Prema istraživanjima Dzona, na globalnoj će se razini za izgradnju pametnih gradova do 2020. uložiti oko 400 milijardu dolara. Uz to, prema izvješću analitičke kuće McKinsey prognozira se i da će se u pametnim gradovima do 2025. godine generirati 60 posto svjetskog BDP-a. Ove brojke nedvojbeno pokazuju da su gradske vlasti širom svijeta prepoznale važnost razvijanja pametnih rješenja za gradove. Kako na tom planu stoje hrvatski gradovi, upitali smo vodeće ljude tvrtki koje se bave razvojem takvih rješenja.

Krešimir Dvorski, direktor tvrtke Sustava javnih bicikala, koji je u četiri godine uspio pokrenuti nextbike sustave u 13 hrvatskih gradova, ističe kao su gradovi danas izuzetno zainteresirani za održivi razvoj te u tom kontekstu održiva mobilnost poprilično prednjači u odnosu na neke druge segmente planiranja pametnih gradova.

“Gradovi i općine danas su spremniji nego ikada izdvojiti određena sredstva za planiranje i implementaciju pametnih rješenja. Međutim budžeti su znatno skromniji od drugih zemalja članica EU. Primjerice, Varšava je prije pet godina investirala milijune i milijune eura za pokretanje sustava javnih bicikala, ove je godine kompletno obnovila flotu i povećala broj stanica i bicikala tako da danas ulicama glavnog grada Poljske cirkulira čak 5000 javnih bicikala.

U usporedbi s Hrvatskom, to znači da samo Varšava ima desetak puta više javnih bicikala nego svi gradovi u Hrvatskoj zajedno. Dakle trend je dobar, ali brojke su skromne. Temeljni problem ne vidim u neinformiranosti, nego u nedovoljnom privlačenju sredstava iz EU fondova koji su više nego spremni za subvencioniranje projekata iz domene pametnih gradova. Vjerujem da se svi preduvjeti već sada ispunjeni kako bi se ta situacija konačno preokrenula u korist svih potencijalnih korisnika usluga koje pružaju provideri smart cities rješenja među kojima je bike sharing jedno od globalno najraširenijih i najpopularnijih”, ističe Krešimir Dvorski. U sam vrh primjenjenih pametnih rješenja u svijetu spadaju i pametni parking i pametno planiranje transporta. Takva rješenja razvijaju se i u Hrvatskoj, a ona varaždinske tvrtke Mobilisis, primjenjuju se u više svjetskih gradova. “Za sada su u najvećoj primjeni Fleet Management i Smart parking rješenja. U Fleet Management dijelu držimo najveće prijevozničke tvrtke u Hrvatskoj, ali i druge velike kompanije s velikim flotama vozila. Trenutno je u sustavu više od 18.000 vozila pod praćenjem. Koristi koje klijenti imaju su brojne, a neke od njih su brže upravljanje voznim parkom, sigurnije upravljanje poslovnim procesima, kvalitetnije upravljanje troškovima u realnom vremenu te nadzor vozila u bilo kojem trenutku”, kaže direktor Mobilisisa Goran Kanižaj te ističe kako kako je iza Smart parking rješenja, točnije, MagSensea sve više i više uspješnih projekata diljem svijeta.

“Mobilisis Smart parking je sustav koji nadzire zauzetost parkirnih mjesta uz pomoć senzora ugrađenih u tlo. Sustav se temelji na tehnologiji magnetskog polja i detektira vozila mjerenjem promjena na zemljinom magnetskom polju koje izazovu statička vozila ili vozila u pokretu. Korištenjem ove tehnologije uvelike olakšavamo pronalazak parkirnog mjesta, smanjujemo vrijeme boravka u gužvi na cesti ili garaži kao i emisiju štetnih plinova automobila. Samim time dolazi do boljeg upravljanja prometom te na kraju i povećanjem kvalitete života građana što je i jedan od ciljeva Smart citya”, napominje Kanižaj i nadodaje kako je MagSense sustav među ostalim ugrađen u garažama u Kölnu i Budimpešti. Interes za MagSense sutav u Hrvatskoj pokazao je Grad Šibenik koje bi njime želi opremiti podzemnu garažu kapaciteta 300 mjesta. “Hrvatska polako slijedi svjetske trendove u pogledu pametnih gradova, ali je to još uvijek daleko od onoga što se radi u svijetu. Ipak kako u inozemstvu tako i kod nas prisutna je svijest o nužnosti ulaganja u ovakve projekte”, smatra direktor Mobilisisa.

Znatne uštede i izvor zarade

Jedno od rješenja koje se pokazuje kao ključno u gradovima budućnosti je i pametno prikupljanje otpada. Kako kaže Maja Graml, direktorica BigBellyja Hrvatska, prednosti pametnog prikupljanja otpada su povećana učinkovitost i smanjenje operativnih troškova u prikupljanju otpada, pri čemu se ujedno smanjuje emisija CO2 i povećava kvaliteta života građana. “Osnova pametnog prikupljanja otpada je sustav notifikacije te senzori pomoću kojih se prati popunjenost spremnika za otpad. Zahvaljujući tome nema više nepotrebnih odlazaka na lokacije kako bi se provjerilo treba li isprazniti spremnike te se sprječava prenatrpanost spremnika što najčešće rezultira rasipanjem otpada iz spremnika. Prema iskustvima s Bigbelly sustavom, pametnim prikupljanjem otpada broj odvoza u gradovima na javnim površinama smanjuje se do 80 posto, dok se troškovi prikupljanja otpada smanjuju do 75 posto”, ističe direktorica BigBellya Hrvatska čiji je sustav implementiran i u gradu Dubrovniku. Tamo su klasične košarice za smeće volumena do 70 litara zamijenjene digitalnim, pametno povezanim Bigbellyjevim spremnicima kapaciteta do 800 litara, a postavljeni su i BigBellyjevi spremnici za recikliranje boca i limenki kapaciteta 200 litara.

“Tijekom prvih šest mjeseci primjene, broj odvoza sa svake od osam lokacija na kojima se nalazi ukupno 16 spremnika smanjio se s 35 puta na 3 puta tjedno. To je rezultiralo smanjenjem broja odvoza za 256 puta tjedno odnosno 1024 puta mjesečno iz čega proizlaze znatne uštede. Čistoća Dubrovnik ispravnim korištenjem informacija koje dobiva kroz softver na dnevnoj bazi povezala je tehnologiju i ljudske resurse i time su ‘zajedno’ povećali učinkovitost prikupljanja otpada za 88 posto”, kaže Maja Graml i nadodaje da je ukupno prikupljeno 218 tisuća litara otpada, od čega 156 tisuća miješanog otpada i 62 tisuće litara recikliranog otpad.

Sve koristi videonadzora

“Iz toga proizlazi da je stopa recikliranog otpada 28,4 posto, što znači da je Čistoća Dubrovnik 62 tisuće litara korisnog otpada odvojila i time spriječila njegovo odlaganje na lokalnom odlagalištu te osigurala novi izvor zarade”, zaključuje direktorica BigBellyja Hrvatska. Nezamjenjiv kotačić svakodnevnog života svakog suvremenog grada danas su postale i nadzorne kamera. “Gradske vlasti i u Europi i diljem svijeta uvidjele su da zahvaljujući videonadzoru dobivaju bolji, brži i točniji uvid u zbivanja na svojim ulicama i trgovima, kolodvorima i parkiralištima, u taksijima i vozilima javnog prijevoza, pred školama i vrtićima, na odlagalištima otpada i vodozaštitnim zonama… Nadzorne kamere ne omogućuju samo izravan pogled uživo, pa time i prevenciju neželjenih događaja, nego i kasniji pregled, tj. rekonstrukciju incidenta ili nesreće koja se već zbila. Od nadzornih snimaka korist imaju i policija i komunalne službe koje skrbe o urednom funkcioniranju čitavoga gradskog sustava. Jasno, najveću korist od svega imaju – građani”, kaže Antun Krešimir Buterin, menadžer poslovnog razvoja Hikvisiona u Hrvatskoj te ističe kako danas gradovi masovno koriste digitalne IP kamere ‘opremljene’ nizom pametnih funkcija za analizu video sadržaja. “Ali to nije kraj. Štoviše, to je tek faza prema budućnosti koja nam snažno kuca po vratima. Njezino je ime – umjetna inteligencija. Hikvision, kao svjetski lider u videonadzoru, već neko vrijeme proizvodi tzv. AI kamere. U suradnji s američkom kompanijom Movidius, ionako pametne kamere oplemenjujemo umjetnom inteligencijom koja dodatno poboljšava točnost videoanalitike. Ukratko, naši algoritmi imitiraju djelovanje ljudskog mozga – djelujući unutar samih kamera, a ne u ‘oblaku’, objašnjava Buterin i napominje kako naši gradovi u u području primjene nadzornih kamera kaskaju za europskim i svjetskim gradovima.

“Iako su i dalje sigurniji od europskog prosjeka teško je reći da su hrvatski gradovi od europskog prosjeka i pametniji. Nažalost, u to se možemo svakodnevno uvjeriti u praktički cijeloj državi. Vrlo je malo gradova prepoznalo važnost, vrijednost i prilike koje im pružaju suvremene tehnologije. To se osobito tiče prometnog, ali i sektora sigurnosti. Rijetki su gradovi koji su u svoje autobuse, tramvaje ili taksije, postavili kamere koje vozače i ostalo osoblje, ali i putnike. Rijetki su i gradovi koji prometne kamere koriste za snimanje prometnih tijekova, analizu vršnih opterećenja i utvrđivanje novih prometnih pravaca ili izmijenjenu semaforsku regulaciju prometa.

Nešto je veći broj gradova koji su na svoje ulice, javna parkirališta ili garaže, počeli postavljati naše kamere za prepoznavanje tablica. Takvi sustavi omogućuju operateru da jednostavno i brzo napravi crnu i bijelu listu vozila koja smiju tj. ne smiju ući ili izaći iz zadanog sektora”, kaže Buterin i navodi da najveći potencijal vidi u praktički svim segmentima gradskih aktivnosti. “Uz jednu napomenu – našim gradovima nikako ne bih preporučio suludo bacanje novaca kojeg nemaju i kojeg nemamo, na stotine skupocjenih kamera koje će biti postavljene na desecima besmislenih lokacija! Međutim, mudrim planiranjem i lukavom instalacijom najprikladnijih kamera na ključnim pozicijama, moguće je za skroman novac postići velika poboljšanja i brze rezultate”, zaključuje Buterin.