Dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Bilas upozorio je ovih dana da Hrvatska nepotrebno tehnološki zaostaje, te da njezin tehnološki razvoj nije samo preduvjet za visoki društveni standard građana nego i prioritetno pitanje nacionalne sigurnosti.

On je to kazao na svečanom obilježavanju Dana FER-a, na kojem su se našli predstavnici političkog, diplomatskog, sveučilišnog i gospodarskog života Hrvatske, i na kojem je rečeno da je FER jedna od najprestižnijih institucija u Hrvatskoj uopće.

Briga za tehnološki razvoj zemlje za FER je prioritetna. Za puni doprinos FER-a i srodnih institucija potrebno je i okruženje koje motivira i usmjerava ambicije za ostvarenja s velikim utjecajem na društvo i globalne ciljeve. Potrebna je koncentracija tehnološkog znanja, istraživačkog entuzijazma i intelektualnog kapitala kojima se učinkovito upravlja, kazao je Bilas i dodao: FER može i hoće biti katalizator tehnološke transformacije Hrvatske, ali FER ne može sam.

Bilas je poručio da su za transformaciju Hrvatske u visokotehnološku zemlju potrebna poduzetna sveučilišta koja uspješno kombiniraju izvrsnost u znanosti, obrazovanju i poduzetništvu primjenom istraživačkih rezultata.

Potrebna nova sveučilišta

Potrebna su sveučilišta koja stvaraju tehnološke ekosustave i snažno su internacionalizirana razmjenom studenata i istraživača, kazao je dodao da je upravo s FER-om povezan velik broj uspješnih i potentnih hrvatskih tehnoloških kompanija koje se pozicioniraju kao relevantne u svijetu.

Na tom putu transformacije, na građenju sustava i okvira za provedbu te vizije, potrebna je suradnja politike, industrije i akademije, i pozivamo na brzo zajedničko djelovanje, kazao je.

Dekan Vedran Bilas je izrazio zadovoljstvo stanjem i razvojem FER-a, kazavši da je Fakultet u prošloj akademskoj godini imao najveći broj prijavljenih projekata ikada, više od 260 njih, te da je FER i dalje najuspješnija visokoškolska institucija u Hrvatskoj s 19 ugovorenih projekata vrijednosti iznad 30 milijuna eura iz programa Obzor.

Izradili smo novu Strategiju razvoja i Akcijski plan za petogodišnje razdoblje. Formiran je Savjet Fakulteta koji čine tehnološki poduzetnici i menadžeri alumni, investitori te sveučilišni profesori iz Hrvatske i inozemstva kao kritični prijatelji Fakulteta koji pomažu u formiranju i provedbi strateških inicijativa, kazao je.

Hrvatska je u svojoj povijesti imala velikih i ambicioznih projekata, kao što je izgradnja prvog u svijetu cjelovitog elektroenergetskog sustava višefazne izmjenične struje koji je uključivao proizvodnju u hidroelektrani Krka, prijenos dalekovodom i gradsku rasvjetu u Šibeniku. Taj je projekt pušten u rad 28. kolovoza 1895., svega dva dana nakon prve višefazne hidroelektrane na Niagari, koja nije bila uklopljena u cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i spajanja potrošača. Međutim to su djela onodobnih inženjera koji su bili sposobni za velike i ambiciozne projekte, a ne sustava, i Hrvatska je uvijek tehnološki zaostajala.

Šest tehnoloških ciklusa

Bilas je ukratko skicirao povijest tehnoloških inovacija koja do danas obuhvaća šest ciklusa. Prvi inovacijski ciklus u Hrvatskoj krenuo je s industrijskom revolucijom krajem 18. stoljeća i trajao oko 60 godina, a tehničko visoko obrazovanje pokrenuto je tek na prijelazu iz drugog u treći inovacijski ciklus, kada se energija pare zamjenjuje električnom energijom i počinje era motora s unutarnjim sagorijevanjem.

Tada je Hrvatska tehnološki kasnila oko sedamdesetak godina za državama srednje Europe, kazao je.

U trećem inovacijskom ciklusu, koji traje do 1950., tehničko visoko obrazovanje i istraživanje značajno doprinosi razvoju elektrotehničke i elektroenergetske industrije u Hrvatskoj. Time se stvara jedna od najvažnijih hrvatskih industrijskih tradicija i snažna poduzeća koja su i danas vodeći izvoznici.

U četvrtom inovacijskom ciklusu, koji je trajao od 1950. do 1990. Hrvatska je industrijalizirana, ali nažalost nije bilo značajnijih investicija u ključne tehnologije toga vremena, kao što je elektronika ili mikroelektronika, ili se djelatnost nije održala. Posljedice osjećamo i danas, kazao je.

Međutim, akademska zajednica je čuvala i razvijala znanja i stvarala talente kojima se Hrvatska kompetentno uključila u peti inovacijski ciklus. On je prepoznatljiv po digitalnim komunikacijama i razvoju softvera i on je trajao od 1990. do 2020. godine.

Nalazimo se u prvoj polovici šestog inovacijskog ciklusa. On je obilježen tehnologijama poput umjetne inteligencije, robotike i dronova, kao i obnovljivim izvorima energije. Taj bi ciklus mogao potrajati do 2035. godine.

Sada je prilika iskoristiti jaku integraciju institucija poput FER-a u europski istraživački prostor, umrežavanje i vrhunska istraživanja upravo u tim tehnologijama nakon ulaska u Europsku uniju, za nadoknađivanje tehnološkog zaostajanja i nužno ubrzanje tehnološkog razvoja Hrvatske, zaključio je Bilas.