Ministarstvo gospodarstva je nakon što je financiralo nastup hrvatskih informatičkih tvrtki na CeBIT-u u Istambulu pokrenulo projekt organizacije ICT summita u Osijeku. Kao partnere je privuklo Hrvatski klaster konkurentnosti ICT industrije, HUP, HGK, CISEx i Agenciju za investicije i konkurentnost.Prvi je to puta da informatička industrija u Ministarstvu gospodarstva ima status kakav su tradicionalno imale neke druge, mnogo starije industrije.

O tome kako je do toga došlo i što IT tvrtke mogu očekivati od ministarstva razgovarali smo s Vedranom Kružićem, pomoćnikom ministra i gorljivim zagovornikom jačanja hrvatske informatičke industrije.

Kako to da je informatička industrija u očima države iz tržišne anomalije postala jedna od šest ključnih strateških industrija?

U posljednji pet godina, hrvatska informatička industrija bilježi rast izvoza od čak 78 posto, a zaposlenost je porasla 20 posto.

Što još je utjecalo na tu promjenu?

Pa i činjenica da udio ICT industrije u strukturi bruto dodane vrijednosti (BDV) gospodarstva prelazi pet posto čime pokazujemo da smo zlatna sredina među državama EU. To sve ukazuje da je riječ o strateškoj gospodarskoj grani i zato se nalazi u Industrijskoj strategiji. Ona je izvozno orijentirana, visoko-profitabilna i ima osjetan potencijal zapošljavanja.

Što je dosad kočilo državu da informatiku vidi kao strateški važan dio gospodarstva?

Iza nas su dva desetljeća nedovoljno kvalitetnog i učinkovitog ulaganja u industriju i tehnologiju te znanje općenito. Za to je zaslužno nerazumijevanje globalnih promjena i nedostatak razvojne vizije. Sad je pred nama transformacija u moderno gospodarstvo.

Što vam znači moderno gospodarstvo?

Gospodarstvo koje se temelji na proizvodnji koju pokreću nove tehnologije, internacionalizacija poslovanja, snažna orijentacija na izvoz, ulaganje u istraživanje i razvoj, ulaganja u znanje i obrazovanje, poticanje informatičkih, tehničkih i inženjerskih zanimanja. Ono uključuje izgradnju društva koje svoj razvoj temelji na produktivnosti, inovacijama i kreativnosti.

Može li se povući paralela sa četvrtom industrijskom revoludijom koju je nedavno u Njemačkoj najavila kancelarka Merkel?

Da. Živimo i radimo  u vremenu četvrte industrijske revolucije ili digitalnom dobu. Ta digitalna ekonomija u mnogim je razvijenim državama već odavno u strukturi BDP-a premašila udjele vrlo značajnih tradicionalnih industrijskih sektora poput građevine i transporta. No, ona je za Hrvatsku i nešto više. Riječ je o prilici da stvaramo industrijsku naciju i jačamo konkurentanost uslužnog djela gospodarstva.

Država prema Industrijskoj strategiji očekuje 5000 novih radnih mjesta u informatičkoj industriji do 2020. Što se još očekuje?

Uspješnost ćemo također mjeriti i kroz povećanje prihoda i izvoza, povećanje konkurentnosti gospodarstva, jačim investicijskim ciklusom, privlačenju izravnih stranih investicija te povećanju udjela istraživanja i razvoja. O tome intenzivno razgovaramo s partnerima i kolegama iz informatičke industrije na otvoren i konkretan način.

Želimo aktivno i zajednički djelovati na otvaranju vanjskih tržišta, stvaranju kvalitetnijih uvjeta poslovanja na hrvatskom tržištu, uklanjanju administrativnih i fiskalnih opterećenja koja utječu na konkurentnost sektora,  poticanju informatizacije domaćeg realnog sektora i javne uprave, kvalitetnom usmjeravanju sredstava iz EU fondova prema informatizaciji, istraživanju i razvoju u informatičkoj industriji.

Na koji način konkretno?

Unazad nekoliko godina dana smo tvrtke iz informatičke industrije imaju kvalitetniji pristup garancijama HAMAG-a i kreditima HBOR-a. Prioriteti su daljnji razvoj tržišta kapitala, odnosno alternativnih izvora financiranja, pri čemu je naglasak na razvoju i donošenju posebnih mjera za privlačenje specijaliziranih fondova rizičnog kapitala i posebnim programima HBOR-a. A želja nam je povezati jačati IT i kroz informatizaciju ostalih industrija.

Kako?

Ministarstvo gospodarstva radi Operativni program za prerađivačku industriju dostupan i vrlo zanimljiv informatičkim tvrtkama. Pred nama su i sredstva iz EU fondova. Ukupne alokacije samo za prioritetna područja, znači za jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija te korištenjem informatičke tehnologije, iznose milijardu eura do 2020. godine.

Ministarstvo gospodarstva podržalo je i, većim dijelom, financiralo s 260 tisuća kuna najveći zajednički nastup u povijesti hrvatske informatičke industrije na sajmu CeBIT u Istanbulu u rujnu ove godine. Trideset, većinom vodećih, hrvatskih informatičkih tvrtki zajednički se predstavilo na rastućem euroazijskom tržištu (Turska, jugoistočna Europa i crnomorska regija)  na kojem naše tvrtke već posluju i gdje postoji veliki potencijal za sklapanje novih poslova.

Ima li se razloga struka pribojavati da bi ovo mogla biti još jedna strategija…

Ne. Provedba Industrijske strategije je apsolutni prioritet te uključuje sudjelovanje svih resora u Vladi.

Njemačka ima uspješnju auto-industriju i stoga što je povezana u klaster. Što novi klasteri konkurentnosti znače za male poduzetnike, koji čine večinu subjekata u toj industriji?

Hrvatska je 120. na svijetu po povezivanju poduzetnika u sektorske i nacionalne klastere. Mi to želimo promijeniti i poboljšati suradnju među poduzetnicima kako bi uspješnije izvozili. U tome će na raspolaganju biti i sredstva iz strukturnih fondova.

Kako tumačite da Hrvatska ima izvrsnu informatiku, a industrije po kojima je Hrvatska poznata – turizam i poljoprivreda – među naslabije su informatiziranima?

Turizam sa udjelom u BDP-u od 16 posto predstavlja ogroman multiplikativni potencijal razvoja niza industrija. Informatičke, ali prvenstveno prehrambene i drvne industrije. Vjerujem da informatika može snažno transformirati i unaprijediti poslovanje u svim tim industrijama. Upravo smo zato prvi nacionalni ICT summit naslovili “ICT – ključ razvoja hrvatskog gospodarstva”.

Gdje vidite prilike da se u sve te poslove uključe domaći proizvođači softvera?

Ministarstvo gospodarstva provelo je na uzorku od 521 poduzeća Analizu stanja e-poslovanja u Hrvatskoj gdje se pokazalo da je samo šest posto poduzeća potpuno automatiziralo svoje interne i vanjske poslovne procese, a njih 29 posto nema ni web stranice. U 2012. godini samo 66 posto poduzeća investiralo je u informatiku. Sve to ukazuje da prilika ima. Mi želimo biti partner koji povezuje različite industrije.