Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je danas rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi na 51. poziciji.

U dvanaestom „Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji 2013.“ na temu Gospodarskog rasta i zapošljavanja u povezanom svijetu, odnosno odnosa između ICT-a i konkurentnosti, gospodarskog rasta i zapošljavanja uključene su 144 zemlje, dvije više nego prethodne godine.

Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom mrežne spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na:

1. ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu.

2. Prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane Vlade, gospodarstva i pojedinaca.

3. Poslovno i inovacijsko okruženje, te politički i regulatorni okvir.

4. Utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo 

U odnosu na prošlu godinu Finska, Singapur i Švedska i dalje su vodeće zemlje svijeta po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Ujedinjeno Kraljevstvo sa 10. na 7. poziciju te Nizozemska i Norveška koje su poboljšale svoju poziciju za dva mjesta. SAD bilježe pad na 9. poziciju, najlošiju do sada, te najjačem svjetskom gospodarstvu prijeti izlazak iz ovog najelitnijeg društva.

Gospodarstva zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) nastavljaju zaostajati u rangiranju (Kina je pala za 7 mjesta i nalazi se trenutno na 58. poziciji), te održivi brzi ekonomski rast ovih zemalja može biti ugrožen ukoliko ne izvrše ulaganja u ICT, vještine i inovacije. Od zemalja središnje Europe, Slovenija, Češka i Poljska zadržale su prošlogodišnje pozicije, a Slovačka bilježi poboljšanje za tri pozicije.

Hrvatska ove godine bilježi pad na rang ljestvici sa 45. na 51. mjesto. Ipak, nedvojbeno Hrvatska prema korištenom pokazatelju ICT spremnosti se nalazi na razini ove skupine usporednih zemalja, blizu Poljske, a ispred Slovačke, razmjerno uspješnih usporednih zemalja.

Od zemalja jugoistočne Europe jedino Bosna i Hercegovina bilježi znatno poboljšanje sa 84. na 78. poziciju, dok ostale zemlje bilježe pad pozicije, pogotovo Rumunjska koja sada zauzima 75. poziciju, samo 3 ispred BiH.

Osnovni razlog pogoršanja pozicije Hrvatske prema prethodnoj godini je nazadovanje za 10 pozicija u okviru ranije izvrsnog indeksa Spremnost, te gubitak 8 pozicija za indeks Utjecaj. Ipak, i nadalje je najlošije ocjenjeno stanje Okruženja.

1. OKRUŽENJE

Za 10 pozicija je pogoršano Političko i regulatorno okruženje, za koje Hrvatska zauzima tek 90. poziciju, što je najlošije od 10 stupova. Poslovno i inovacijsko okruženje poboljšano za dvije pozicije, ali je rang ipak niži od ukupne pozicije Hrvatske.

Loš je rang indikatora efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (137.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju vladine regulative (129.), intenziteta lokalne konkurencije (120.), te vladine nabave napredne tehnologije (129.).

2. SPREMNOST

Sva 3 stupa indeksa Spremnost su zamjetno pogoršana, a najviše Infrastruktura i digitalni sadržaj za čak 12 pozicija. Taj pad je posljedica gotovo isključivo pogoršanja vrijednosti indikatora širine međunarodnog podatkovnog kanala sa 42.9 kb/s po korisniku (rang 31) na 19.9 kb/s (rang 62).

Unatoč tome, Spremnost je naš najbolji indeks, ponajviše zahvaljujući odličnom rangu stupa Dostupnost (26). Najzaslužnijim za dobru poziciju Hrvatske su indikatori pokrivenosti mobilnim mrežama (1.) i konkurencije interneta i telefonije (1.).

3. KORIŠTENJE

U okviru ovog indeksa zamjetna je razlika između vrlo dobrog Individualnog korištenja ICT-a (39. pozicija) te vrlo lošeg Poslovnog korištenja i Vladinog korištenja (oko 80. pozicije). Ipak, Vladino korištenje ICT-a poboljšano je za znatnih 9 pozicija i to uglavnom zbog poboljšanja Indeksa koji ocjenjuje kvalitetu on line usluga Vlade (40.).

Najbolja rang vrijednost indikatora odnosi se na individualnu upotrebu Interneta gdje smo poboljšali svoju poziciju za 5 mjesta od prethodne godine i sad se nalazimo na 33. mjestu. Također postoji pozitivan pomak za 3 pozicije u apsorpciji tehnologija u poduzećima gdje smo na 77. mjestu.

4. UTJECAJ

U okviru indeksa Utjecaj, zamjetno je poboljšan stup Ekonomski utjecaj (za 6 pozicija), ali je izrazito pogoršan stup Društveni utjecaj s padom na 68. poziciju s prošlogodišnje 50. Taj pad posljedica je u najvećoj mjeri pogoršanja vrijednosti indeksa E-sudjelovanja s 25. pozicije u prethodnoj godini na 51. u ovom Izvješću. Riječ je o indeksu koji je preuzet iz serijske publikacije „E-Government Survey“ Ujedinjenih nacija, a odnosi se na kvalitetu pružanja informacija građanima od strane Vlade. Najlošiji indikator odnosi se na upotrebu ICT-a i vladine efikasnosti, odnosno do koje mjere upotreba ICT-a od strane Vlade poboljšava kvalitetu vladinih usluga građanima (117.).

„Iako ne možemo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, negativan trend potiče zabrinutost. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja, pa tako nedostaje regulativni okvir kojim bi se poticale investicije u ICT, kao i njegova primjena u reformama javnog sektora nužnog za porast konkurentnosti Hrvatske. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, u suprotnom ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Općenito, za Hrvatsku se može zaključiti kako ima razmjerno dobru poziciju zbog: prilično razvijene ICT infrastrukture, visoke stope pismenosti, uključenosti ICT-a u sekundarno obrazovanje i kvalitete obrazovanja.

Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa mrežne spremnosti sastoji se od 54 varijabli i od toga 27 varijabli su kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i International Telecommunication Union (ITU). Preostale 27 varijable odnose se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.

„Globalno izvješće o informacijskoj tehnologiji 2013.“ rezultat je suradnje Svjetskog gospodarskog foruma i INSEAD-a, te od ove godine i Samuel Curtis Johnson poslovne škole za menadžment pri Sveučilištu Cornell, a cjelokupno Izvješće može se preuzeti na stranici www.weforum.org.