Sudionici okruglog stola Poslovnog dnevnika "Hrvatska 2020: Što su naši aduti u digItalnom društvu", poduzetnici i menadžeri iz IT i ICT sektora, nisu pretjerano skloni ideji da država stvori tzv. državni telekom, odnosno da kreće u veliki investicijski ciklus koji bi u idućih nekoliko godina ne samo objedinio optičku infrastrukturu sada raštrkanu u sedam državnih tvrtki, već i javnim novcem konkurirao na tržištu privatnom tvrtkama.

Taj državni projekt još je u fazi razrade i nisu poznati njegovi detalji, pa su se stoga sudionici okruglog stola uglavnom zadržali na izražavanju skepse zbog tog što država, čini se, želi ući na tržište na kojem postoji konkurencija.  Boris Drilo, operativni direktor strategije u Hrvatskom Telekomu istaknuo je kako nema potrebe da država ulazi u sektor u kojem već postoji velika kompetitivnost kao i kapital za investicije. Osim toga, rekao je, da ne razumije što bi to točno bio tzv. državni telekom. Drilo je pritom naglasio da bi prema članku 49. hrvatskog Ustava država trebala osigurati poduzetničke slobode. "Država bi ovim projektom konkurirala privatnom sektoru te bi za to koristila novac poreznih obveznika", naglasio je. Država, doduše, može puno napraviti za ICT, ali na drugom području. Ona je najveći konzument informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija "te bi joj bilo bolje da se okrene ponudi boljih servisa nego da ulazi u segment u kojem već postoji velika kompetitativnost i kapital za investicije".Za Željka Lukača, predsjednika Uprave Metroneta, problem projekta stvaranja "državnog telekoma" su i limitirani kapaciteti države za ulaganja.

Ističe da bi se država trebala fokusirati na ono što je najnužnije. "U telekomunikacijskom sektoru nas ionako ima previše na tržištu, mučimo se, a sad dolazi još i država", rekao je Lukač. Savjetovao bi državi da vodi brigu o svojoj imovini, a kapacitete koji su u vlasništvu javnih kompanija dade na raspolaganje privatnom sektoru. "Bilo kakvo ulaganje od strane države je bacanje novca. Dostupnost širokopojasnog interneta u svakom selu u ovom trenutku ne bi trebao biti državni prioritet", istaknuo je Lukač. Nesklon ovakvom ulaganju države je i Sven Marušić, osnivač IT tvrtke InfoCumulus. "Problem je u raspetljavanju lokalnih petlji te bi država trebala riješiti problem pristupa mreži", rekao je.  Europska unija planira do 2020. planira da sva kućanstva imaju pristup interneru od minimalno 30Mbps, a pola njih čak 100 Mbps. Drilo kaže da 90% kućanstava u Hrvatskoj sada ima pristup internetu brzine ispod 10 Mbps. 

Softverska industrija ima golem potencijal rasta

Hrvatska softverska industrija danas ima 20 puta veći potencijal rasta nego brodogradnja, turizam ili tekstilna industrija, kaže Hrvoje Bujas iz CISEx-a. "Samo moja tvrtka može se već danas proširiti na 20 novih tržišta što druge industrije ne mogu", pojašnjava Bujas. Komentirajući pak odnos vlasti prema poduzetništvu, kaže  da bi rado da Hrvatska ima političare koji imaju viziju, a ne da od svih ministara financija u Europi "mi imamo onog koji je najbolji u naplati harača". (B. Ivezić)

Konzum se priprema za internet stvari

Očekujemo da će se u Hrvatskoj u idućih sedam godina pojaviti mnogo projekata povezivanja virtualnoga i fizičkog svijeta, takozvanih internet stvari, kaže Jozo Džakula, direktor informatike u Konzumu. Navodi da Konzum radi na pilot-projektu uvođenja NFC-a, razmatra uvođenje RFID-a, već je u trgovine uveo bežične tehnologije kako bi bolje upravljao procesima u trgovinama, a radi i s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba na razvoju novih tehnologija. Dodaje da se neke od tehnologija već mogu pronaći u trgovinama poput samoposlužnih blagajni, čitača kojima kupci sami naplaćuju robu, mogućnosti plaćanja računa na blagajni trgovine, lutrije i podizanja novca na taj način te samoposlužnih benzinskih postaja. "Sada radimo na rješenju s jednom mladom hrvatskom tvrtkom, rješenju kakvo nismo vidjeli nigdje u Europi, a pratimo i trendove diljem svijeta, poput trgovine u Brisbaneu koja naplaćuje ulaz kupcima", zaključuje Džakula. "Ima jedna trgovina u Australiji u Brisbaneu, počeli su naplaćivati ulaz kupcima. Naplaćuju ulaz po pet dolara i kažu svojim kupcima 'Ok, mi ćemo vam naplatiti (ulaz, op.a.), tko kupi nešto vratimo mu pet dolara. Tko ne kupi, ništa. Zapravo naplaćujemo ulaz šetačima. Onima koji samo dolaze razgledati'", kazao je Džakula.

Hrvoje Prpić:

Ljude se usmjerava u krive industrije

Hrvatska ima manje poreze od mnogih europskih zemalja, ali je problem što se porezna politika radi naopako. "Umjesto da je u funkciji razvoja, ona je isključivo u funkciji punjenja proračuna pa je zbog toga potpuno nepredvidiva i to tjera investitore", kaže Hrvoje Prpić. Dodaje da zbog toga nema poreza na kamate, poreza na naslijeđenu imovinu, kao i niza drugih u inozemstvu uobičajenih poreza. "S druge strane, ljude se usmjerava u industrije gdje nema dodane vrijednosti. U isto vrijeme jedan softveraš ima dva puta veću plaću od prosjeka, a softverski izvoznici natprosječne prihode", zaključuje Prpić. (B. Ivezić)

Sven Marušić:

Istok kao prilika za izvoz

Hrvatskoj nedostaje realni sektor i više izvoza, ali ne treba zaboraviti da ne mogu sve tvrtke biti isključivo takve, kaže Sven Marušić. Pojašnjava da njegova konzultantska kuća za cloud poslovanje InfoCumulus ostvaruje 40 posto prihoda u izvozu i kao svoju najveću priliku vidi izvoz na istočna tržita. "Za nas je glavna prilika na istoku gdje smo konkurentni, jer nas na zapadu prvenstveno promatraju kao jeftinu radnu snagu", navodi Marušić. Dodaje da također ne treba misliti da bi 80 posto građana željelo ili trebalo postati poduzetnici i zbog toga treba poduprijeti realni sektor. (B. Ivezić)

Boris Drilo:

Slijedi povezivanje virtualnog i fizičkog

Do 2020. godine očekuje se da će sve države u Europi sva kućanstva spojiti na internet minimalne brzine 30Mbps, a danas 90 posto kućanstava ima pristup ispod 10Mbps, kaže Boris Drilo, operativni direktor za strategiju HT-a. Navodi da nas očekuje proces digitalizacije u kojem ćemo sve iz fizičkog svijeta prebaciti u virtualni. "No, to je ono što svi vidimo, a ono što dolazi nakon toga još je uzbudljivije jer nam slijedi povezivanje tog virtualnog svijeta s fizičkim svijetom, odnosno kad izađemo u virtualni svijet, počet ćemo ga povezivati s fizičkim i to će pokrenuti mnogo tradicionalnih biznisa", smatra Drilo. (B. Ivezić)

Željko Lukač:

Lakše je uspjeti vani

Vratio sam se živjeti u Hrvatsku samo zato što je ovdje ljepše za život nego vani, ali zemlja nam je nekonkurentna za obavljanje biznisa i siguran sam da bi svi poduzetnici koji su ovdje uspjeli, u inozemstvu to postigli lakše i brže, kaže Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta. Navodi da nema proizvoda ili aplikacije koja će danas uspjeti, ako nije kreirana za globalno tržište. "Konkurenata ima mnogo i treba biti efikasniji da bi se uspjelo, ali to nije toliki problem kao okruženje u kojem radimo u Hrvatskoj i da bi mogli uspjeti vani morat ćemo poboljšati poslovno okruženje u Hrvatskoj", zaključuje Lukač. (B. Ivezić)