Hrvatski telekom (HT) kao proglašeni operator univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama od 1. siječnja iduće godine omogućit će korisnicima koji to zatraže pristup internetu s većom brzinom nego do sada, a najmanje od 1 megabit po sekundi (Mbit/s), čime će ispuniti svoju obvezu propisanu Pravilnikom o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama.

Iz HT-a i regulatorne agencije HAKOM kažu da ta univerzalna usluga, kao i još nekoliko u području elektroničkih komunikacija, postoje u Hrvatskoj od 2005. a ovo je tek jedno od usklađivanja s razvojem tehnologije. Pritom iz HAKOM-a napominju da HT nije nadležan za sve univerzalne usluge u području elektroničkih komunikacija, ali jest određen za operatora univerzalne usluge pristupa internetu te će stoga, slijedom spomenutog pravilnika iz 2012., u sklopu te usluge morati povećati brzine interneta, sa sadašnjih 144 kilobita po sekundi na 1 megabit po sekundi.

• Tvrtke okrenute potrošačima najviše će profitirati od bržeg interneta

Ta brzina jest veća od dosadašnje, ali i znatno manja od one na kojoj 'surfa' ili pristupa internetu većina korisnika u Hrvatskoj, kojih je gotovo milijun s tzv. nepokretne lokacije (objekti). Ta brzina interneta manja je i od brzine koju trenutno nudi većina operatora, koje se ovisno o tarifnim paketima kreću od 2 do 4 megabita po sekundi. Ipak, 1 megabit dovoljan je za 'osnovne internet operacije' poput maila, pregledavanja web stranica i sličnog, bez 'skidanja' filmova, gledanja televizije ili nečeg 'jačeg'.

Za tu se uslugu HT-u treba podnijeti zahtjev, ali, kako kažu u HAKOM-u, on mora biti razuman, odnosno podnosi se tek kada se redovnim putem ni od jednog operatora ne može dobiti usluga interneta na nekoj lokaciji zbog raznih razloga (nedostupnost terena, nepropusnost mreža, oštećeni vodovi ili slični).

HT ima tada vremenske rokove od 30 do 60 dana, ovisno o slučaju, da zahtjev odobri i isporuči uslugu, ili ga može ocijeniti i nerazumnim i ne mora ga odobriti. Ako s time nije zadovoljan ili ako dugo čeka odgovor na zahtjev, korisnik se može javiti HAKOM-u, koji će onda pokušati svojim procedurama utvrditi što je na stvari. No, iz agencije ističu da su nerazumni zahtjevi npr. tražiti internet tamo gdje nema ni struje ili za vikendicu na vrhu planine, gdje inače nema nikog drugog, a u njoj se boravi tek nekoliko dana godišnje.

Pristup internetu uz načelo tehnološke neutralnosti

Prema odredbama Pravilnika, HT od 1. siječnja 2015. mora unutar univerzalne usluge osigurati minimalnu brzinu pristupa internetu od 1 megabita po sekundi na nepokretnoj lokaciji na cijelom teritoriju RH, pri čemu se u realizaciji usluge primjenjuje načelo tehnološke neutralnosti, što znači da tehnologiju (optiku ili bilo koju drugu), kako kažu u HAKOM-u, ne može uvjetovati korisnik, nego je određuje sam operator, a može biti bilo koja za koju procijeni da mu se za određeno područje najviše isplati.

To ističu i iz HT-a, dodajući da propisi ne definiraju tehnologiju nego da se univerzalna usluga pristupa internetu nekad može pružiti putem nepokretne ili pokretne infrastrukture.

Za Pravilnik o tim uslugama iz 2012. iz HAKOM-a ističu da je išao za tim da se dotadašnja minimalna brzina s 33,6 kilobita po sekundi poveća na 144 kilobita po sekundi, s tim da je davatelj univerzalne usluge – HT – dobio rok do 1. siječnja 2015. da se pripremi za povećanje brzine na najmanje 1 megabit po sekundi.

Prethodnu brzinu, od 144 kilobita po sekundi, HAKOM je odredio 2012. dijelom i zbog početka fiskalizacije (s 1. siječnjem 2013.) jer je utvrđeno da je ta brzina dovoljna za fiskalne blagajne, a univerzalna (osnovna) usluga u elektroničkim komunikacijama propisana je krajem 2004. kroz prvi pravilnik koji se kroz godine mijenjao i dopunjavao prateći europsku direktivu.

Iz HAKOM-a ističu i da univerzalne usluge uz ostalo obuhvaćaju i pristup javnoj telefonskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje krajnjim korisnicima uslugu slanja i primanja mjesnih, međumjesnih (nacionalnih) i međunarodnih telefonskih poziva, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost.

S tim uslugama i Pravilnikom Hrvatska je jedna tek nekolicine zemalja EU-a koje su širokopojasni pristup uključile u skup univerzalnih usluga.

Broj podnesenih i odobrenih odnosno odbijenih zahtjeva za uslugu pristupa internetu, ukupan broj korisnika te usluge i njezine cijene ni iz HAKOM-a ni iz HT-a ne iznose, a neslužbeno se doznaje da ih je tek stotinjak. Iz HAKOM-a komentiraju da ih ne čudi taj relativno mali broj, jer smatraju da se možda za tu uslugu ili ne zna dovoljno ili je Hrvatska dobro pokrivena mrežama i baznim stanicama pa je usluga interneta dostupna u raznim oblicima (fiksno, mobilno), po raznim cijenama i s brzinama većim od onih koje se nude u sklopu univerzalne usluge.