Nepovoljni trendovi u gospodarstvu i nove regulatorne mjere, ali i jačanje konkurencije snažno su utjecali na hrvatsko telekomunikacijsko tržište u 2011. godini iskazujući pad i prihoda i dobiti u odnosu na učinak koji je ostvaren samo godinu dana prije. Godina je donijela i daljnju konsolidaciju telekomunikacijskog sektora nakon što je Vipnet preuzeo B.net. 

Vladavina trojke

Ovdašnje telekomunikacijsko tržište stoga bi se gotovo moglo ilustrirati kao "ring" u kojemu međusobno snagu odmjeravaju tri Gulivera i 47 Liliputanaca. Naime, top-ljestvica vodećih 50 tvrtki unutar ove grupacije, kako ju je prema financijskim izvješćima za 2011. godinu dostavljenim od samih poduzetnika složila Financijska agencija (Fina), na vrhu ima tri Gulivera: Hrvatski telekom, Vipnet i Tele2. Samo su lani imali prihod veći od milijardu kuna. Spomenuta je trojka ukupno ostvarila 12 milijardi kuna prihoda, a na sam HT odnosila se glavnina, odnosno čak 7,8 milijardi kuna. Ostatak telekomunikacijskog portfelja, u kojemu je 47 tvrtki, prošle je godine zajedno zabilježio prihod u visini 4,67 milijardi kuna, tek neznatno više od rezultata koji su skupa iskazali Vipnet i Tele2. U 2010. godini na ljestvici 50 najvećih kompanija iz ove branše prihod iznad 100 milijuna kuna imalo je samo 16 tvrtki, prošle je godine njihov broj povećan na 19, a u 2010. s prihodom većim od 200 milijuna kuna bilo je devet kompanija, u 2011. je i njihov broj rastao, ali samo za jednu tvrtku. Poslovna izvješća prema kojima je Fina složila poredak otkrivaju da su tri najveće kompanije u 2011. u odnosu na rezultat iz 2010. godine izgubile više od 700 milijuna kuna prihoda. Skupina malih poduzetnika unutar sektora u istom je razdoblju bolje poslovala, ostvarila je rast prihoda mjerljiv s oko 300 milijuna kuna. U konačnom obračunu tako je skupni rezultat za svih 50 tvrtki iskazan kroz prihod u 2010. iznosio 17,1 milijardu kuna, ali je u 2011. pao na 16,7 milijardi kuna.

Poboljšani rezultati

Prihod su gubili i veliki i mali poduzetnici, a između onih koji su na godišnjoj razini ipak uspjeli znatnije poboljšati svoj poslovni rezultat izdvaja se skupina u kojoj je pet kompanija. Tele2 je tako lani naspram 2010. prihod povećao za 80 milijuna kuna, Mrežne integracije Verso za gotovo 74 milijuna, Msmart telekomunikacije za 68 te Iskon za 62 milijuna kuna i B.net za 59 milijuna kuna. Pozornost traži i tvrtka Equidem, bavi se računalnim programiranjem i savjetovanjem, koja je u godinu dana prihod povećala sa 580.000 kuna na 34 milijuna kuna, dobit s nule digla na 28 milijuna kuna, a broj zaposlenih sa tri na 18 djelatnika. Što se ostvarene dobiti tiče, i tu je situacija bila vrlo šarolika. Naravno, učinak Hrvatskoga telekoma (HT) još dugo nitko neće ugroziti ni na razini prihoda ni dobiti. Dobit je kod HT-a u obje godine prelazila dvije milijarde kuna, s tim da je lani u odnosu na 2010. godinu smanjena za 53 milijuna kuna, a Vipnet je u međugodišnjem razdoblju izgubio 197 milijuna kuna dobiti. Tele2 u spomenutom dvogodišnjem razdoblju, kako iznosi Financijska agencija, nije iskazivao dobit, no nije jedini s takvim rezultatom, u tom statusu prati ga još sedam poduzetnika, a među njima su Optima, Metronet i H1.      

Broj zaposlenih

Male kompanije i kod dobiti su se pokazale žilavije, pa je tako Nokia Siemens Networks u međugodišnjem razdoblju dobit povećala sa 7,3 na 23,7 milijuna, a Gisdata grupa sa 3,7 na 8,1 milijun kuna. Svih 50 kompanija s ljestvice u 2011. zapošljavalo je 10.787 djelatnika, sam Hrvatski telekom od tog je broja opet prisvajao više od polovice. Neke su tvrtke otpuštale zaposlenike u odnosu na stanje u kadrovskoj evidenciji s kraja 2010. godine, no neke su i zapošljavale, a konačni odnos ta dva podatka otkriva da je kod svih 50 kompanija u godinu dana, odnosno na Silvestrovo 2011. broj zaposlenih bio veći tek za sedam djelatnika. Najviše novih djelatnika, otkriva popis Financijske agencije, zaposlila je tvrtka IN2, ukupno njih 50, što je porast od 26 posto. 

Veličina ulaganja

Najveća ulaganja povezana su naravno s tržišnim liderima. HT je lani malo usporio investicijski iskorak, za tu je namjenu potrošio 877 milijuna, što je 23,9 posto manje nego prethodne godine. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić u više navrata je upozoravao kako kompanija ulaže znatno manje nego što žele jer su pod snažnim nadzorom regulatora, a ni država nije dala privlačan okvir koji bi poticao na investiranje. U deset godina, zaključno sa 2010., HT je prema izjavama Mudrinića ukupno investirao 13,3 milijarde kuna. Iako je na tržištu aktivno 10 operatora, u nepokretnoj mreži HT i dalje prisvaja 70 posto tržišta, a od ukupnog broja korisnika pokretne telefonije procjenjuje se da mu je na kraju 2011. pripadalo 47 posto. Prema ocjeni predsjednika Uprave Vipneta Mladena Pejkovića, u nove tehnologije i jačanje pokrivenosti ta je kompanija 2011. investirala 400 milijuna kuna, a k tomu je na akviziciju B.neta potrošila gotovo 700 milijuna kuna.

Pad dobiti

Velik pad dobiti predsjednik Uprave Mladen Pejković je svojedobno iznoseći podatke o poslovanju u 2011. godini objasnio činjenicom da su posljedica uvećanih troškova nastalih zbrinjavanjem viška zaposlenika. Prema podacima Financijske agencije, Vipnet je prošle godine broj zaposlenih smanjio za 61 osobu. Na kraju 2011. Vipnet je imao 2,018 milijuna korisnika, s padom od 0,5 posto u odnosu na kraj 2010. godine. Broj korisnika bežičnog "broadbanda" bio je veći za 17,9 posto te ih je na kraju 2011. bilo 170.617.

Broj minuta

Pada broj poziva

Podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da je u 2011. u nepokretnoj mreži zabilježen promet od 4585 milijuna minuta, što je pad od 10,1 posto prema potrošnji iz 2010. Korištenjem mobitela Hrvati su lani ukupno razgovarali 6145 milijuna minuta ili 3,5 posto više nego godinu prije. Tijekom lanjske godine statistika je evidentirala 2926 milijuna SMS poruka te 23 milijuna MMS-a. Surfanjem internetom sveukupna potrošnja u 2011. zaokružena je na 125 milijuna minuta.

Broj uređaja

Tablet računala

Prema procjenama Nokia Siemens Networksa, na kraju 2011. u Hrvatskoj se koristilo više od pola milijuna smartphonea i na stotine mobilnih aplikacija za posao, zabavu i informiranje. Broj tablet računala u samo godinu dana porastao je sa pet na gotovo 30.000. Tri operatora nude uslugu mobilne televizije, a 1,4 milijuna građana razmjenjuje sadržaje društvenim mrežama.

Rast

Širokopojasna mreža

Unatoč velikom porastu broja pretplatnika na tržištu širokopojasnih usluga u Hrvatskoj i dalje postoje znatne prilike za rast te usluge jer je samo 45 posto kućanstava priključeno na širokopojasnu mrežu, a u razvijenim zemljama članicama Europske unije broj priključaka doseže prosječnih 62 posto.