Rekorder po brzini rasta IT izvoza u 2017. zagrebačka je tvrtka Špica sustavi, koja tehnologijom oprema hotele, skladišta i niz drugih biznisa. Lani je tvrtka, koja ima neke od najboljih ekspertiza za razvoj umreženih okolina, znači odličnu predispoziciju za IoT svijet, izvoz povećala s milijun kuna na milijun eura. Špica sustavi dobar je primjer kako izgleda hrvatski IT izvoznici. Žilavi su, uporno rastu, ali ih teško možete vidjeti na velikim statističkim pregledima, jer su pojedinačni iznosi izvoza mali u odnosu na divove iz drugih industrija.

Sektorski uzlet 
Međutim, prema podacima Bisnodea 100 najvećih IT izvoznika u 2016. godini u izvozu je generiralo 1,9 milijardi kuna prihoda. Lani su taj iznos povećali na 2,3 milijardi kuna. I to ne predstavlja ukupan izvoz hrvatskog IT-a. On je lani, prema podacima HUP-ovog ICT udruženja skočio za 24,5 posto ili za četvrtinu te sada iznosi 7,3 milijarde kuna ili milijardu eura. Znači dvije trećine IT izvoza rade tvrtke koje godišnje u inozemstvu prodaju softvera, hardvera i usluga za manje od milijun dolara. Ukupan rast IT izvoza ubrzava, jer ukupno je u posljednjih deset godina izvoz hrvatske ICT industrije, odnosno primarno IT-a skočio za 195 posto. Koliko su to dobri pokazatelji možda najbolje ukazuje usporedba s drugim industrijama.

Primjerice, izvoz metalne industrije je u posljednjih deset godina narastao za upola manji iznos. Izvoz proizvodnje namještaja za tri puta manji iznos, onaj farmacije rastao je četiri puta sporije, a izvoz prehrambene industrije čak osam puta sporije. Ukupan iznos izvoza hrvatske IT industrije potencijalno je i veći. Od ulaska u EU vlasnici kompanija u Hrvatskoj mogu izravno u drugim članicama EU otvarati na svoje ime zasebne tvrtke i preko njih voditi dio poslovanja.

Sve to potpuno legalno, a za određene biznise to je i nužno zbog loših vanjsko-političkih i ekonomskih ugovora. Naime, hrvatska diplomacija se posljednjih dvadesetak godina nije zamarala sklapanjem povoljnih vanjsko-trgovinskih ugovora s mnogim zemljama koje su atraktivne za hrvatski IT izvoz, uključujući SAD. Hrvatska je tako jedina članica NATO pakta koja sa SAD-om nema potpisan ugovor o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Usto, zbog kočenja liberalizacije financijskog tržište u Hrvatskoj nisu dostupne mnoge napredne financijske usluge nužne za poslovanje IT tvrtki što je dodatan razlog zašto su te tvrtke tražile način kako da izvoze preko trećih zemalja, a ne izravno iz Hrvatske.

Popis tih razloga toliko je širok da ide čak i do banalnog: Google od HTZ-a može dobiti ugovor od milijun dolara za promociju, ali ne može hrvatskoj IT industriji omogućiti da svoj softver izravno iz Hrvatske prodaje preko Google Play trgovine. Sve su to razlozi zbog kojih mnogi hrvatski startupi, ali i neke veće hrvatske IT tvrtke, sjedišta imaju u inozemstvu te u pravilu zbog toga ne konsolidiraju godišnje financije u Hrvatskoj.

Sjedišta u inozemstvu
Jedna od takvih je i Infobip, po broju zaposlenih (iznad tisuću), ureda (više od 50) i krajnjih korisnika (više od 4 milijarde ljudi), najveća hrvatska IT tvrtka. No, Infobip, koji je razvio niz specijaliziranih softverskih rješenja u telekom industriji, tehnički iz Hrvatske zabilježio je izvoz od 134,8 milijuna kuna. Riječ je o drugom najvećem hrvatskom IT izvozniku, koji je lani zabilježio rast izvoza od 13,65 posto. Na prvom mjestu je zagrebački SPAN. Tvrtka koja pruža outsourcing usluge za McDonald's i niz drugih velikih igrača lani je povećala izvoz za 39,5 posto na 162,2 milijuna kuna.

Slijede stručnjaci za automatizaciju Danieli-Systec, koji su lani povećali izvoz za 11,26 posto na 121,4 milijuna kuna. Ove tri tvrtke sada su potvrda da u hrvatskom IT-u ima tvrtki kojesu sposobni izvoziti iz godine u godinu više od sto milijuna kuna vrijednosti. Do prije dvije godine bila je rijetkost da se pojavi ijedna takva tvrtka, a sada je već drugu godinu takoreći postalo pravilo. Na popisu najvećih izvoznika sve je manje globalnih igrača koji u Hrvatskoj imaju samo prodaju, ali je knjiže kao izvoz. S druge strane, sve je više domaćih proizvođača softvera.

Primjerice, na popisu 10 najvećih izvoznika nalazi se već drugu godinu najveći domaći proizvođač mobilnih igara Nanobit. Lani je imao blagi pad izvoza od 1,58 posto na 50,26 milijuna kuna i bio 10. najveći hrvatski IT izvoznik. Slično se dogodilo i tvrtki Pet minuta, najvećem hrvatskom proizvođaču mobilnih aplikacija po narudžbi. Bio  je13. hrvatski IT izvoznik uz pad izvoza od 6,posto na 39,1 milijun kuna. Pad izvoza zabilježila su i dva najveća sistemska integratora Combis i King ICT. Prvi je smanjio izvoz za 39,29 posto na 28,9 milijuna kuna, a drugi 28,93 postio na 9 milijuna kuna. 

'Lov' na programere
Prema podacima CISEx-a, softverski izvoznici i dalje bilježe najbolje rezultate. Softverašima izvoz čini 30% prihoda, lani se on popeo na 2,95 milijardi kuna i 40% je veći nego prije pet godina. Velik broj tih tvrtki izvozi u SAD i najrazvijenija zapadna tržišta, a ujedno, upravo zbog njihovog rasta jača potražnja za programerima na hrvatskom tržištu rada.  Inače, HUP ICT procjenjuje da će hrvatska ICT industrija nastaviti snažno rasti te da će do 2025. generirati prihod od 45 milijardi kuna, dok će softveraši narasti na 18 milijardi kuna prihoda. Drugim riječima, i u ovoj i narednim godinama rast IT izvoza ostat će žilav i vodit će ga mali, uporni igrači.