Dvanaest godina od osnivanja HUP ICT udruga odlučila se na veliki zaokret.
Umjesto kratke, protokolarne objave o novom vodstvu, udruženje je okupilo top menadžere iz industrije, predstavnike Ministarstva gospodarstva, kao i predsjednike IT udruženja pri HGK i CISEx-a te ih sve pozvalo na suradnju. Adrian Ježina, novi predsjednik HUP ICT udruge i član Uprave Vipneta istaknuo je da je ICT industrija jedan od neiskorištenih aduta za gospodarski razvoj Hrvatske i da je kao takvu trebamo početi koristiti. "Prioriteti novog vodstva su jačanje izvoza hrvatske ICT industrije, brži razvoj e-poslovanja i e-uprave, efikasnije korištenje EU fondova za razvoj ICT-a, veće kvote za ICT usmjerene fakultete, međusektorska suradnja te ukupan razvoj ICT industrije u Hrvatskoj", kaže Ježina.
Konkurentnost
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a istaknuo je da ICT ima vrlo važnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska je u ICT-u 51. po konkurentnosti na svijetu. To je bolje od većine drugih domaćih industrija. Po prihodima, dodaje Ježina, glavni dio udruženja čine telekomi koji ostvaruju oko dvije milijarde eura godišnjeg prometa i gdje su plaće za četvrtinu više od prosjeka. Najveći rast pak bilježe softverski proizvođači. HUP ICT udruga pozvalo se na istraživanje tvrtke Bisnode o hrvatskoj softverskoj industriji kojoj u strukturi prihoda čak 34 posto čini dodana vrijednost. Izvoz softvera lani je dosegao 1,1 milijardu kuna, a softverske tvrtke zapošljavaju 9300 informatičara.
Ježina ističe da je tvrtke koje okuplja HUP ICT udruga zapošljavaju više od 16.000 radnika i da kao jedina strukovna udruga sa statusom socijalnog partnera Vlade žele ostvariti još bolju suradnju.Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP ICT udruge i član Uprave Algebre kaže da ICT u Hrvatskoj treba ono što si je država napravila kroz ured za e-Hrvatsku. "Treba nam pandan ureda za e-Hrvatsku, ali usmjeren na probleme industrije", kaže Balen. Pojašnjava da je država kroz ured za e-Hrvatsku stvorila središnje mjesto preko kojeg koordinira sva pitanja oko vlastite informatizacije. No, pojašnjava, nema takvog središnjeg mjesta na kojem bi domaća ICT industrija mogla razgovarati s Vladom i rješavati pitanja bitna za budućnost hrvatske ICT industrije.
Digitalna agenda
Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržišta kazao je da rade na projektu Digitalna Hrvatska 2015 na kojem kao partnera vidi i HUP ICT udrugu."Cilj je Hrvatsku uklopiti u planove Digitalne agende i to na mnogo širi način nego se to do sada radilo, te objedinite sve dobre projekte na kojima država već sada radi poput e-Uprave", zaključuje Kružić.
Organizirani u šest radnih skupina
Radnu skupinu e-Poslovanje i e-Uprava vodi Blaženka Urbanke iz HSM informatike, skupinu za Izvoz i međunarodnu suradnju Amera Zulić Vrabec iz IN2 grupe, skupinu za Razvoj ICT sektora Ratko Mutavdžić iz Projekturu, za Obrazovanje i zapošljavanje Hrvoje Balen iz Algebre, za EU programe i regionalni razvoj Ivan Ante Nikolić iz Blinka te radnu skupinu Međusektorska suradnja vodi Adrian Ježina iz Vipneta.
Najavljeni ciljevi HUP ICT udruženja:
Država u javnoj nabavi treba prihvatiti e-račun
Zakonski okvir za pretvaranje papirnatih u e-dokumente
Izrada ICT kataloga proizvoda koje koristi država
Program bilateralne pomoći kroz donacije ICT rješenja stranim državama
Pokrenuti inicijative za jačanje startupa
Uvesti standarde revizije IT projekata u javnom sektoru i državi
Suradnja na izradi Strategihe obrazovanja s ciljem povečanja broja ICT stručnjaka
Povečanje broja EU inicijativa za više ICT stručnjaka
Povezivanje gospodarstva i obrazovanja na stručnom osposobljavanju
Promovirati inženjerska i ICT zanimanja među mladima
Poticati apsorbciju EU sredstava u gospodarstvu
Razviti suradnju s poduzetničkim potpornim institucijama
Poticati alokaciju EU i drugih sredstava u ICT za povečanje konkurentnosti gospodarstva
Poticati male i srednje tvrtke na informatizaciju
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Elaborirano (još) 2007, valjalo bi citirati: http://www.hupnoz.hr – Novo sistemsko znanje i cjelovito obrazovanje kao osnovni čimbenik društvene proizvodnje /visoke tehnologije, IT, semantička interoperabilnost…/ i drugo.
Nitko ne ćita? Ima ugrađeno dijelom i u predstavljenoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije na stranicama Vlade…
Država treba prihvatiti bitcoin kao tehnologiju i krenuti naprijed. Sve transakcije trebale bi biti u public ledgeru. Jedinstveni broj građana također. Ovo pobrojano trebala je imati prije 10 godina.
Stare seronje ne mogu naprijed. I ovi u ovakvim udruženjima žive 5 godina u prošlosti. Samo mrvicu su napredniji od države.
Uključite se u raspravu