Hrvatski telekom odabrao je Ericsson Nikolu Teslu za izgradnju svoje 5G mreže, a očekuje se da će s tim poslom krenuti tijekom 2021. godine. Riječ je o prvom ugovoru o izgradnji 5G-a u Hrvatskoj. HT je još lani u rujnu s hrvatskim startupom Orqom, koji je razvio globalno najnaprednije naočale za daljinsko upravljanje dronova, na svojoj testnoj 5G mreži u Osijeku demonstrirao prvi video prijenos putem 5G-a u ovom djelu Europe.
Paralelno, najveća energetska kompanija kod nas, Hrvatska elektroprivreda, odabrala je domaću tvrtku Byte Lab za digitalizaciju plinomjera kod svojih kupaca a za što će se koristiti 0G mreža tvrtke Sigfox, odnosno njenog hrvatskog partnera tvrtku IoT Net Adria.
Riječ je o najvećem poslu ugradnje pametnih mjerača plina u Hrvatskoj dosad, i plan je da ga se finalizira do kraja godine. Mreže 5G-a i 0G-a, čita se pet G-a i “zero” G-a, buduća su potka pametne industrije.
Ova prva ciljat će na usluge koje se temelje na brzini, niskoj latenciji, odnosno odzivu, te na velikim volumenima prijenosa podataka. Zero G mreža pak cilja na usluge kojima je važna duljina autonomnog rada uređaja spojenih na nju te što niža cijena prijenosa podataka.
To je razlog zašto 0G primjenu pronalazi u senzorici, udaljenom nadzoru i, općenito, tom djelu IoT-a. S druge pak strane, uz mobilno surfanje, čak se i cijela područja buduće primjene 5G-a tek stvaraju. S 5G brzinama iznad 1Gbps i latencijom takvih mobilnih mreža na razini 1 milisekunde priča se o razvoju nekih budućih usluga poput taktilnog interneta, virtualne stvarnosti i proširene (augmented) stvarnosti.
Te će tehnologije omogućiti da se udaljeno rukuje robotima, upravlja flotama dronova pa čak možda počnu raditi i udaljene kirurške operacije. S prijenosom podataka iznad 10 Mbps i latencijom od 1 milisekunde priča se i o autonomnoj vožnji, koja iako se već danas čini moguća zapravo nužno treba 5G iskorak da bi se mogla praktično realizirati.
Među ostalim, autonomna vozila trebaju imati kontinuiranu i brzu komunikaciju s okolišem oko sebe, odnosno s pametnim cestama i gradovima. Prije manje od dvije godine u EU su puštena u promet tri testna 5G koridora. Prvi se zove Carmen i spaja Bolonju i München.
Drugi, nazvan Croco, spaja Luksemburg s Francuskom i Njemačkom i treći, Mobix, uključuje nekoliko kratkih koridora između Španjolske i Portugala, zatim oko Versaillesa u Francuskoj, Berlina i Stuttgarta u Njemačkoj, Espooa u Finskoj i Eindhoven-Helmonda u Nizozemskoj.
Prema procjeni Europske komisije 5G će u idućih pet godina stvoriti novi tržišni kolač u telekomunikacijama vrijedan 225 milijardi eura. U segmentu 0G-a ta je procjena oko 30 milijardi eura. U Hrvatskoj pak, ako je suditi prema indeksu DESI, najvažnijoj mjeri digitalizacije društva i gospodarstva na području EU-a, a koju objavljuje Europska komisija, situacija po pitanju 5G-a zasad nije dobra. Komisija je spremnost na 5G u Hrvatskoj ocijenila nulom što je jedna od najlošijih ocjena u sklopu DESI-ja za Hrvatsku u najnovijem izvješću.
S jedne strane, to je dosta neobično s obzirom na to da sva tri mobilna operatera već imaju testne 5G bazne stanice. Prema podacima Hakoma, Tele2 je postavio jednu i trenutačno jedinu na zgradi svojeg sjedišta u Zagrebu. A1 Hrvatska ih je postavio 13. Četiri su u Zagrebu, uključujući jednu koja pokriva sjedište kompanije, kao i dodatne četiri u Sisku, zatim jedna je u Rijeci, dvije u Osijeku te po jedna u Splitu i Dubrovniku.
Testiranje tehnologije
Kompanija A1 Hrvatska se još lani, upravo zbog 5G-a te nadogradnji 4G-a i to na obljetnici 20. godina poslovanja, pohvalila da ima najbržu mobilnu mrežu, na kojoj više od milijun korisnika ima na raspolaganju brzine do 1,35 Gbps, a preostali do 225 Mbps.
Prije dvije godine A1 testirao je 5G tehnologiju na Rabu i Cresu te ostvario brzinu prijenosa podataka od čak 20 Gbps, najviše dosad u Hrvatskoj. HT pak, prema podacima Hakoma, sada 5G testira na najviše baznih stanica u Hrvatskoj, njih 20.
U Zagrebu na zgradi svog sjedišta te kod NSK, gdje je bila lokacija za sjedište za hrvatsko predsjedanje EU-om, zatim na tri lokacije u Samoboru, dvije u Svetoj Nedjelji, inače mjestu gdje se nalazi sjedište Rimac Automobila, hrvatske tvrtke koja razvija svoju tehnologiju autonomne vožnje. Nadalje, HT ima i testne 5G bazne stanice u drugim mjestima: jednu u Bjelovaru, dvije na Krku, jednu u Baškoj pa na Korniću te Punatu na otoku Krku. Najviše, njih sedam ima u Osijeku.
Najveći grad u Slavoniji posebno je važan kad dođe do izgradnje novih bežičnih mreža za pametnu industriju. Riječ je o prvom 5G gradu u Hrvatskoj. Tri mobilna operatera u njega će do kraja ove godine po pitanju 5G-a investirati 25 milijuna kuna. Ericsson Nikola Tesla je u Osijeku otvorio vlastiti razvojni centar za 5G. Osatina grupe, poljoprivredna kompanija s više od 1400 zaposlenika, na 5G-u pak temelji nastavak svoje informatizacije.
U suradnji sa zagrebačkom IT tvrtkom GDI-jem povezali su krave na internet, a s 5G-om očekuje da će moći krenuti prema autonomno voženim traktorima, autonomnim dronovima i multispektralnim kamerama za preciznu poljoprivredu. Testna 5G mreža omogućuje im da testiraju obradu podataka u cloudu tijekom gnojidbe uz kontinuiranu vezu s traktorima. Rimac Automobili, koji u Osijeku imaju podružnicu, 5G koriste da bi telemetriju u vožnji u realnom vremenu prebacili u cloud.
Cilj je da umjesto generalnih podataka, a zahvaljujući performansama 5G mreža, mogu podatke s doslovno svih senzora slati u cloud u realnom vremenu. A to je tak početak, jer 5G je važan za razvoj pametnog grada Osijeka, kao i za podršku razvoja Osijek Software Cityju, koji čine IT tvrtke čiji izvoz raste dvoznamenkastim stopama i nadomak je četvrt milijarde kuna.
Korona odgodila planove
Međutim, EK se u DESI-ju teško mogla pozvati na sve to s obzirom na to da je Hrvatska tek u siječnju ove godine, i to odlukom Vlade, odredila da će Osijek biti prvi 5G grad.
Jednim dijelom to se tumači time što se čekalo da se to napravi tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom, a drugim što se vodila politička pozadinska bitka za tu titulu, koju su još priželjkivali Bjelovar, Karlovac i Rijeka.
U međuvremenu se svemu tome dodala i korona što je utjecalo na odgađanje planova za 5G natječaj, kao i za puni prelazak na digitalnu televiziju, koji je nužan da bi se takozvana druga digitalna dividenda, odnosno frekvencije koje se danas koriste za digitalnu televiziju i radio mogle koristiti za 5G. Korona je, naime, povećala nezaposlenost i izvršila financijski udarac na gospodarstvo pa je država odlučila odgoditi ovaj korak, jer bi građani bili usred krize prisiljeni kupiti nove televizore, koji umjesto DVB-T/MPEG-2 standarda podržavaju novi standard DVB-T2/ H.265/HEV.
K tome, više im na isti način ne bi radili ni radio uređaji. Osim pobrojanih odgoda, EK je hrvatsku spremnost za 5G ocijenila lošim i zbog vrlo malo rada na afirmaciji korištenja super-brzog interneta, koji u EU sve više postaje standard.
Dok se u Hrvatskoj priča o brzinama od 20, 30 ili 50 Mbps, i to u kontekstu fiksnog pristupa, u više od četvrtine kućanstava u EU normalna brzina surfanja internetom je 100 Mbps ili više. U Hrvatskoj, prema podacima EK, tu brzinu ima svega 6 posto kućanstava.
Pozitivno je pak to što je nakon najnovije objave DESI indeksa za Hrvatsku država odlučila najaviti da će javnu dražbu za 5G napraviti krajem godine, dok će operaterima im puni spektar za 5G postati dostupan u prvoj polovici 2021.
Korištenje robota
Hoće li biti pomicanja tih rokova, s obzirom na to da su izjave došle u vrijeme taman pred parlamentarne izbore 2020., tek će se vidjeti. I dok se u 5G dijelu još uvijek radi na pripremama, u 0G dijelu polako kapaju prvi korisnici. Tako Sigfox, odnosno IoT Net Adria, i u Hrvatskoj usluge “razgovora” među strojevima nudi tvrtkama kao što su Airbus, koji preko toga prati dijelove za avione, Michelin, koji tako prati svoje kontejnere, i Total, koji tako prati svoje prikolice za gorivo.
Prvi komercijalni korisnik ove mreže postala je prije dvije godine Marina Punat, koja je na 0G mrežu povezala svoj sustav za praćenje stanja na jahtama i u prvoj godini privukla 400 klijenata te usluge. Trenutačno još nisu vidljive sve primjene 5G i 0G mreža.
No, za očekivati je da će one značajno utjecati na razvoj industrijskog IoT-a (IIoT), zatim skok korištenja strojnog učenja i umjetne inteligencije, sve raznovrsniju primjenu cloud i edge računarstva, kao i razvoj pametnih tvornica.
Međutim, ovo potonje mahom će se u Hrvatskoj realizirati kroz stvaranje novih pogona stasalih kroz postojeće R&D projekte budući da, prema analizi Hrvatske gospodarske komore od prije tri godine, bazu domaće industrije čini svega 591 tvrtka. Riječ je o onim tvrtkama koji bi zapravo imale najviše koristi od 5G-a i 0G-a, ali one su u prosjeku u svom razvoju zastale između 2. i 3. industrijske revolucije dok se s ovim novim mrežama priča o prelasku na industriju 4.0.
S druge pak strane, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, države koje imaju i do dva puta veći udio GDP-a od proizvodnje upravo zbog novih mreža dodatno ubrzavaju svoj rast.
EK je objavila da korištenje robota u industriji u tim državama raste najbrže u Uniji i usporedivo je s rastom koji u tom segmentu ima Kina.
Spomenuta EU četvorka je do 2016. došla do razine da kod nje radi 8 posto svih robota u Uniji što je na razini Francuske te na putu prema razini najboljih, Italije i Njemačke, koje stoje dvostruko bolje.
U svjetskim okvirima takav napredak bilježi i Kina, koja je od 2000. i pozicije praktično bez robota došla do toga da je svaki peti industrijski robot sada uposlen u toj državi.
U vrijeme korone, kad si Hrvatska razmišlja kamo dalje zbog velike ovisnosti o turizmu, razvoj industrije i korištenje sinergije od napretka u više industrije, primjerice i kroz razvoj 5G i 0G mreža, nešto je što bi vrijedilo istražiti.
