Polako, ali sigurno jača hrvatsko tržište umjetne inteligencije (AI), raspravlja se o prilikama i preprekama za budući razvoj, a kompanije, organizacije i startupi pokazuju da Hrvatska u ovom području ima potencijala, no i da je istovremeno potrebno jasnije razumijevanje širine tog ekosustava.

Jučer je Hrvatska dobila svoj prvi pregled AI krajolika, točnije vizualizaciju svih dionika na tržištu umjetne inteligencije (AI); od kompanija i startupova do šireg ekosustava gdje se AI primjenjuje.

Istraživanje koje je provela Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) rezultat je tromjesečnog istraživanja putem upitnika koji je poslan na adrese organizacija, kompanija i startupa.

Ovo je tek prva verzija pregleda, a jučer ju je na prvom danu konferencije AI2Future, godišnjem okupljanju zajednice koja razvija i primjenjuje tehnologiju s područja umjetne inteligencije, predstavila Hajdi Ćenan, članica udruge CroAI i suosnivačica AIRT-a.

Ćenan je navela kako su dosad identificirana 72 “skrivena dragulja kod startupa koji se bave umjetnom inteligencijom”, od čega su 14 % osnovale žene. Krajolik hrvatskog AI tržišta u konstantnom je porastu, no dosad nije postojao relevantan pregled.

Ovo je tek početak mapiranja hrvatskog ekosustava umjetne inteligencije”, poručila je Ćenan. Iz udruge CroAI očekuju da će se nakon jučerašnjeg predstavljanja kompanije, organizacije, poduzetnici i startupi sami krenuti javljati i prijavljivati na AI krajolik, čija se druga verzija očekuje do prvog kvartala 2021. godine.

Tom prilikom razgovarali smo s Janom Štedulom iz udruge CroAI, predsjednikom Cisexa i suosnivačem AIRT-a Davorom Runjom, Microsoftovim direktorom za tehnologiju za Srednju i Istočnu Europu Ratkom Mutavdžićem.

Od 72 startupa, 80 posto njih nalazi u Zagrebu i/ili bližoj okolici, što glavni grad čini razvijenijim što se tiče broja startupa, ali i činjenice da se ovdje nalaze akceleratori, inkubatori, ali i veliki broj studenata koji ovamo dolazi studirati iz cijele Hrvatske.

“Želimo ovakav efekt startupa i uzleta i drugdje, primjerice u Slavoniji koja je druga najzastupljenija što se tiče startup scene, pogotovo agronomskog dijela”, objasnio nam je Jan Štedul iz CroAI istaknuvši projekt koji udruga provodi uz podršku Hrvatske gospodarske komore (HGK) – riječ je o tzv. AIRoadshow, putujućoj konferenciji o AI koja će obići sve hrvatske županije, omogućiti mladima upoznavanje s vodećim poduzetnicima i potaknuti poduhvate u AI.

U udruzi žele da tvrtke, nakon jučerašnje objave prve verzije AI krajolika, javnosti predstave praktične primjere kako je izgledalo kada su počeli primjenjivati AI, kako je ona utjecala na poslovanje i koliko im se takav potez isplatio.

Predsjednik udruge Mislav Malenica smatra i kako je potrebno što više uključiti javnost u rasprave o umjetnoj inteligenciji kako bi je bolje razumjeli. Hrvatsko AI tržište opisao je kao vrlo inovativnu scenu koja je nastala spontano, snažnim zalaganjem pojedinaca. Njihovu inicijativu i viziju podržava i ministar gospodarstva i održivoga razvoja Tomislav Ćorić koji je ustvrdio da će država učiniti sve kako bi razvoj AI u Hrvatskoj bio moguć.

Zeleni plan

Nova europska paradigma razvoja, podsjetio je, već je koncipirana Europskim zelenim planom kao smjer održivoga razvoja i čistih tehnologija, a Hrvatsku 2030. vidi kao zemlju u kojoj je došlo do odmaka od trenutne strukture gospodarstva.

“Već sada nam je poznato da će 37% sredstava iz EU fondova morati biti usmjereno na zelenu tranziciju, barem 20% na digitalizaciju, i to je otvoren prostor za daljnji razvoj umjetne inteligencije”, poručio je Ćorić.
Predstavljeni su i novi projekti i inicijative koje bi zainteresirani upoznali s primjenom AI. Među njima je Hrvatska AI liga koju ju je predstavio Davor Runje. Objasnio nam je najprije u razgovoru kako Cisex snažno raste u prihodima, izvozu i ulaganjima u razvoj, no da najsporije raste broj zaposlenih.

“Problem je naći kadar, a danas su najtraženiji specijalisti za AI, data science i robotiku. Upravo je to bio poticaj da pokrenemo Ligu, kako bismo pomogli onima koji se žele dokvalificirati, kao što su studenti i učenici bez iskustva ili ljude koji su već zaposleni, i to tako da nađemo 3-4 društveno odgovornih projekata koji izazove žele riješiti upravo pomoću AI.

Rješenja učenika i studenata ćemo u Cisexu ocjenjivati kako bi oni imali portfelj koji mogu predstaviti potencijalnom poslodavcu vezano uz kvalitetu svog rada.

Najboljima ćemo ponuditi i praksu u našim tvrtkama članicama, od Rimca do Nanobita”, rekao je Runje. Prvi projekt koji su podržali je istraživanje i zaštita dobrih dupina Jadrana kojim se bavi Institut Plavi svijet.

Privlačenje partnera

Runje smatra da je AI krajolik dobra stvar te da je korisno imati polazišnu točku na papiru kako bi se olakšalo investiranje za ljude izvana, ali i za investiranje pomoću fondova.

“S Nanobitom, Infinumom i Infobipom imamo po više od 100 novih radnih mjesta na visokoplaćenim poslovima, a to je veliki doprinos zajednici. No, za to je potreban novac i bilo bi dobro da netko želi više investirati u hrvatske startupe, jer će od nekoliko startupa u koje ulažemo jedan biti novi Nanobit”, smatra Runje.

Ratko Mutavdžić smatra kako je 72 startupa koji primjenjuju AI u poslovanju hvale vrijedan broj jer je riječ o specifičnom području, pa to potvrđuje da ovaj ekosustav obećava.

“Kroz ovo predstavljanje treba povući partnere i napraviti sinergiju iz različitih perspektiva. Bilo bi dobro imati nekoliko povezanih ekosustava. Veseli nas što su tu i velike, etablirane IT tvrtke koje dosad nisu imale usluge temeljene na AI, no lagano u to ulaze.

Neke od njih osnivat će startupe koji se temelje na AI, a neke su već krenule s razvojem proizvoda”, istaknuo je Mutavdžić. Prepreke AI bile su, objašnjava, globalne jer ona nije bila toliko važan čimbenik prije 5-10 godina i za to nisu postojali preduvjeti jer nismo shvaćali koliko su podaci bitni, kao i njihovo prikupljanje.

“Sada imamo resurse poput clouda i sličnih tehnologija koji te podatke mogu obraditi, a algoritmi su bolji nego prije 10 godina. Učinak umjetne inteligencije danas je nevjerojatan, a mi smo u Hrvatskoj postali svjesni mogućnosti i ‘eksplozije’ “, zaključuje Mutavdžić.