U listopadu održana konferencija Pametni gradovi – gradovi budućnosti privukla je različite zainteresirane strane koje su time dobili priliku predstaviti i podijeliti različita iskustva i rješenja objedinjena pod sintagmom 'pametni gradovi'. S hrvatskim smo praksama, upravo zahvaljujući sustavnoj promociji Poslovnog dnevnika, još i upoznati, ali što je s europskim? Tako je i ove godine lista sudionika Pametnih gradova dodatno oplemenjena gostima iz inozemstva – prezentacijom Graza kao urbanog održivog grada te gostovanjem Dennisa Steinseka koji je predstavio koncept nextbikea i njegove vrijednosti unutar europskih modela javnog gradskog prijevoza.

Naime, iako je nextbike pod rukovodstvom Krešimira Dvorskog odavno zaživio u Hrvatskoj te ga sve više gradova želi uključiti u svoje svakodnevno funkcioniranje, zanimljivo je kako diljem Europe nextbike ne funkcionira samo kao alternativa javnom gradskom prijevozu već i kao njegova – nadopuna. Što to znači u praksi? To da za vrijeme kiše vi svoj bicikl možete unijeti u gradski vlak ili bus te njime nastaviti po silasku s tog prijevoznog sredstva, što kod nas još uvijek ipak nije slučaj. Dennis Steinsek je tako u razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio da za sada već 12 godina uspješnu tvrtku i sustav javnih bicikala, nextbike, nema sljedećeg najvažnijeg tržišta jer njihov koncept već postigao vrlo široku primjenu. Od najvećih nedostataka i poteškoća pri implementaciji nextbike sustava u gradovima diljem Europe, iako je odmah naglasio kako su takvi slučajevi vrlo rijetki jer su svi vrlo otvoreni, naveo je tek financije – njihova implementacija ipak košta.

Financije su, dakle, određena prepreka. Kako je savladavate?
Diljem svijeta postoji još mnoštvo gradova, naročito u Istočnoj Europi, koji su spremni za implementaciju sustava javnih bicikala, i koji pokazuju vrlo velik interes. Naravno, te zemlje nemaju jednake financijske mogućnosti, a dobar dio ulaganja upravo je u njihovim rukama. No, uvijek pronađemo zajednički jezik i dođemo do rješenja kojim su zadovoljne sve strane – i mi kao ponuđači usluga i naši krajnji korisnici.

Otvarate, zapravo, nova radna mjesta tamo gdje dođete.
Tako je, iza svakog našeg sustava stoji i tim koji ga održava, koji njime upravlja, koji ga distribuira. Ovisno o zemlji, broj članova tima varira, ali tako je i sa bilo kojom drugom djelatnošću.

Moglo bi se reći da je nextbike zapravo franšiza koja se širi diljem svijeta. Razlikuje li se ponuda od jedne države do druge?
Ako ste registrirani u nextbike sustav, vi možete koristiti naše usluge bilo gdje. U svim zemljama u kojima smo prisutni postoje različiti, a opet slični sustavi, koji su pod zajeničkim nazivnikom nextbikea. Usluge su naravno prilagođene potrebama pojedinog tržišta, ali ja kvaliteta na globalnoj razini – jednaka. Pogledajte samo Hrvatsku, ove godine smo dodali šest gradova na našu listu, što je trend za koji prognoziramo nastavak.

Postoji li razlika između manjih i većih gradova, turističkih mjesta koja su komercijalno aktivna tek nekoliko mjeseci godišnje i metropola?
Postoje različiti primjeri, a Hrvatska je među pet 'najboljih' zemalja koje su uspješno implementirale nextbike sustav. Njemački su gradovi također, kao i poljski, vrlo propulzivni po tom pitanju. Najvažnije je da su gradovi otvoreni prema ulasku novih prijevoznih sredstava, što podrazumijeva i određene infrastrukturne zahtjeve. Zagreb je, recimo, sad već spreman za veću mrežu nextbikea. Također, postoje razlike u smislu praktičnosti – dok pojedine zemlje imaju jednu karticu s kojom ulazite u različite vrste prijevoza (i neke druge usluge), u Zagrebu kupujete različite karte za različite stvari što, recimo turistima, iziskuje prethodno istraživanje i informiranje koje oduzima vrijeme. Što se tiče turističkih mjesta, postoji dio stanovništva koje se našim sustavima koristi i tijekom godine, a svaki pomak dio je šireg mozaika šire ekološke osviještenosti o prednostima korištenja bicikala. U ljetnim mjesecima, kada su koncentracija i fluktuacija ljudi pojačani, sustavi javnih bicikala, odnosno nextbike, turistima omogućava da s aktivnostima nastave i na odmoru – bez da sa sobom moraju nositi vlastiti bicikl, omogućava im brži prelazak od točke A do točke B, te generalno gledano – donosi i brojne benefite po njihovo zdravlje. U većim gradovima, naravno, novi se trendovi dosta brže usvajaju tim više što ih karakterizira velik broj mlađe i studentske populacije koja dosta dobro upija svjetske i europske trendove. Dakle, tu su i veće dnevne frekvencije i migracije, a samim time i veći prihodi. Recimo, nedavno smo u Njemačkoj nextbike sustave implementirali i u gradove koji imaju manje od pet tisuća stanovnika, tako da smo dokazali da broj stanovnika nije jedini i najvažniji preduvjet. Svaka regija, svaki grad ima svoje prednosti.

Jeste li postali konkurencija proizvođačima bicikala?
Ne. Ne radi se o natjecanju već smo zapravo partneri u promicanju biciklizma kao sastavnog života. Jer putujete li u Dubrovnik ili Zagreb s nekog sasvim drugom kraja svijeta vi, s obzirom da postoji nextbike, ne morate sa sobom nositi svoj bicikl, a možete nastaviti sa svojim zdravim navikama. Ovdje se ne radi o uzimanju dijela tržišnog kolača, već o dijeljenju popola.