Rezultati novog, drugog po redu, istraživanja o percepciji umjetne inteligencije u Hrvatskoj, predstavljeni u petak na Effectus veleučilištu u Zagrebu, otkrili su zanimljive promjene u stavovima građana.

Naime, iako raste razina tehnološke pismenosti, većina građana i dalje s dozom opreza gleda na umjetnu inteligenciju, uz primjetan porast korištenja tih tehnologija u svakodnevnom životu.

Prednosti veće od prijetnji
Istraživanje, koje je predstavio Robert Kopal, voditelj projektnog tima, pokazalo je da 24 posto građana sada posjeduje visoku razinu pismenosti o umjetnoj inteligenciji, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 19 posto. Istovremeno, smanjio se postotak onih s niskom razinom pismenosti, s 26 na 17 posto.

Unatoč ovom napretku, percepcija AI ostaje pretežno negativna te 59 posto građana ima nepovoljan stav, dok ih 31 posto ima pozitivan pogled na tehnologiju. Opći stavovi o umjetnoj inteligenciji ostaju blago negativni, pri čemu se 30 posto ispitanika izrazilo negativno, a 23 posto pozitivno.

Korištenje AI tehnologija također je u porastu, s 25 posto građana koji povremeno koriste umjetnu inteligenciju, što je porast u odnosu na 14 posto u prošlogodišnjem istraživanju.

No, smanjio se broj onih koji su isprobali AI alate, sa 42 na 35 posto, dok većina korisnika, njih 50 posto, i dalje koristi AI isključivo za privatne svrhe. Većina ispitanika očekuje da će u idućih 5 do 10 godina pod utjecajem AI u Hrvatskoj nestati mnogo poslova, a rezultati su identični onima iz lanjskog istraživanja, odnosno 49 posto.

Zanimljiv je i porast broja građana koji smatraju da prednosti umjetne inteligencije nadmašuju potencijalne prijetnje. Ove godine takvo mišljenje dijeli 36 posto ispitanika, u odnosu na prošlogodišnjih 33 posto. Nepovjerenje prema AI sustavima ostaje izraženo, 35 posto građana im ne vjeruje, dok 20 posto iskazuje povjerenje. No za razliku od lani, manja je razlika među te dvije kategorije.

Među novim uvidima iz ovogodišnjeg istraživanja ističe se da većina korisnika umjetne inteligencije nije spremna plaćati za napredne AI alate. Također, percepcija korištenja osobnih podataka u AI sustavima ostaje negativna jer većina građana smatra da se njihovi podaci koriste bez njihovog pristanka.

Cilj projekta “Percepcija umjetne inteligencije u RH” jest definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije umjetne inteligencije u Hrvatskoj te istraživanje korelacija i mogućih uzročno-posljedičnih veza, istaknuo je Kopal. Dodao je da se radi o izuzetno društveno korisnom projektu koji je usmjeren i na znanstvenu i na stručnu domenu, s posebnim naglaskom na praktičnu primjenu rezultata istraživanja.

Uzorak od 2200 ispitanika
Istraživanje je provedeno u suradnji s partnerima: Effectus veleučilištem, Hrvatskom poštom, FINA-om, Kufner Grupom i Prizmom centrom za poslovnu inteligenciju. Podaci su prikupljeni metodama računalno potpomognutog osobnog anketiranja u kućanstvima (CAPI) i putem internetskog panela (CAWI) na uzorku od 2200 ispitanika.

Podaci iz CAWI metodologije dodatno su ponderirani prema rezultatima prikupljenim putem CAPI metode, rečeno je prilikom predstavljanja rezultata.