i razvoja IT rješenja u Istri, povezati kompanije, freelancere i studente, poticati poduzetništvo i zajednički nastup na međunarodnom tržištu. Krajem godine neformalna inicijativa formalizirat će se osnivanjem istoimene udruge, kako bi se još lakše ostvarili zadani ciljevi i olakšalo operativno djelovanje. Osim IT-ja kroz aktivnosti platforme obuhvatila bi se i vezana područja marketinga, grafičkog dizajna i multimedije.

Nije loše da mladi odu van

Što mislite o 'odljevu mozgova', najviše IT-jevaca, iz Hrvatske? Može li se suzbiti, treba li ga uopće zaustavljati, kako ga ublažiti? 
Odljev mozgova je stara pojava koja je ulaskom Hrvatske u EU dobila veći zamah. Pogledamo li statistiku razloga odlaska mladih kadrova vidimo da plaće i nisu najvažniji motiv odlaska nego je češće nešto što bismo mogli nazvati općom klimom vezano za osjećaj neizvjesne budućnosti. Općenito gledano, nije loše da ljudi steknu međunarodna iskustva ako će se to u krajnjoj liniji reflektirati pozitivno i na život onih koji ostaju u Republici Hrvatskoj. Dakle, ili će se nakon nekoliko godina vraćati ili će na drugi naćin stečena znanja i iskustva prenositi u svoju domovinu. Na nama je zadatak da stvaramo poticajnu klimu za svekoliki društveni i gospodarski razvoj.