Za razvoj projekata unapređenja javne uprave, gradske infrastrukture i podizanja kvalitete života u gradovima, koji su zaslužni za dobivanje etikete pametnoga grada i zahtjevnih svjetskih standarda u tom području, ključni su pojedinci i timovi na čelu gradova koji imaju jasne vizije i ciljeve. Pritom ključnu ulogu čak ne moraju igrati ni veličina grada i njegova proračuna, zahvaljujući mogućnostima sufinanciranja iz fondova Europske unije te fleksibilnosti manjih gradova, složili su se sudionici okruglog stola Hrvatski gradovi budućnosti, održanom u sklopu druge konferencije Poslovnog dnevnika "Pametni gradovi". 

Prebrojavat će ljude u staroj jezgri 
Svoje primjere u utorak su okupljenima predstavili čelni ljudi Jastrebarskog, Rijeke, Koprivnice, Pleternice i Dubrovnika, odnosno predstavnici prošlogodišnjih dobitnika nagrada za razvoj pametnih gradova. Dubrovnik je među lanjskim laureatima najbogatiji grad, čiji godišnji proračun iznosi 450 milijuna kuna, i zahvaljujući tome može si priuštiti razvoj brojnih smart city projekata. Dubrovnik je prvi hrvatski grad koji je dobio svoju pametnu ulicu, koja će gradu donijeti dodatan prihod, a u slična rješenja ubrajaju se i turistička kartica za obilazak, projekt pametnog parkinga.

"Daleko smo dogurali u smart city projektima, no ima još mnogo prostora za razvoj novih projekata kojima ćemo gradu osigurati dodatan prihod te povećati kvalitetu života naših stanovnika i turista", izjavio je Željko Raguž, dogradonačelnik Dubrovnika, navodeći primjer novog projekta uvođenja brojača ljudi u staroj jezgri, kako bi se njihov broj ograničio na maksimalnih osam tisuća. Sustav će funkcionirati uz pomoć semafora, zeleno svjetlo značit će slobodan ulaz, na šest tisuća palit će se žuto svjetlo. Pristup će imati samo stanovnici i zaposlenici stare jezgre, a nakon što se dosegne osam tisuća neće biti dopušten  daljnji prolaz. Time se nastoji podići razina sigurnosti i kvaliteta boravka u Dubrovniku. 

Pleterničani znaju 
Pleternica je pak grad s tek osam milijuna kuna prihoda, ali zato jedan od 10 gradova s najboljom iskorištenosti pretpristupnih fondova EU, istaknula je gradonačelnica Antonija Jozić. "Također, imamo projekte u vrijednosti od 370 milijuna kuna koji su spremni za strukturne fondove, no još čekamo natječaje. To možemo zahvaliti dugogodišnjoj edukaciji naših ljudi, jer bez ljudi i njihovih napora i enstuzijazma nema ni projekata. U Hrvatskoj još moramo raditi na tome da bude više čelnika koji će biti zainteresirani za ovakve projekte, kao i na međusobnoj komunikaciji i razmjeni iskustava. Ovakve konferencije sjajna su prilika da vidimo tko što radi i uzmemo dobre primjere iz prakse", kaže Jozić. 

Koprivnica ispred vremena 
Za razliku od Pleternice, Koprivnica je grad koji nema mogućnosti povući velika sredstva za razvoj grad  jer je prerazvijena. To valja imati na umu kad se govori o iskorištenosti EU fondova, istaknuo je Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, hrvatskoga grada pionira kad su posrijedi projekti za pametne gradove. "Mi smo u to krenuli prije deset godina i bilo je otpora, kad su nam zamjerali što se bavimo biciklima ili senzorima na cestama, a sad se upravo takvi projekti koriste kao predizborni aduti. Postavili smo nove trendove", kaže Jakšić. Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, rekao je kako među pametnim gradovima ima znato više malih gradova. "Mi se znatno više moramo boriti da dođemo u fokus, za razliku od jednog Zagreba. Zbog toga treba izbjegavati usporedbe između gradova, jer svaki grad ima svoje potrebe i svoje izazove. Primjerice, Jastrebarsko ima više prometnica od jedne Rijeke, zbog čega imamo različite strategije u tom segmentu", kaže Novosel. Marko Filipović, zamjenik gradonačelnika Rijeke, rekao je da je dobro da postoji jaka konkurencija među gradovima. "Treba se okrenuti Europi i brojnim primjerima dobre prakse te imati u vidu da je u svim ovim projektima jako važna uloga naših građana i njihovih potreba", zaključio je Filipović.

Prezentacije pametnih rješenja za učinkovito upravljanje gradovima

Smart City Koprivnica je nacionalni pionir
Koprivnica je prvi hrvatski grad, ali i jedan od samo sedam u Europi koji je nedavno postao nositelj Smart City certifikata, standarda ISO37120, zahvaljujući nizu projekata koje realizira s partnerima kao što su Hrvatski telekom i SmartIS. Kako je na prezentaciji istaknula Goranka Gaćina iz HT-a, samo 31 grad u svijetu ima takav certifikat koji gradovi dobivaju za razinu kvalitete života i upravljanja, a prilikom ocjenjivanja razmatra se čak stotinu indikatora kvalitete, u 17 područja, od energetike, zdravstva do školstva i zaštite od požara. Koprivnica je zaradila najviše ocjene, i takozvani platinasti certifikat. Gradonačelnik Mišel Jakšić istaknuo je kako je provedba projekata poput pametne javne rasvjete, odlaganja otpada, energetske učinkovitosti, digitalizacije javne uprave bila strategija kojom je Koprivnica željela zadržati jake investitore te privući nove, smaniiti troškove upravljanja i podići kvalitetu života. "Istodobno, mi nismo imali infrastrukturu, nismo imali razvijen turizam, a gospodarstvo se baziralo na poljoprivredi. Odlučili smo stoga izgraditi grad znanja i grad inovacija", pojašnjava Jakšić. 

'Gradovi su važni za smanjenje potrošnje energije'
Kemal Lojo iz tvrtke Danfoss, koja se bavi rješenjima za grijanje i daljinskim toplinskim sustavima, istaknuo je velik značaj gradova u smanjenju potrošnje energije u Europskoj uniji. "Samo energetska obnova objekata mogla bi smanjiti potrošnju energije u EU za 12 do 13 posto, a dobar primjer za uspješnu provedbu takvog projekta dala nam je Poljska, koja je u zadnjih deset godina provela takav projekt na sustavan način, uz poštivanje pravila struke. Potrošnja toplinske energije smanjena je za 15 posto, a za 25 posto potrošnja tople vode", kaže Lojo. Kad je hrvatsko tržište u pitanju, Lojo navodi primjere Pokupskog, koje je kroz IPA projekt financiralo izgradnju postrojenja grijanja na biomasu za javne objekte, te primjere brojnih supermarketa koji koriste toplinu iz hladnjaka za grijanje prostora.

Inteligentna javna rasvjeta
Zahvaljujući razvoju tehnologija, stupovi za javnu rasvjetu ne služe samo za osvjetljavanje gradova nego i za ostvarivanje dodatnog i izdašnog prihoda gradovima, istaknuo je Tvrtko Ćavar iz Phillipsa, u svojoj prezentaciji iskustava pilot projekata internetski integrirane inteligentne javne rasvjete u Hrvatskoj. "U smart city konceptu javna rasvjeta dobila je novi značaj, kao platforma za postavljanje različitih dodataka, od senzora buke do različitih displeja, zvučnika do internet usluga. Usto, zahvaljujući novim tehnologijama, troškovi postavljanja javne rasvjete znatno su manji, a povrat investicije brži", kaže Ćavar. Phillips je proveo pilot projekte online rasvjete u Podstrani kraj Splita, na Lapadu u Dubrovniku, u Zadru. Radi se o sustavima koje je moguće online regulirati, nadgledati, popravljati.

Informatizacija lokalne uprave
Tomislav Lulić iz tvrtke Setcor i Vedran Mihaljević, zamjenik gradonačelnika Novske, predstavili su primjer jednostavnog rješenja za realizaciju koncepta pametnog grada. Radi se o opremanju gradskog vijeća Grada Novske tablet uređajima. "Imali smo problema s računalima i stanjem informatizacije i u suradnji s tvrtkom Hema pronašli smo rješenje koje je najviše odgovaralo našim potrebama, nabavci tablet uređaja za naše vijećnike, koji sada bez nepotrebnog printanja imaju uvid u sve materijale za sjednice. To je znatno smanjilo troškove grada i ubrzalo komunikaciju", kazao je Mihaljević. Tomislav Lulić naveo je i primjer Kutine koja je nedavno dobila aplikaciju na kojoj se mogu pronaći informacije s desetak izvora, od kulturnih događanja do pristupa gradskoj upravi.