Možda je na to utjecao efekt Grete Thunberg, a možda to što se najveća hrvatska kompanija i naftni div, Ina prvi put isprsila financijski i logistički kako bi podržala inovativne biznise, ali nova generacija najvećega gradskog startup akceleratora, zagrebačkog Startup Factoryja, zelenija je nego ikad. Sedam od 18 startupa koji su ušli u četvrtu generaciju akceleratora koji organizira najveći startup hub u Hrvatskoj, Zicer na Zagrebačkom Velesajmu, povezano je s ekologijom i inovativnim načinima kako se nositi s klimatskim promjenama.

No, ti novi biznisi i poslovno imaju znatan potencijal. Marko Brkljačić, voditelj startupa Fobip i R&D inženjer s iskustvom u kemijskoj i naftnoj industriji te na projektima humanoidnih robota, predstavio je ugradbene panele koji apsorbiraju ugljični dioksid i metan, a izbacuju kao nusproizvod osnovu za biodizel, kompost, gorivo za energane ili pak stočnu hranu pa čak i dodatak ljudskoj prehrani. Kako neslužbeno doznajemo, za njegovu je inovaciju Ina već pokazala interes.

Prediktivna analiza
"Ovdje smo jer želimo napraviti prototip, a za to je potrebna i logistika i kapital što nam Zicer može omogućiti. Sve smo pripremili za taj korak, a u timu se uz mene još nalaze stručnjakinja za industrijsku biologiju i stručnjakinja za klimatske znanosti", kaže Brkljačić. Dodaje da ga je ugodno iznenadio interes ulagača i tvrtki koje okuplja Zicer.

Neki od njih, navodi, već su s njim kontaktirali da bi se bolje upoznali s njihovim proizvodom. S prototipom je pak u Zicer došao startup Recorr QCQ, koji je razvio uređaj koji omogućuje prediktivnu analizu korozivne zaštite u brodarskoj industriji, građevini i drugim djelatnostima. Sanja Martinez, voditeljica startupa Recorr QCQ i predstojnica Zavoda za elektrokemiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije kaže da njihov proizvod može spasiti mostove od rušenja i skupe popravke brodova.

"U nekim industrijama ispitivači koji provjeravaju korozivnu zaštitu čak moraju imati posebne certifikate, a metode i uređaji kojima to rade nisu ni digitalni ni tako sofisticirani, a pogotovo ne omogućuju prediktivnu analitiku važnu za financijsko planiranje održavanja", kaže Martinez. Prototip ima i startup Urban Osais, koji je razvio pametni kućni vrt u kojem se mogu uzgajati različite biljke, uključujući i one jestive kakve se inače kupuju na tržnici. Vrt kombinira posebno osvjetljenje, aeroponiku i IoT kako bi stvorio i pratio uvjete idealne za rast biljaka. 

Startup SEAtonomous razvija dva manja broda-drona, prva takvog tipa u Hrvatskoj, a kojima su glavni zadaci samostalno hranjenje ribe u morskim ribogojilištima kao i skupljanje površinskog smeća na moru, rijekama i jezerima. Uz njih, među "zelenim" startupima u četvrtoj Zicerovoj generaciji još su startup A-SAP, koji autonomno razvija sustav za analizu tuče, ArboSmart koji je razvio cloud aplikaciju za tvrtke koje upravljaju zelenim površinama i Hypergola koja je razvila ekološke nadstrešnice.

Iz Grada najviše dosad
Frane Šesnić, direktor Zicera kaže da je Grad Zagreb ove godine za startupe u akceleratoru namijenio milijun kuna investicija, najviše dosad. "Fokus smo ove godine stavili na transfer znanja i tehnologije, a dodatno nam je pomoglo što smo dobili snažnog partnera, Inu", kaže Šesnić. Marijan Mrkonjić, direktor Novih biznisa Ine naglasio je da najveća kompanija u Hrvatskoj želi na drugačiji način sagledati probleme s kojima se suočava u poslovanju. 

"Ini ovo daje priliku da upozna i vidi što se događa na tržištu, a prvi utisci iz Zicera su nam jako dobri", kaže Mrkonjić. Mirka Jozić, pročelnica za gospodarstvo u Gradu Zagrebu kaže da je milijun kuna financiranja za najbolje startupe iskorak. "Nastavit ćemo raditi na poboljšanju financiranja", zaključuje Jozić.