Popravak oštećene hrskavice je skupa i mukotrpna terapija. Njemački su stručnjaci sada razvili novu, jeftiniju metodu bez suvišnih operacija i laboratorijskog uzgoja zamjenskog tkiva, koristeći matične stanice pacijenta. Pogled na uobičajne postupke otkriva o čemu se radi. Ako je hrskavica na jednom mjestu – na primjer u koljenu – izlizana, ortoped u prvoj operaciji uzme komadić hrskavičnog tkiva s drugog mjesta u tijelu pacijenta. Njega zatim čiste i za daljnju upotrebu pripravljaju komercijalne tvrtke. Cilj je uzgoj velikog broja stanica hrskavice, takozvanih kondrocita. Kada te stanice narastu, na redu je druga operacija. Iz tijela pacijenta se pritom uzima koštana ovojnica. Od nje se u koljenu oko oštećene hrskavice oblikuje jastučić u koji se zatim ubrizgava stanična kultura. A sve to se na kraju zatvara fibrinskim ljepilom. Fibrini su bjelančevine koje djeluju poput ljepka. U jastučiću s ubrizganom staničnom kulturom izraste možda novo tkivo slično hrskavici. Postupak se zove ATK – autološka transplantacija kondrocita. Liječnici rast tkiva dodatno potiču životinjskim kolagenima koji stanicama služe kao kostur. Problem tog danas već rasprostranjenog zahvata je što je vrlo skup. Samo uzgoj stanica hrskavice košta između 3500 i 7000 eura, bez operacije. Znanstvenici sa Sveučilišne klinike u Lübecku razvili su jefitiniji postupak koji uključuje aktiviranje potencijala za samoozdravljenje ljudskog tijela, a to je vrlo jednostavno: Na mjestu gdje se hrskavica izlizala u kost se čekićem i dlijetom izdube sitne rupice, takozvane mikrofrakture. Posljedica su blaga krvarenja koštane srži, koja sadrži mezenhimalne matične stanice. Na površini krvareće kosti tako dolazi do stvaranja kolagenske spužve skrojene po mjeri oštećene hrskavice. Dr. Peter Behrens sa Sveučilišne klinike u Lübecku, pojašnjav: “Zanimljivost te matrice je da tvori poklopac za koji se lijepi tkivo ili stanice koje ispod njega izrastaju. Na tom poklopljenom području dolazi do tvorbe novog tkiva. Pritom dodatno koristimo manju količinu vlastitog seruma pacijenta, jer on sadrži faktor rasta, koji mezenhimalne matične stanice iz koštane srži potiče na preobrazbu u stanice hrskavice.” Vlastite se stanice, dakle, zapletu o spužvu i počnu tvoriti novo tkivo slično hrskavici. Transplantacija stanica izvana više nije potrebna. Novi se postupak, koji se primjenjuje u klinikama u Regensburgu, Hannoveru, Freiburgu i Potsdamu, zove AMIC – autološka matrično iducirana kondrogeneza, dakle tvorba hrskavice iz vlastitih stanica oko kolagenskog kostura. Prednost novog postupka je što je dovoljan tek takozvani minimalno-invazivni zahvat, umjesto triju operacija. Osim toga košta samo 1000 eura. A što je možda najvažnije, pacijentu ne treba uzimati zdravu hrskavicu da bi se iz nje uzgojilo novo tkivo.