Boston Consulting Group proveo je u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom istraživanje koje je pokazalo da bi šira društvena prihvaćenost samovoznih automobila i samovoznih taksija, tzv. robo-taksija, mogla dovesti do pada broja automobila na ulicama gradova od čak šezdeset posto, smanjenja emisija ispušnih plinova od preko osamdeset posto i čak 90 posto manje prometnih nesreća.

Izvješće pod nazivom „Samovozni automobili, robo-taksiji i revolucija urbane mobilnosti“ nastavak je ranijih istraživanja Boston Consulting Groupa i Svjetskog ekonomskog foruma, a istraživanje na kojem je izvješće temeljeno uključivalo je anketu preko peti i pol tisuća potrošača deset zemalja, što je najveće globalno istraživanje o samovoznim automobilima do sada u svijetu. Izvješće razmatra četiri moguća scenarija za samovozne automobile u urbanim sredinama i opisuje mogući utjecaj svakog od scenarija. Dok bi široko prihvaćanje samovoznih automobila od strane potrošača imalo osjetan disruptivni efekt, za što ipak, prema BCG-u, postoje neke barijere, prava revolucija urbane mobilnosti predstoji nam sa širokim prihvaćanjem tzv. robo-taksija.

„Postoje značajni argumenti za uvođenje samovoznih automobila u gradovima“, tumači stariji partner i jedan od suautora izvješća Nikolaus Lang: „Električni robo-taksiji imaju potencijal značajno preobraziti i unaprijediti urbani prijevoz i kvalitetu života, pružanjem većem broju ljudi lakši pristup prijevozu, povećavanjem sigurnosti na cestama i oslobađanjem prostora koji više neće biti potreban za parkiranje. Najveći igrači: autoindustrija, potrošači i donosioci politika, redom su uzbuđeni i angažirani“.

Oko 58 posto potrošača u gradovima diljem svijeta spremno je isprobati samovozne automobile. Takvoj su mogućnosti najskloniji mladi potrošači, čak 63 posto ispitanika starih 29 i manje godina spremno je voziti se u samovoznom automobilu, dok je u dobnoj skupini starih 51 i više godina tu spremnost iskazalo 46 posto ispitanih.

Prihvaćenost samovoznih automobila najviša je u zemljama tzv. emerging markets grupe. U Indiji je spremnost na prihvaćanje samovoznih automobila dosegla čak 85 posto, dok je najviše sumnjičavih u Japanu i Nizozemskoj, gdje stope prihvaćenosti iznose 36, odnosno 41 posto. Potrošači kao moguće prednosti samovoznih automobila navode olakšano parkiranje i povećanu produktivnost tijekom putovanja kao glavne razloge prihvaćanja.

Na pitanje o tome tko bi trebao proizvoditi samovozne automobile, gotovo pedeset posto spomenulo je tradicionalne proizvođače automobila. Najveće je povjerenje u autoindustriju u Francuskoj, Njemačkoj i Japanu, dok je slabije u Indiji, Sjedinjenim američkim Državama i Kini, gdje je visoka vidljivost tehnoloških tvrtki.

Iako je mali broj potrošača uopće vidio samovozni automobil, njihova očekivanja o tome kako će se samovozni automobili razlikovati od onih s vozačem su različita. Više od 35 posto ispitanika očekuje kako će samovozni automobili biti na hibridni pogon, dok još 29 posto očekuje da će biti električni.

Mnogi su potrošači spremni platiti premiju od pet tisuća dolara ili više za kupovinu samovoznog automobila. U Francuskoj, Indiji i Japanu, svaki je drugi potrošač spreman platiti više za samovozni automobil. Tijekom istraživanja obavljeni su i temeljiti intervjui s 25 ključnih aktera gradskih politika u dvanaest gradova. Oko šezdeset posto njih očekuje da će do 2025. barem jedan grad zabraniti tradicionalno vlasništvo nad automobilima, što će djelomice biti rezultat uvođenja samovoznih taksija. Još 24 posto anketiranih vjeruje da će se takve zabrane dogoditi do 2030. godine. Gradski oci očekuju da će inicijativu u uvođenu flota robo-taksija preuzeti privatni sektor, u konkurentskim uvjetima, umjesto monopola. Upravo su u tijeku brojna testiranja samovoznih automobila, u gradovima poput Singapura, Londona ili Göteborga, koji već za 2017. godinu planira uvođenje flote od sto samovoznih vozila na svoje ceste.

Zdravko Marijić, konzultant u zagrebačkom uredu Boston Consulting Group kaže: „Budućnost samovoznih automobila nam je sve realnija i bliža: korisnici su zainteresirani i otvoreni, u razvoj su uključene i velike tehnološke tvrtke i tradicionalni igrači u autoindustriji, a očekivana dobrobit od tehnologije je visoka. Preostali dio slagalice i ključni faktor u tome koliko će brzo ta budućnost doći je reakcija i razina podrške zakonodavaca i gradskih vlasti. Iznimno je važno da gradske vlasti i zakonodavci preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju te budućnosti, ne samo zato da što prije osiguraju dobrobiti tehnologije svojim građanima, već i zato da ju što bolje uklope u postojeći sustav koji imaju. Samovozni automobili bi mogli značajno utjecati na javni prijevoz u cjelini i ako se gradske vlasti postave samo kao pasivni promatrači umjesto da aktivno s privatnim sektorom razvijaju cjelovito rješenje, rezultat, iako ukupno gledano povoljan, bi mogao biti nepovoljan za tradicionalni javni prijevoz i time i za gradske blagajne“.

Boston Consulting Group i Svjetski ekonomski forum razvili su četiri sveobuhvatna scenarija za grad budućnosti utemeljen na autonomnoj tehnologiji, ride sharingu i elektrifikaciji.

U nastavku su scenariji, poredani po mogućem utjecaju.

Premium samovozni auto: Samovozni automobili postaju luksuzna dopuna postojećeg sustava prijevoza. Ovakav bi razvoj događaja doveo do smanjenja broja automobila na cestama od samo jedan posto, kroz tek ograničeno dijeljenje samovoznih automobila i s padom broja nesreća od gotovo dvadeset posto, jer su samovozni automobili bez ljudske greške kao faktora rizika puno sigurniji.

Samovozni automobili vladaju ulicama: U ovom scenariju samovozni automobili bi zamijenili većinu tradicionalnih, ali bi bili većinom u privatnom vlasništvu. Tek bi jedan do deset takvih automobila dijelilo više korisnika, a broj automobila u gradovima pao bi za osam posto. Broj nesreća pao bi za 55 posto, a za pet posto bi porastao broj slobodnih parkirnih mjesta.

Robo-taksiji preuzimaju: Robo-taksiji postaju primarna opcija za putovanje u velikim gradovima. Najveća se promjena odnosi na pad broja automobila od gotovo pedeset posto jer se potrošači odlučuju na robo-taksije. Broj nesreća pada za gotovo 90 posto, a broj slobodnih parkirališnih mjesta raste za gotovo 40 posto.

Revolucija u dijeljenom prijevozu: Dijeljeni robo-taksiji postaju glavno sredstvo prijevoza. Svaki samovozni taksi u prosjeku prevozi dva putnika umjesto 1,2. Usluga dijeljenja prijevoza (ride sharing) oslobađa čak 54 posto parkirnih mjesta i dodatno, za čak 59 posto smanjuje broj automobila potrebnih za održavanje iste razine mobilnosti stanovništva, dok se broj nesreća smanjuje za 87 posto.