Trenutačna pandemija Covida-19 dokazala je važnost digitalizacije cijelog niza gospodarskih sektora, a Hrvatska na tom području stoji sasvim zadovoljavajuće, stoji u analizi Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom ‘Tko je spreman za novo digitalno doba’, predstavljenoj u ponedjeljak.

‘Snažna država’

Hrvatska je rangirana među ‘snažne države’ na EIBIS indeksu digitalizacije s obzirom da je naša stopa digitalizacije iznad prosjeka Europske unije u sektorima građevinarstva, usluga i infrastrukture.

Hrvatska je u tom indeksu zauzela vrijednost od 63 boda i u društvu je Slovenije, Švedske, Portugala, Estonije, Belgije, Luksemburga, Slovačke i Austrije.

Najvišu vrijednost od 84 boda zauzela je Danska, a najmanje – 48 bodova – ima Litva.

K tome, stopa digitalizacije u hrvatskom sektoru usluga viša je i od prosjeka SAD-a koji općenito bolje stoji od Europske unije po pitanju digitalizacije.

EIB-ovo izvješće navodi da je 40 posto hrvatskih kompanija u proizvodnom sektoru i građevinarstvu djelomično digitalizirano, a 18 posto u proizvodnji i 15 posto u građevinarstvu ih je potpuno digitalizirano.

U uslužnom sektoru više od polovice tvrtki je djelomično digitalizirano, a ako se pribroje i potpuno digitalizirane kompanije, udjel raste na više od 70 posto. Za usporedbu, u Europskoj uniji je 40 posto kompanija iz tog sektora djelomično digitalizirano, a u SAD-u malo manje od 50 posto.

Među velikim kompanijama stopa digitalizacije u uslužnom sektoru u Hrvatskoj iznosi 80 posto dok je američki prosjek oko 65 posto, a europski oko 55 posto. Očekivano, male tvrtke – koje EIB-ovo izvješće definira kao one s manje od 50 zaposlenika – ne mogu si priuštiti veće investicije na tom području, pa je njih 40 posto u uslužnom sektoru digitalizirano, nasuprot svakoj drugoj u Europskoj uniji i SAD-u.

Gdje ipak zaostajemo

Koliko digitalizacija poslovanja donosi pozitivnih učinaka govori i podatak da je udjel tvrtki koje su u posljednje tri godine povećale broj zaposlenika ili je on ostao stabilan veći nego kod kompanija koje taj proces nisu započele.

Konkretno, četvrtina ‘digitalnih’ kompanija smanjivala je broj radnika, dok je to isto učinila gotovo svaka treća ‘nedigitalizirana’ kompanija.

Istodobno, prosječna plaća i prosječna produktivnost i kod digitaliziranih i nedigitaliziranih kompanija ispod je europskog prosjeka.

Naime, prosječna produktivnost rada hrvatskih digitaliziranih tvrtki dosegla je vrijednost od 11,2, dok je u Europskoj uniji iznad 12, a u SAD-u vrlo blizu toj vrijednosti. Istodobno, medijan plaće u hrvatskoj digitaliziranoj tvrtki iznosi oko 15.000 eura godišnje, dok je taj iznos u Europskoj uniji 38.000 eura.

Općenito, europske tvrtke rjeđe su digitalizirane u odnosu na američke konkurente, a posebno zaostaju u sektoru građevinarstva. Osim toga, američke kompanije više ulažu u poboljšanje poslovnih procesa. S druge strane, i europske i američke tvrtke slično percipiraju digitalnu infrastrukturu.